Foča - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

2025-05-28T01:24:40Z

Zamjena teksta - '{{bos oznaka}}' u '{{boš oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 01:24
Redak 232:		Redak 232:
	U fočanskoj je općini srpski agresor je uništio sve muslimanske vjerske objekte. [[Biljana Plavšić]] je rušenje džamija obrazložila riječima "Kakav bi to bio srpski grad s toliko džamija?!" Tisuće su muslimana na zvjerski način izmasakrirali, tisuće muslimanki silovane na najgrozniji način silovane. Srpski agresor je u Foči formirao više koncentracijskih logora. Bivši Kazneno-popravni dom ([[KPD Foča\|KPD]]) u Donjem Polju poslužio je za to. Fočanske muslimane su počeli uhićivati i privoditi u nj 17. travnja 1992. godine. Dovođeni su stotine lokalnih intelektualaca koje su pokupili iz kuća, sve prema spisku. Ovamo su dovođeni nazad i svi oni Fočaci koji su pobjegli u Crnu Goru gdje su stekli status izbjeglica. Do kraja travnja popunjene su bile obje zgrade. Ovdje je bilo zatočeno preko 10.000 muslimana, a ubijeno vise od 1.000.<ref>(boš.) [http://www.camo.ch/foca_LS.htm Logori smrti Foča] Bosanski web portal u Švicarskoj (pristupljeno 4. travnja 2016.)</ref>		U fočanskoj je općini srpski agresor je uništio sve muslimanske vjerske objekte. [[Biljana Plavšić]] je rušenje džamija obrazložila riječima "Kakav bi to bio srpski grad s toliko džamija?!" Tisuće su muslimana na zvjerski način izmasakrirali, tisuće muslimanki silovane na najgrozniji način silovane. Srpski agresor je u Foči formirao više koncentracijskih logora. Bivši Kazneno-popravni dom ([[KPD Foča\|KPD]]) u Donjem Polju poslužio je za to. Fočanske muslimane su počeli uhićivati i privoditi u nj 17. travnja 1992. godine. Dovođeni su stotine lokalnih intelektualaca koje su pokupili iz kuća, sve prema spisku. Ovamo su dovođeni nazad i svi oni Fočaci koji su pobjegli u Crnu Goru gdje su stekli status izbjeglica. Do kraja travnja popunjene su bile obje zgrade. Ovdje je bilo zatočeno preko 10.000 muslimana, a ubijeno vise od 1.000.<ref>(boš.) [http://www.camo.ch/foca_LS.htm Logori smrti Foča] Bosanski web portal u Švicarskoj (pristupljeno 4. travnja 2016.)</ref>

	Prije Domovinskog rata u Foči je živio 141 Hrvat.<ref>{{~~bos~~ oznaka}} [http://24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/68220-bileca-bijeljina-foca-trebinje-visegrad-hrvati-nestaju-iz-gradova-sirom-bih.html 24 sata] Autor S. B.: Bileća, Bijeljina, Foča, Trebinje, Višegrad...: Hrvati nestaju iz gradova širom BiH, 18. srpnja 2011.</ref> U Foči je danas ostalo samo 35 katolika.<ref>{{~~bos~~ oznaka}} [http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=3962 Skupština opštine Foča: Katolička crkva traži vraćanje svog zemljišta] (1. studenoga 2011.), Redakcija, Oslobođenje</ref> Katolički vjernici grada Foče okupljaju se mjesečno na misi u u privremenoj kapelici u potkrovlju nedavno renovirane župne kuće, a za ovu zajednicu pastoralno skrbi i okuplja don Ante Luburić, kancelar i ekonom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=57588 KTABKBIH] Foča, 2. rujna 2015., Posjet katoličkoj zajednici u Foči</ref>		Prije Domovinskog rata u Foči je živio 141 Hrvat.<ref>{{boš oznaka}} [http://24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/68220-bileca-bijeljina-foca-trebinje-visegrad-hrvati-nestaju-iz-gradova-sirom-bih.html 24 sata] Autor S. B.: Bileća, Bijeljina, Foča, Trebinje, Višegrad...: Hrvati nestaju iz gradova širom BiH, 18. srpnja 2011.</ref> U Foči je danas ostalo samo 35 katolika.<ref>{{boš oznaka}} [http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=3962 Skupština opštine Foča: Katolička crkva traži vraćanje svog zemljišta] (1. studenoga 2011.), Redakcija, Oslobođenje</ref> Katolički vjernici grada Foče okupljaju se mjesečno na misi u u privremenoj kapelici u potkrovlju nedavno renovirane župne kuće, a za ovu zajednicu pastoralno skrbi i okuplja don Ante Luburić, kancelar i ekonom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=57588 KTABKBIH] Foča, 2. rujna 2015., Posjet katoličkoj zajednici u Foči</ref>

	Po odluci Narodne skupštine Republike Srpske koja je stupila na snagu početkom [[siječanj\|siječnja]] [[1994.]] godine, naziv grada je, pošto je od većine srpskih stanovnika smatran omraženim turskim imenom, promijenjen u Srbinje.<ref name="kako su"/> Imenu Srbinje kumovao je srbijanski slikar Milić Stanković, poznatiji kao [[Milić od Mačve]].<ref>Dragan Ilić: [https://www.hop.com.hr/2019/03/20/trebinje-biser-juzne-hercegovine-cijelo-tisucljece-je-zivjelo-u-mediteranskom-ozracju-hrvatskog-duha-zapadnokrscanske-civilizacije/ ''Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije'']. HOP. 20. ožujka 2019. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref> Bivši predsjednik Izvršnog odbora Opštine Foče Radojica Mlađenović kazao je na suđenju Ratku Mladiću da je takav naziv, Srbinje, predložen jer se rimovao s imenima općina kao Trebinje, Ljubinje. Godine [[2004.]] odlukom Ustavnoga suda BiH, vraćen je stari naziv Foča.<ref name="kako su">(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>		Po odluci Narodne skupštine Republike Srpske koja je stupila na snagu početkom [[siječanj\|siječnja]] [[1994.]] godine, naziv grada je, pošto je od većine srpskih stanovnika smatran omraženim turskim imenom, promijenjen u Srbinje.<ref name="kako su"/> Imenu Srbinje kumovao je srbijanski slikar Milić Stanković, poznatiji kao [[Milić od Mačve]].<ref>Dragan Ilić: [https://www.hop.com.hr/2019/03/20/trebinje-biser-juzne-hercegovine-cijelo-tisucljece-je-zivjelo-u-mediteranskom-ozracju-hrvatskog-duha-zapadnokrscanske-civilizacije/ ''Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije'']. HOP. 20. ožujka 2019. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref> Bivši predsjednik Izvršnog odbora Opštine Foče Radojica Mlađenović kazao je na suđenju Ratku Mladiću da je takav naziv, Srbinje, predložen jer se rimovao s imenima općina kao Trebinje, Ljubinje. Godine [[2004.]] odlukom Ustavnoga suda BiH, vraćen je stari naziv Foča.<ref name="kako su">(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>
Redak 264:		Redak 264:

	== Spomenici i znamenitosti ==		== Spomenici i znamenitosti ==
	Na 9 km od Foče, kod [[Miljevina\|Miljevine]], uz stari put ka Sarajevu nalazi se prirodni fenomen [[Zemljane piramide kod Miljevine\|zemljanih piramida]].<ref>{{~~bos~~ oznaka}} [http://www.furaj.ba/clanak-bih/pje-ane-piramide-kod-fo-e/ Pješčane piramide kod Foče, furaj.ba]</ref>		Na 9 km od Foče, kod [[Miljevina\|Miljevine]], uz stari put ka Sarajevu nalazi se prirodni fenomen [[Zemljane piramide kod Miljevine\|zemljanih piramida]].<ref>{{boš oznaka}} [http://www.furaj.ba/clanak-bih/pje-ane-piramide-kod-fo-e/ Pješčane piramide kod Foče, furaj.ba]</ref>

	== Kultura ==		== Kultura ==
Redak 287:		Redak 287:
	=== Lokaliteti nekropola ===		=== Lokaliteti nekropola ===
	:''(popis nepotpun)''		:''(popis nepotpun)''
	Gradac Cvilin,<ref name="Mesihović">{{~~bos~~ oznaka}} {{Google knjige\|cK83AwAAQBAJ\|Knjiga\|page=61}} {{--}} Salmedin Mesihović, ΙΛΛΥΡΙΚΗ<!--{{Script\|Grek\|Η}}--> : ''(Ilirike)'', Prvo izdanje, Elektronsko I. izdanje, Autorsko izdanje (autor), Sarajevo, 2014., {{ISBN\|978-9958-0311-0-6}}, <span class="plainlinks">[https://books.google.hr/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA61&lpg=PA61 str. 61]</span>., {{COBISS.BH\|id=21090054}}</ref>		Gradac Cvilin,<ref name="Mesihović">{{boš oznaka}} {{Google knjige\|cK83AwAAQBAJ\|Knjiga\|page=61}} {{--}} Salmedin Mesihović, ΙΛΛΥΡΙΚΗ<!--{{Script\|Grek\|Η}}--> : ''(Ilirike)'', Prvo izdanje, Elektronsko I. izdanje, Autorsko izdanje (autor), Sarajevo, 2014., {{ISBN\|978-9958-0311-0-6}}, <span class="plainlinks">[https://books.google.hr/books?id=cK83AwAAQBAJ&pg=PA61&lpg=PA61 str. 61]</span>., {{COBISS.BH\|id=21090054}}</ref>

	== Šport ==		== Šport ==

Suradnik01: /* Povijest */

2023-01-18T22:44:13Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 18. siječanj 2023. u 22:44
Redak 212:		Redak 212:
	Staro katoličko groblje čuva stara katolička prezimena s ovih područja.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/>		Staro katoličko groblje čuva stara katolička prezimena s ovih područja.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/>

	Područje Foča i Čajniča 1890. je godine izuzeto iz [[Trebinjsko-mrkanska biskupija\|Trebinjske]] i pripojeno [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|Mostarsko-duvanjskoj]] biskupiji. Ipak, katoličke vjernike na području Foče i [[Čajniče\|Čajniča]] desetljećima su pastorizirali svećenici [[Vrhbosanska nadbiskupija\|Vrhbosanske nadbiskupije]], ali uvijek i s odobrenjem [[Ordinarijat]]a u Mostaru.<ref name="cnak">[http://www.cnak.ba/index.php?opt=30&id=975 Crkva na kamenu] Trostruko duhovno-kulturno slavlje, Foča (KIUM), Objavljeno: 2. lipnja 2014.</ref> Općina Foča pripada župi Uznesenja Blažene Djevice Marije Nevesinje.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017.">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] ''Župa Nevesinje viđena početkom 2017.'', 24. veljače 2017. (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> Fočanski je kuriozitet katoličko zvono na osmanskoj sahat-kuli. Osmanlijama su česta meta osvajačko-pljačkaških pohoda bile kršćanske institucije i bogomolje iz kojih su pljačkali sve što se moglo odnijeti, pa tako i zvona sa zvonika. Česti motivi kao reljefi raspetoga Krista, Bogorodice, svetaca i natpisâ, nisu smetali muslimanskim osvajačima da ta zvona u tom obliku stavljaju na svoje sahat-kule, osim ako ih nisu pretopili u topove i streljivo. Sa zvona su uklanjali klatna, zamjenjujući ih metalnim batovima koji su udaranjem o njihove vanjske stijenke mjerila vrijeme te tako sazivala islamske vjernike na molitvu.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/247032 Portal Hrčak] Ante Škegro: "Boga hvaliti, puk sabirati, mrtve oplakivati". Katoličko zvono sa sahat-kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 2, 2016. str. 96</ref> Ne zna se kad je dospjelo na fočansku sahat-kulu, ali se zna da se s nje oglašavalo do 1890-ih, kada ga je Kotarski ured iz Foče otpremio u sarajevski [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljski muzej]], odakle je 1968. darovan [[Muzej Stare Hercegovine\|Muzeju Stare Hercegovine]] u Foči. Jedno je od rijetkih koje se sačuvalo do danas.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/247032 Portal Hrčak] Ante Škegro: "Boga hvaliti, puk sabirati, mrtve oplakivati". Katoličko zvono sa sahat-kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 2, 2016. str. 96-98</ref>		Područje Foča i Čajniča 1890. je godine izuzeto iz [[Trebinjsko-mrkanska biskupija\|Trebinjske]] i pripojeno [[Mostarsko-duvanjska biskupija\|Mostarsko-duvanjskoj]] biskupiji. Ipak, katoličke vjernike na području Foče i [[Čajniče\|Čajniča]] desetljećima su pastorizirali svećenici [[Vrhbosanska nadbiskupija\|Vrhbosanske nadbiskupije]], ali uvijek i s odobrenjem [[Ordinarijat]]a u Mostaru.<ref name="cnak">[http://www.cnak.ba/index.php?opt=30&id=975 Crkva na kamenu] Trostruko duhovno-kulturno slavlje, Foča (KIUM), Objavljeno: 2. lipnja 2014.</ref> Općina Foča pripada župi Uznesenja Blažene Djevice Marije Nevesinje.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017.">[https://www.cnak.ba/preporucujemo/zupa-nevesinje-videna-pocetkom-2017/ Crkva na kamenu] ''Župa Nevesinje viđena početkom 2017.'', 24. veljače 2017. (pristupljeno 4. travnja 2017.)</ref> Fočanski je kuriozitet katoličko zvono na osmanskoj sahat-kuli. Osmanlijama su česta meta osvajačko-pljačkaških pohoda bile kršćanske institucije i bogomolje iz kojih su pljačkali sve što se moglo odnijeti, pa tako i zvona sa zvonika. Česti motivi kao reljefi raspetoga Krista, Bogorodice, svetaca i natpisâ, nisu smetali muslimanskim osvajačima da ta zvona u tom obliku stavljaju na svoje sahat-kule, osim ako ih nisu pretopili u topove i streljivo. Sa zvona su uklanjali klatna, zamjenjujući ih metalnim batovima koji su udaranjem o njihove vanjske stijenke mjerila vrijeme te tako sazivala islamske vjernike na molitvu.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/247032 Portal Hrčak] Ante Škegro: "Boga hvaliti, puk sabirati, mrtve oplakivati". Katoličko zvono sa sahat-kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 2, 2016. str. 96</ref> Zvono su Dubrovčani osigurali za fočansku [[crkva sv. Marije u Foči\|Gospinu crkvu]] 1637. godine.<ref>Angelina Tadić: [https://dulist.hr/u-dvorani-pape-ivana-pavla-predstavljene-tri-knjige-o-crkvi-i-hrvatima-iz-istocne-hercegovine/796258/ ''U Dvorani Pape Ivana Pavla predstavljene tri knjige o Crkvi i Hrvatima iz istočne Hercegovine '']. Dubrovački list. 11. studenoga 2022. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref> Ne zna se kad je dospjelo na fočansku sahat-kulu, ali se zna da se s nje oglašavalo do 1890-ih, kada ga je Kotarski ured iz Foče otpremio u sarajevski [[Zemaljski muzej Bosne i Hercegovine\|Zemaljski muzej]], odakle je 1968. darovan [[Muzej Stare Hercegovine\|Muzeju Stare Hercegovine]] u Foči. Jedno je od rijetkih koje se sačuvalo do danas.<ref>[https://hrcak.srce.hr/file/247032 Portal Hrčak] Ante Škegro: "Boga hvaliti, puk sabirati, mrtve oplakivati". Katoličko zvono sa sahat-kule u Foči u sjeveroistočnoj Hercegovini. Hercegovina : Časopis za kulturno i povijesno nasljeđe, No. 2, 2016. str. 96-98</ref>

	Godine je 1918. u Foči bilo 18 mahala, 17 džamija, i 4 čaršije (Donja, Gornja, Prijeka, i Careva čaršija). Foča se prostirala na desnoj obali rijeke Drine i na objema obalama Ćehotine koja se ovdje ulijeva u Drinu. Lijevo od Ćehotine su mahale Ortakolo, Džafer-begova, Sultanije Fatime, Kadi Osman efendijina, Careva, Musala, Hadži Mustafina, Hadži Osmanova, Memi Šah-begova, Ali Čohodarova, Ćerezluk i Varoš mahala. Desno od Ćehotine i Drine su Hadži Seferova, Aladža, Mustafa-pašina, Dev-Sulejman begova, Atik ali-pašina i Mumin-begova mahala.		Godine je 1918. u Foči bilo 18 mahala, 17 džamija, i 4 čaršije (Donja, Gornja, Prijeka, i Careva čaršija). Foča se prostirala na desnoj obali rijeke Drine i na objema obalama Ćehotine koja se ovdje ulijeva u Drinu. Lijevo od Ćehotine su mahale Ortakolo, Džafer-begova, Sultanije Fatime, Kadi Osman efendijina, Careva, Musala, Hadži Mustafina, Hadži Osmanova, Memi Šah-begova, Ali Čohodarova, Ćerezluk i Varoš mahala. Desno od Ćehotine i Drine su Hadži Seferova, Aladža, Mustafa-pašina, Dev-Sulejman begova, Atik ali-pašina i Mumin-begova mahala.

Suradnik01: /* Povijest */

2023-01-18T22:34:26Z

Povijest

←Starija inačica		Inačica od 18. siječanj 2023. u 22:34
Redak 172:		Redak 172:
	Nastanak i razvitak Foče u svezi je sa zemljopisnim i prometnim položajem. Grad je na dvije rijeke, Drini i Ćehotini, i na na trasi [[Dubrovački drum\|Dubrovačkog druma]] koji je povezivao Dubrovnik sa [[Moravsko-vardarska kotlina\|Moravsko-vardarskom kotlinom]] i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka. Matrica ulične mreže Foče odaje trasu Dubrovačkog druma: u Prijekoj čaršiji, koja se nalazi u tangentnoj zoni Pazarišta (Trgovišta), lokaliteta na kojem je nastala Hoča (Hotča) u srednjem vijeku.<ref name=odluka>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2405 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Džamije i medrese Mehmed-paše Kukavice u Foči nacionalnim spomenikom BiH. 2. ožujka 2004. (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref>		Nastanak i razvitak Foče u svezi je sa zemljopisnim i prometnim položajem. Grad je na dvije rijeke, Drini i Ćehotini, i na na trasi [[Dubrovački drum\|Dubrovačkog druma]] koji je povezivao Dubrovnik sa [[Moravsko-vardarska kotlina\|Moravsko-vardarskom kotlinom]] i središnjim dijelom Balkanskog poluotoka. Matrica ulične mreže Foče odaje trasu Dubrovačkog druma: u Prijekoj čaršiji, koja se nalazi u tangentnoj zoni Pazarišta (Trgovišta), lokaliteta na kojem je nastala Hoča (Hotča) u srednjem vijeku.<ref name=odluka>(boš.) [http://old.kons.gov.ba/main.php?id_struct=6&lang=1&action=view&id=2405 Povjerenstvo za očuvanje nacionalnih spomenika BiH] Odluka o proglašenju graditeljske cjeline – Džamije i medrese Mehmed-paše Kukavice u Foči nacionalnim spomenikom BiH. 2. ožujka 2004. (pristupljeno 18. srpnja 2020.)</ref>

	Nastariji spomen Foče pada u 1368. godinu. Prvo se spominje kao Hotča, Hoča, Choča, a od dolaska osmanskih osvajača kao Foča. Kao Foču prvo ju nazivaju osmanski izvori, a poslije i domaći. Foča se spominje kao trgovačko mjesto. Vrlo je utemeljeno vezati osnivanje Foče za vrlo važni [[Dubrovački drum]] koji je preko Foče povezivao hrvatsku obalu, prije svega Dubrovnik s rudarskim i drugim privrednim središtima Bosne i Srbije. To je vrijeme kad se neovisni Dubrovnik razvio u trgovački grad i otkako Dubrovnik živo trguje sa svojim zaleđem, što datira u 11. i 12. stoljeće. Razvitku Foče pridonijeli su i rudnici [[željezo\|željeza]] u nedalekoj okolici. Željezo je onda bilo tako tražena kovina. Rudnici su se djelimice eksploatirali još u 16. stoljeću. Toponimi sela Saš, Potpeć kazuju da se ondje nekad kopala i talila [[željezna ruda]], a i danas naziru stari rudni otkopi.<ref>[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 27. i 28.</ref> Foča je imala bogatu i razvijenu katoličku zajednicu. ~~Najrpije~~ joj je znatno pridonijela prisutnost katoličkih rudara Sasa, a potom i Dubrovčana.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/>		Nastariji spomen Foče pada u 1368. godinu. Prvo se spominje kao Hotča, Hoča, Choča, a od dolaska osmanskih osvajača kao Foča. Kao Foču prvo ju nazivaju osmanski izvori, a poslije i domaći. Foča se spominje kao trgovačko mjesto. Vrlo je utemeljeno vezati osnivanje Foče za vrlo važni [[Dubrovački drum]] koji je preko Foče povezivao hrvatsku obalu, prije svega Dubrovnik s rudarskim i drugim privrednim središtima Bosne i Srbije. To je vrijeme kad se neovisni Dubrovnik razvio u trgovački grad i otkako Dubrovnik živo trguje sa svojim zaleđem, što datira u 11. i 12. stoljeće. Razvitku Foče pridonijeli su i rudnici [[željezo\|željeza]] u nedalekoj okolici. Željezo je onda bilo tako tražena kovina. Rudnici su se djelimice eksploatirali još u 16. stoljeću. Toponimi sela Saš, Potpeć kazuju da se ondje nekad kopala i talila [[željezna ruda]], a i danas naziru stari rudni otkopi.<ref>[http://www.fmks.gov.ba/download/zzs/1956/3-1956.pdf Federalno ministarstvo kulture i sporta] Alija Bejtić: Povijest i umjetnost Foče na Drini, str. 27. i 28.</ref> Foča je imala bogatu i razvijenu katoličku zajednicu. Najprije joj je znatno pridonijela prisutnost katoličkih rudara Sasa, a potom i Dubrovčana.<ref name="Župa Nevesinje viđena početkom 2017."/> U Foči je postojala katedrala koje danas više nema, a od katolika je u Foči ostalo široj javnosti malo poznato katoličko groblje.<ref>Angelina Tadić: [https://dulist.hr/u-dvorani-pape-ivana-pavla-predstavljene-tri-knjige-o-crkvi-i-hrvatima-iz-istocne-hercegovine/796258/ ''U Dvorani Pape Ivana Pavla predstavljene tri knjige o Crkvi i Hrvatima iz istočne Hercegovine '']. Dubrovački list. 11. studenoga 2022. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref>

	Grad je prošao faze graditeljsko-urbanističkog razvoja. Od otvorene karavanske posaje (plateja), trgovišta do gradskog naselja.<ref name=odluka/> Za Hranića i Vukčića Kosače Hotča je najvažnije trgovačko središte u istočnoj Bosni. Trgovci iz ovog kraja i iz Dubrovnika ovdje su trgovali.<ref name="enciklopedija.hr"/> Budući da je bio krajnja točka puta preko Čemernog i Sutjeske, Hotčje to predodredilo za veće tržište i karavansku stanicu. Tako se i stanovnici Foče počinju baviti trgovinom, prvenstveno sa Dubrovčanima. Fočanski trgovci najviše su djelovali i najbrojniji su bili u svom gradu. Po intenzitetu zaduženja kod dubrovačkih trgovaca u vremenu od 1396. do 1453. godine, odmah su poslije trgovaca iz Prače i Drijeva. Posao je uputio jedne na druge, pa se fočanski trgovci udružuju i zajednički zadužuju kod dubrovačkih trgovaca, a poznatiji trgovci često su jamci novim trgovcima.<ref name=odluka/> Glavna roba kojom su trgovali bio je [[vosak]], kože i ostali stočarski proizvodi te [[sukno]].<ref name="enciklopedija.hr"/> U Dubrovnik su isporučivali stočarske proizvode i vosak, a u istočnu Bosnu uvozili tkanine.<ref name=odluka/> Još onda bio je razvijen i obrt. Dubrovačka naseobina u Hotči raste. Bila je vrlo jaka 1402., a osobito 1422. – 1448. godine.<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19991 Foča] Hrvatska enciklopedija</ref>		Grad je prošao faze graditeljsko-urbanističkog razvoja. Od otvorene karavanske posaje (plateja), trgovišta do gradskog naselja.<ref name=odluka/> Za Hranića i Vukčića Kosače Hotča je najvažnije trgovačko središte u istočnoj Bosni. Trgovci iz ovog kraja i iz Dubrovnika ovdje su trgovali.<ref name="enciklopedija.hr"/> Budući da je bio krajnja točka puta preko Čemernog i Sutjeske, Hotčje to predodredilo za veće tržište i karavansku stanicu. Tako se i stanovnici Foče počinju baviti trgovinom, prvenstveno sa Dubrovčanima. Fočanski trgovci najviše su djelovali i najbrojniji su bili u svom gradu. Po intenzitetu zaduženja kod dubrovačkih trgovaca u vremenu od 1396. do 1453. godine, odmah su poslije trgovaca iz Prače i Drijeva. Posao je uputio jedne na druge, pa se fočanski trgovci udružuju i zajednički zadužuju kod dubrovačkih trgovaca, a poznatiji trgovci često su jamci novim trgovcima.<ref name=odluka/> Glavna roba kojom su trgovali bio je [[vosak]], kože i ostali stočarski proizvodi te [[sukno]].<ref name="enciklopedija.hr"/> U Dubrovnik su isporučivali stočarske proizvode i vosak, a u istočnu Bosnu uvozili tkanine.<ref name=odluka/> Još onda bio je razvijen i obrt. Dubrovačka naseobina u Hotči raste. Bila je vrlo jaka 1402., a osobito 1422. – 1448. godine.<ref name="enciklopedija.hr">[http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=19991 Foča] Hrvatska enciklopedija</ref>
Redak 234:		Redak 234:
	Prije Domovinskog rata u Foči je živio 141 Hrvat.<ref>{{bos oznaka}} [http://24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/68220-bileca-bijeljina-foca-trebinje-visegrad-hrvati-nestaju-iz-gradova-sirom-bih.html 24 sata] Autor S. B.: Bileća, Bijeljina, Foča, Trebinje, Višegrad...: Hrvati nestaju iz gradova širom BiH, 18. srpnja 2011.</ref> U Foči je danas ostalo samo 35 katolika.<ref>{{bos oznaka}} [http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=3962 Skupština opštine Foča: Katolička crkva traži vraćanje svog zemljišta] (1. studenoga 2011.), Redakcija, Oslobođenje</ref> Katolički vjernici grada Foče okupljaju se mjesečno na misi u u privremenoj kapelici u potkrovlju nedavno renovirane župne kuće, a za ovu zajednicu pastoralno skrbi i okuplja don Ante Luburić, kancelar i ekonom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=57588 KTABKBIH] Foča, 2. rujna 2015., Posjet katoličkoj zajednici u Foči</ref>		Prije Domovinskog rata u Foči je živio 141 Hrvat.<ref>{{bos oznaka}} [http://24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/68220-bileca-bijeljina-foca-trebinje-visegrad-hrvati-nestaju-iz-gradova-sirom-bih.html 24 sata] Autor S. B.: Bileća, Bijeljina, Foča, Trebinje, Višegrad...: Hrvati nestaju iz gradova širom BiH, 18. srpnja 2011.</ref> U Foči je danas ostalo samo 35 katolika.<ref>{{bos oznaka}} [http://www.oslobodjenje.ba/index.php?id=3962 Skupština opštine Foča: Katolička crkva traži vraćanje svog zemljišta] (1. studenoga 2011.), Redakcija, Oslobođenje</ref> Katolički vjernici grada Foče okupljaju se mjesečno na misi u u privremenoj kapelici u potkrovlju nedavno renovirane župne kuće, a za ovu zajednicu pastoralno skrbi i okuplja don Ante Luburić, kancelar i ekonom Mostarsko-duvanjske i Trebinjsko-mrkanske biskupije i župnik župe Uznesenja Blažene Djevice Marije u Nevesinju.<ref>[http://www.ktabkbih.net/info.asp?id=57588 KTABKBIH] Foča, 2. rujna 2015., Posjet katoličkoj zajednici u Foči</ref>

	Po odluci Narodne skupštine Republike Srpske koja je stupila na snagu početkom [[siječanj\|siječnja]] [[1994.]] godine, naziv grada je, pošto je od većine srpskih stanovnika smatran omraženim turskim imenom, promijenjen u Srbinje. Bivši predsjednik Izvršnog odbora Opštine Foče Radojica Mlađenović kazao je na suđenju Ratku Mladiću da je takav naziv predložen jer se rimovao s imenima općina kao Trebinje, Ljubinje. Godine [[2004.]] odlukom Ustavnoga suda BiH, vraćen je stari naziv Foča.<ref>(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>		Po odluci Narodne skupštine Republike Srpske koja je stupila na snagu početkom [[siječanj\|siječnja]] [[1994.]] godine, naziv grada je, pošto je od većine srpskih stanovnika smatran omraženim turskim imenom, promijenjen u Srbinje.<ref name="kako su"/> Imenu Srbinje kumovao je srbijanski slikar Milić Stanković, poznatiji kao [[Milić od Mačve]].<ref>Dragan Ilić: [https://www.hop.com.hr/2019/03/20/trebinje-biser-juzne-hercegovine-cijelo-tisucljece-je-zivjelo-u-mediteranskom-ozracju-hrvatskog-duha-zapadnokrscanske-civilizacije/ ''Trebinje biser južne Hercegovine cijelo tisućljeće je živjelo u mediteranskom ozračju hrvatskog duha zapadnokršćanske civilizacije'']. HOP. 20. ožujka 2019. Pristupljeno 18. siječnja 2023.</ref> Bivši predsjednik Izvršnog odbora Opštine Foče Radojica Mlađenović kazao je na suđenju Ratku Mladiću da je takav naziv, Srbinje, predložen jer se rimovao s imenima općina kao Trebinje, Ljubinje. Godine [[2004.]] odlukom Ustavnoga suda BiH, vraćen je stari naziv Foča.<ref name="kako su">(boš.) [https://www.klix.ba/vijesti/bih/kako-su-rat-i-politika-krojili-nazive-bh-gradova-od-srbinja-do-uskoplja/171016078 Klix.ba] M. N. : ''Kako su rat i politika krojili nazive bh. gradova: Od Srbinja do Uskoplja'' 5. studenoga 2017. ) (pristupljeno 30. prosinca 2019.)</ref>

	[[NATO]] savez ju je označio važnom metom kad je napadao iz zraka položaje Vojske Republike Srpske [[1995.]] godine. Onda je općina Foča bez skoro svih važnijih mostova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni.		[[NATO]] savez ju je označio važnom metom kad je napadao iz zraka položaje Vojske Republike Srpske [[1995.]] godine. Onda je općina Foča bez skoro svih važnijih mostova koji su mahom srušeni ili teško oštećeni.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T22:23:14Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 22:23
Redak 307:		Redak 307:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [http://www.focaci.org ''Glas Fočaka'']		* [http://www.focaci.org ''Glas Fočaka'']
	* [http://www.opstinafoca.rs.ba Službena stranica općine]		* [http://www.opstinafoca.rs.ba Službena stranica općine]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

2021-11-08T06:38:20Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Naselje +{{Infookvir naselje)

←Starija inačica		Inačica od 8. studeni 2021. u 06:38
Redak 11:		Redak 11:
	pošta = 73300 Foča (postoje i 73301 Foča, te 73302 Foča) \|		pošta = 73300 Foča (postoje i 73301 Foča, te 73302 Foča) \|
	}}		}}
	{{~~Naselje~~ u BiH		{{Infookvir naselje u BiH
	\|ime = Foča		\|ime = Foča
	\|slika = Foča – Panorama.jpg		\|slika = Foča – Panorama.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-23T12:31:22Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene