https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Fluid 2026-08-05T22:46:13Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fluid&diff=93829&oldid=prev 2021-09-02T21:34:57Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Fluid&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Water drop 001.jpg|mini|desno|250px|Stvaranje [[kugla]]stih kapljica tekuće [[Voda|vode]] smanjuje [[površina|površinu]], koja je rezultat [[Površinska napetost|površinske napetosti]] [[tekućina]].]]<br /> <br /> [[datoteka:Pressure distribution on an immersed cube.png|mini|desno|250px|[[Hidrostatički tlak]] povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje [[uzgon]].]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Fluid&#039;&#039;&#039; ([[Latinski jezik|lat]]. &#039;&#039;fluidum&#039;&#039;: tekućina) je [[tekućina]] ili [[plin]], tekuća ili plinovita [[kemijska tvar]] kojoj [[molekule]] lako mijenjaju svoj relativan položaj ([[voda]], [[zrak]] i drugo). Privlačne [[sila|sile]] među [[čestica]]ma u fluidu slabije su od sila među česticama [[Krutine|čvrste tvari]], ali su još uvijek dovoljno velike da izazovu [[viskoznost]]. Između fluida velike viskoznosti i [[Amorfna tvar|amorfne čvrste tvari]] granica nije strogo određena. Idealni fluid je fluid kojemu su viskoznost, [[površinska napetost]], [[kapilarnost]] i ostale posljedice [[Molekularne sile|međumolekularnih sila]] zanemarive. Proučavanjem svojstava fluida bavi se [[mehanika fluida]], koja se dijeli na [[Hidrostatika|hidrostatiku]], [[Hidrodinamika|hidrodinamiku]] i [[Aerodinamika|aeromehaniku]]. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;fluid&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19956] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Mehanika fluida ==<br /> {{Glavni|Mehanika fluida}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Mehanika fluida&#039;&#039;&#039; ili &#039;&#039;&#039;hidromehanika&#039;&#039;&#039; je grana [[fizika|fizike]] koja proučava zakone [[Ravnoteža (mehanika)|ravnoteže]] i strujanja fluida, a obuhvaća [[Hidrostatika|hidrostatiku]] i [[Hidrodinamika|hidrodinamiku]]. Polazi od pretpostavke da su fluidi neprekidni odnosno zanemaruje njihovu molekularnu građu. Zakoni su jednaki za tekućine i plinove, dok je stlačivost plinova zanemariva.<br /> <br /> Nastojanja da se otkriju zakoni gibanja tekućine sežu u najdalju prošlost, no znanstvenu je podlogu hidromehanika dobila u 18. stoljeću ([[Daniel Bernoulli]], [[Jean le Rond d&#039;Alembert]], [[Leonhard Euler]]). Najprije se razvila takozvana klasična mehanika fluida, kojoj je predmet proučavanja [[Idealna tekućina|idealna ili savršena tekućina]], to jest tekućina bez trenja ([[viskoznost]]), nestlačiva i nerastegljiva. Međutim, mnogi rezultati dobiveni takvim idealiziranjem nisu bili upotrebljivi u praksi i to osobito zbog zanemarivanja [[trenje|trenja]]. Zbog toga se nastoje odrediti prirodni zakoni prema kojima se vladaju realni fluidi ([[hidraulika]]). Rješavanje problema hidromehanike može biti [[matematika|matematički]] složeno pa se danas najčešće koriste [[Numerička matematika|numeričke metode]] i [[Računalo|računala]]. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;hidromehanika ili mehanika fluida&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=25421] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> [[Kategorija:Klasična mehanika]]</div>

WikiSysop