WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-05T06:46:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Fluoridated-water-extent-world.svg|260px|minijatura|desno|Fluoriranje vode po državama. Jača crvena obojenost označava veći postotak. Siva boja označava, da nema fluouriranja vode.]]
[[Datoteka:Groundwater-fluoride-world.svg|260px|minijatura|desno|Države u kojima je voda prirodno fluorirana (takva se javlja u prirodi).]]
'''Fluoriranje vode''' ili '''fluoridacija vode''' je postupak dodavanja [[fluor]]nih soli u javnu [[vodoopskrba|vodoopskrbu]] u nekim zemljama. U većem dijelu [[Europa|Europe]] pa tako i u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] se ne provodi. Dodaje se do koncentracije od jednoga dijela fluora na milijun dijelova vode, tj. 1 mg fluorida na litru vode (1 mg/L) smanjuje učestalost karijesa za 60%.

Fluoriranje se uvelo s ciljem smanjenje karijesa. Započelo se [[1945.]] godine u [[SAD]]-u. Fluorirana [[voda]] djeluje na površini [[zub]]a; u ustima nastaju niske razine fluorida u [[slina|slini]], što smanjuje demineralizaciju [[zubna caklina|zubne cakline]] i povećava stopa po kojoj se caklina remineralira u ranim fazama karijesa.<ref>Pizzo G, Piscopo MR, Pizzo I, Giuliana G. Community water fluoridation and caries prevention: a critical review. Clin Oral Investig. 2007.;11(3):189–93.</ref> Caklina ima visok sadržaja mineralnih tvari, a fluoriranje vode pomaže u tome. Obično se fluoridni spoj dodaje vodi za piće (obično u obliku sintetske soli natrijeva heksafluorosilikata)<ref>http://www.glas-koncila.hr/index.php?option=com_php&Itemid=41&news_ID=12555 Preuzeto 13. ožujka 2013.</ref>. Ne primjećuje se, jer nema [[boja|boje]] ni [[miris]]a. To je proces, koji u SAD-u košta u prosjeku oko 1 [[američki dolar|američkog dolara]] po osobi godišnje.<ref>http://www.cdc.gov/mmwr/preview/mmwrhtml/rr5014a1.htm Preuzeto 12. ožujka 2013.</ref> Ponekad je potrebno defluoriranje vode, tj. smanjenje fluora u vodi, ako razina prekoračuje preporučene granice.<ref>Taricska JR, Wang LK, Hung YT, Li KH. Fluoridation and defluoridation. In: Wang LK, Hung YT, Shammas NK, editors. Advanced Physicochemical Treatment Processes. Humana Press; 2006. (Handbook of Environmental Engineering 4).</ref> [[Svjetska zdravstvena organizacija]] predložila je [[1994.]]g. razinu fluorida 0,5 do 1,0 mg/l (miligrama po litri), ovisno o [[klima|klimi]].

[[Flaširana voda]] (kupovna voda) obično ima nepoznate razine fluorida, a neki [[filter za vodu|filteri za vodu]] u [[kućanstvo|kućanstvima]], uklonjaju neke ili sve fluoride iz vode.<ref>Hobson WL, Knochel ML, Byington CL, Young PC, Hoff CJ, Buchi KF. Bottled, filtered, and tap water use in Latino and non-Latino children. Arch Pediatr Adolesc Med. 2007.;161(5):457–61</ref>

Osim vode fluoridirati se mogu živežne namirnice, [[kuhinjska sol]] i [[mlijeko]]. Fluoridi se u usta unose u obliku različitih tolikalnih preparata, zubnih pasta i vodica za usta. Za topikalnu fluoridaciju služe tekućine (s 2% fluorida) ili zubne paste (s 0,02 do 0,1% fluorida). Tekućina je obično vodena otopina [[natrij]]eva, rjeđe kositrova ili drugog fluorida, koja se nanosi izravno na mlade trajne zube u djece. Fluoridi u vodi za piće ili u zubnim pastama sprječavaju nastanak zubnoga karijesa; u ustima koče bakterijske enzime važne za metabolizam ugljikohidrata i nastanak kiselina koje demineraliziraju caklinu zuba.<ref>''Tehnički leksikon'', Leksikografski zavod Miroslav Krleža; glavni urednik: [[Zvonimir Jakobović]]. Tiskanje dovršeno 21. prosinca 2007.g., Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu pod brojem 653717. {{ISBN|978-953-268-004-1}}, str. 229</ref>

[[SAD]] je prva zemlja, koja je uvela fluoriranje vode. Kasnije su ga uvele i zemlje kao što su: [[Argentina]], [[Australija]], [[Brazil]], [[Kanada]], [[Čile]], [[Kolumbija]], [[Hong Kong]], [[Irska]], [[Izrael]], [[Južna Koreja]], [[Malezija]], [[Novi Zeland]], [[Filipini]], [[Singapur]], [[Španjolska]], [[Velika Britanija]] i [[Vijetnam]]. Flouriranu vodu pije oko 204 milijuna stanovnika SAD-a (66%), 12 mlijuna Europljana i 355 milijuna ljudi u drugim krajevima [[svijet]]a. U nekim zemljama, prirodna [[izvorska voda]] već je fluorirana prirodnim putem u pojedinim regijama. U toj grupi zemalja su: [[Argentina]], [[Francuska]], [[Gabon]], [[Libija]], [[Meksiko]], [[Senegal]], [[Šri Lanka]], [[Tanzanija]], [[SAD]] i [[Zimbabve]].

== Protivljenje fluoriranju vode ==
Postoji velik broj protivnika fluoriranja vode, koji tvrde, da je zastarjela, nepotrebna i štetna. U razvijenim zemljama svijeta, koriste se [[pasta za zube|paste za zube]], koje sadrže fluoride, pa nije potrebno fluoriranje vode, a korištenjem takve vode i paste za zube, koncentracija fluorida premašuje preporučenu dozvoljenu količinu. Najčešći poremećaj je [[dentalna fluoroza]], tj. na zubima nastaju mrlje, obezbojenja te dječji zubi slabe; nakupljuju se fluoridi u [[kost]]ima, narušava se struktura kostiju, koje postaju krhke i lomljive što dovodi do [[osteoporoza|osteoporoze]]; nakupljuju se fluoridi u žlijezdi [[štitnjača|štitnjači]] i [[epifiza|epifizi]], što dovodi do hormonalnih poremećaja poput [[hipotireoza|hipotireoze]].<ref>http://www.nutricionizam.com/index.php?option=com_content&view=article&id=714:stomatolozi-kau-da-je-fluorirana-voda-tetna&catid=75:zdravlje&Itemid=56 Preuzeto 13. ožujka 2013.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Stomatologija]]
[[Kategorija:Voda]]
[[Kategorija:Tehnologija]]

Fluoriranje vode - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica