Florence Nightingale - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T08:14:10Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T00:34:09Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-25T05:43:36Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Florence Nightingale
| slika = Florence Nightingale.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[12. svibnja]] [[1820.]]
| mjesto_rođenja = [[Firenca]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[13. kolovoza]] [[1910.]]
| mjesto_smrti = [[London]], [[Engleska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = britansko
| narodnost = [[Englezi|Engleskinja]]
| etnicitet =
| polje = bolnička [[higijena]] i [[sanitacija]], [[statistika]]
| radna_institucija = barake Selimiye ([[Scutari]], [[Turska]]); [[King's College London]]
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = utemeljiteljica modernog [[medicina|sestrinstva]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Kraljevski crveni križ]], ([[1883.]])
[[Lady of Grace]] [[Red svetog Ivana|Reda svetog Ivana]], ([[1904.]])

[[Red za zasluge]] ([[Engleska]]), ([[1907.]])

| religija =
| fusnote =
}}

'''Florence Nightingale''' ([[Firenca]], [[12. svibnja]] [[1820.]] - [[London]], [[13. kolovoza]] [[1910.]]), bila je [[engleska]] bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva.

Florence Nightingale postigla je prepoznatljivost kroz obuku medicinskih sestara na terenu tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]] gdje je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike.<ref>{{cite book |last=Strachey |first=Lytton |title=Eminent Victorians |publisher=Chatto and Windus |location=London |year=1918}}</ref> Kroz svoj rad postala je poznata kao "Dama sa lampom ([[Engleski|Eng.]] ''The Lady with the Lamp'')" zbog redovitih obilaska ranjeničkih kreveta tijekom noći.<ref>{{cite book|first=Kristine|last=Swenson|title=Medical Women and Victorian Fiction|url=https://books.google.com/books?id=8SpyhptLxecC&pg=PA15|year=2005|publisher=University of Missouri Press|isbn=978-0-8262-6431-2|page=15}}</ref><ref name=Parragon>{{cite book|author= Aaron Ralby|title=Atlas of Military History|year=2013|publisher=Parragon|isbn=978-1-4723-0963-1|pages=281|chapter=The Crimean War 1853–1856}}</ref>

Nedavna istraživanja pokazuju da su njezine zasluge tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]] poprilično prenapuhane tadašnjim medijima, no njezina istaknuta uloga u poslijeratnoj uspostavi profesionalnog sestrinstva je neupitna. Godine [[1860.]], Nightingale postavlja temelje modernog sestrinstva uspostavom sestrinske škole u bolnici [[Toma Becket|Sv. Toma]] u [[London]]u. Bila je to prva sekularna škola svoga tipa i sada je dio [[King's College London|Kraljevskog koledža u Londonu]]. Njezine društvene reforme uključuju poboljšanje zdravstvenih uvjeta u svim dijelovima [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britanskog]] društva, zalaganje za veću hranidbenu pomoć Indiji, rad u [[Abolicija|aboliciji]] protuprostitutskih zakona koji su teško pogađali žene, te proširenje uloge žena u radnoj snazi.
Nightingale je bila vrlo produktivna spisateljica čija su djela bila većinom vezana za medicinu. Mnoga djela su pisana jednostavnim [[engleski]]m jezikom kako bi bila razumljiva onima s nižim stupnjevima pismenosti. Nightingale je bila i pionir u korištenju infografika, efektivno koristeći vizualni prikaz statističkih podataka. Velika većina njezinog rada objavljena je poslije njezine smrti.

== Rani život ==
[[Datoteka:Embley Park.jpg|thumb| [[William Nightingale|Nightingale]] obiteljska kuća.]]
Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva<ref>{{cite web |url=http://www.countryjoe.com/nightingale/house.htm |title=The true Florence: Exploring the Italian birthplace of Florence Nightingale |date=1 December 2007 |first=Joy|last=Shiller |accessdate=16 March 2015}}</ref> u [[Firenza|Firenzi]], [[Italija|Italiji]], te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije, [[1821.]], preselila natrag u Englesku.<ref name="NightingaleonMysticism">{{cite book
|author = Florence Nightingale and Gerard Vallee (Editor)
|title=Florence Nightingale on Mysticism and Eastern Religions
|chapter = ''passim'', see esp Introduction
|year= 2003
|isbn=0-88920-413-6
|publisher= [[Wilfrid Laurier University Press]]
}}</ref><ref name="NightingaleCrimeanColectedWorkds">{{cite book
|author = Florence Nightingale and Lynn McDonald (Editor)
|title=Florence Nightingale: The Crimean War
|chapter = An introduction to Vol 14
|year= 2010
|isbn=0-88920-469-1
|publisher= [[Wilfrid Laurier University Press]]
}}</ref>

Florence je naslijedila mnoge liberalne i humanističke ideje od svojih roditelja. Njezini su roditelji bili [[William Nightingale]] ([[1794.]] – [[1874.]]) i Frances ("Fanny") Nightingale Smith ([[1789.]] – [[1880.]]). Florencin djed s majčine strane, [[William Smith (abolicionist)|William Smith]], bio je poznati [[abolicionizam|abolicionist]] i [[unitarizam|unitarist]].<ref>{{cite web |url=http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm |title=Pedigree of Shore of Sheffield, Meersbrook, Norton and Tapton |publisher=Rotherham Web |accessdate=17 May 2012 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029202758/http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm |archivedate=29. listopada 2013. }}</ref>
[[Datoteka:Florence Nightingale - Project Gutenberg 13103.jpg|thumb|left|upright|Mlada Florence Nightingale]]
Kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom [[Mary Clarke]], prema kojoj je gajila simpatije. Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Mnogo je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji koje je ženama bilo uskraćeno.<ref name=cromwell>{{cite book|last1=Cromwell|first1=Judith Lissauer|title=Florence Nightingale, feminist|date=2013|publisher=McFarland et Company|location=Jefferson, NC [u.a.]|isbn=0-7864-7092-5|page=28}}</ref>

Kroz djetinjstvo njezina je obitelj pokazala nezadovoljstvo Florencinim interesima u sestrinstvu i medicini, što ju nije spriječilo ulasku u zanimanje [[1844.]] godine. Negirajući negodovanja svoje majke i sestre, Florence se bunila protiv ideje da žena njezina statusa mora biti udata majka. Nightingale je teško radila na samoedukaciji u znanosti i medicini.<ref name="Small's bio">{{cite book|last1=Small|first1=Hugh|title=Florence Nightingale: Avenging Angel|date=1998|publisher=St. Martin's Press|location=New York|pages=1–19}}</ref>
[[File:Florence Nightingale by Augustus Egg.jpg|thumb|upright|Portret Florence Nightingale iz [[1840.]]-ih]]

== Krimski rat ==
[[Datoteka:Notes on Nursing (28).jpg|thumb|Print dragulja [[Viktorija, kraljica Ujedinjenog Kraljevstva|Kraljice Viktorije]], dodijeljenog Florence Nightingale za zasluge u ratu.]]
Florence Nightingale je najpoznatija po svojoj ulozi u [[Krimski rat|Krimskom ratu]], koji je i postao njezina glavna točka rada nakon objavljenih statistika o smrtnosti i stanju ranjenika. [[21. listopada]] [[1854.]], Florence i grupa od 38 sestara volunterka, koje je sama podučavala,<ref>{{cite journal
| last = Gill
| first = Christopher J.
| title =Nightingale in Scutari: Her Legacy Reexamined
| journal =Clinical Infectious Diseases
| volume =40
| issue =12
| pages =1799–1805
| publisher =
| date=June 2005
| doi =10.1086/430380| pmid = 15909269
| last2 = Gill
| first2 = Gillian C.
| issn = 1058-4838
}}</ref> te 15 katoličkih sestara<ref>{{cite book |author=Mary Jo Weaver |title=New Catholic Women: a Contemporary Challenge to Traditional Religious Authority |location=San Francisco |publisher=Harper and Row |year=1985 |page=31}} citing {{cite book |first=Olga|last=Hartley |title=Women and the Catholic Church |location=London |publisher=Buns, Oates & Washbourne |year=1935 |pages=222–223}}</ref> su poslane u [[Osmansko carstvo]].

[[Datoteka:Nightingale letter.jpeg|thumb|left|Nightingaleino pismo [[Mary Mohl]], [[1881.]]]]
Nightingale je ranog [[studeni|studenog]] [[1854.]] godine stigla u [[Üsküdar|Scutari]] u blizini [[Istanbul]]a). Njezin tim je došao do zaključka da je jedan od uzroka loše njege za vojnike bio manjak sestara. Manjak lijekova te zanemarivani osnovni standardi [[higijena|higijene]] su bili uzrok čestih i smrtonosnih infekcija. Postajao je i nedostatak hrane i alata za njegu ranjenika.

Nakon Nightingaleinog prijedloga ''[[The Times]]u'' za vladino rješenje problema lošeg stanja same bolnice, Britanska je vlada zaposlila grupu koja bi dizajnirala novu bolnicu koja bi bila brodom dostavljena u [[Dardaneli|Dardanele]]. Iz toga je nastala [[Renkioi Hospital|Renkioki bolnica]] čija je stopa smrtnosti bila 1/10 one u Scutanariju.<ref>[http://www.nationalarchives.gov.uk/battles/crimea/popup/medical.htm "Report on Medical Care"]. British National Archives (WO 33/1 ff.119, 124, 146–7). 23 February 1855.</ref>

[[Stephen Paget]] je, u svojoj knjizi ''[[Dictionary of National Biography]]'', predložio da je Nightingale smanjila stopu smrtnosti sa 42% na 2%, kroz svoje metode higijene ili kroz prijedlog The Timesu.

[[Datoteka:Coloured mezzotint; Florence Nightingale, Wellcome L0019661.jpg|thumb|upright|Florence Nightingale, ''anđeo mislosti''. Bolnica [[Üsküdar|Scutari]] [[1855.]] godine. ]]
Tijekom svoga rada u Scutinariju, preminulo je 4 077 vojnika. Deset puta više od toga je preminulo zbog bolesti poput [[Trbušni tifus|tifusa]], [[Kolera|Kolere]] i [[dizenterija|dizenterije]]. Zbog prenapućenosti, deficitne [[kanalizacija|kanalizacije]] i nedostatka ventilacije, Britanska je vlada [[1855.]] u Scutinari poslala Sanitarnu komisiju, skoro šest mjeseci nakon Nightingaleinog dolaska. Komisija je popravila kanalizaciju i poboljšala ventilaciju.<ref>{{cite book|url=https://books.google.com/?id=dRpgFsQ7nqkC&pg=PA114&lpg=PA114&dq=sanitary+commissioner+Scutari |title=Florence Nightingale: Measuring Hospital Care Outcomes |publisher=|date= August 1999|accessdate=13 March 2010|isbn=0-86688-559-5|author1=Nightingale, Florence}}</ref> Smrtnost je nakon toga oštro pala, i u stvarnosti Florence Nightingale nikada nije za to preuzela zasluge.<ref name="Florence Nightingale to Her Nurses: A Selection From Miss Nightingale's Addresses to Probationers and Nurses of the Nightingale School at St Thomas's Hospital (London: Macmillan, 1914)">''[http://www.florence-nightingale-avenging-angel.co.uk/?p=861 Florence Nightingale, Avenging Angel]'' by Hugh Small (Constable 1998)</ref>

== Dama s Lampom ==
Tijekom [[Krimski rat|Krimskog rata]], Nightingale je dobila nadimak "Dama s lampom" ("The Lady with the Lamp") zbog izvještaja ''[[The Times]]a''.

Fraza je dalje pospješena pjesmom [[Henry Wadsworth Longfellow|Henryja Longfellowa]] iz [[1857.]] pod imenom "''Santa Filomena''":<ref>{{cite web|url=https://www.theatlantic.com/unbound/poetry/nov1857/filomena.htm |date= November 1857 |title=Santa Filomena |author=Henry Wadsworth Longfellow |pages=22–23 |work=The Atlantic Monthly |accessdate=13 March 2010}}</ref>

{{citat|Lo! in that house of misery<br />
A lady with a lamp I see<br />
Pass through the glimmering gloom,<br />
And flit from room to room.}}

== Kasnija karijera ==
Na [[Krim]]u, [[29. studenog]] [[1855.]], osnovan je Nightingale fond koji će služiti za obrazovanje medicinskih sestara. Fond je dobio ime po Florence Nightingale radi njezinih zasluga u ratu. Prikupio je veliku kolićinu donacija.
[[Datoteka:Florence Nightingale by Goodman, 1858.jpg|thumb|left|upright|Nightingale, circa [[1858.]]]]

Nightingale je tako prikupila £45,000 te osnovala Nightingale Training School u Bolnici [[Toma Becket|Sv. Toma]] [[9. srpnja]] [[1860.]] Bolnica je sada poznata kao [[Florence Nightingale School of Nursing and Midwifery]], te je dio [[King's College London]]a.

Nightingale je napisala ''[[Notes on Nursing]] ('' ([[1859.]]). Knjiga će postati kurikulum mnogih tadašnjih škola za sestrinstvo.<ref name="FlorenceNightingale">{{cite book | title= Notes on Nursing: What it is and what it is not | last= Nightingale| first= Florence | chapter=Preface| editor=...| year= 1974 |orig-year= First published 1859 | publisher= Blackie & Son Ltd.| location= Glasgow and London|isbn=0-216-89974-5}}</ref>

Knjiga ''Notes on Nursing'' je doživjela veliki uspjeh te je postala poznata kao uvod u sestrinstvo. Nightingale je ostatak života provela pospješujući i istraživajući sestrinstvo.
Jedna od Nightingaleinih glavnih postignuća je bila implementacija profesionalnih i educiranih sestara u civilno društvo. To je značilo da za bolesne više nisu brinuli bližnji ili časne seste, nego već profesionalne medicinske sestre.

Od [[1857.]] nadalje, Nightingale je postala invalidna te do kraja života prikovana za krevet. Najvjerojatniji uzrok je [[bruceloza]].<ref>Bostridge (2008)</ref> Smatra se da je Nightingale obolila od vrlo jakog soja bruceloze, te su se simptomi te bolesti u njoj počeli smanjivati tek krajem 19. stoljeća. Florence Nightingale je ostala nevjerojatno produktivna u svojim radovima, bez obzira na bolest. Tijekom svojih godina vezanih za krevet postala je i pionir u planiranju bolnica, a njezin se rad brzo proširio kroz Englesku i cijeli svijet. U kasnijim godinama života je njezina produktivnost pala zbog sljepoće i pogoršanja mentalne kondicije.<ref name="NightingaleCrimeanColectedWorkds" />

== Izvori ==
{{izvori}}

{{GLAVNIRASPORED:Nightingale, Florence}}
[[Kategorija:Životopisi, Ujedinjeno Kraljevstvo]]
[[Kategorija:Osobe u zdravstvu]]

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 08:14
Redak 38:		Redak 38:
	== Rani život ==		== Rani život ==
	[[Datoteka:Embley Park.jpg\|thumb\| [[William Nightingale\|Nightingale]] obiteljska kuća.]]		[[Datoteka:Embley Park.jpg\|thumb\| [[William Nightingale\|Nightingale]] obiteljska kuća.]]
	Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.countryjoe.com/nightingale/house.htm \|title=The true Florence: Exploring the Italian birthplace of Florence Nightingale \|date=1 December 2007 \|first=Joy\|last=Shiller \|accessdate=16 March 2015}}</ref> u [[Firenza\|Firenzi]], [[Italija\|Italiji]], te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije, [[1821.]], preselila natrag u Englesku.<ref name="NightingaleonMysticism">{{Citiranje knjige		Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.countryjoe.com/nightingale/house.htm \|title=The true Florence: Exploring the Italian birthplace of Florence Nightingale \|date=1 December 2007 \|first=Joy\|last=Shiller \|accessdate=16 March 2015}}</ref> u [[Firenza\|Firenzi]], [[Italija\|Italiji]], te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije, [[1821.]], preselila natrag u Englesku.<ref name="NightingaleonMysticism">{{Citiranje knjige
	\|author = Florence Nightingale and Gerard Vallee (Editor)		\|author = Florence Nightingale and Gerard Vallee (Editor)
	\|title=Florence Nightingale on Mysticism and Eastern Religions		\|title=Florence Nightingale on Mysticism and Eastern Religions
Redak 54:		Redak 54:
	}}</ref>		}}</ref>

	Florence je naslijedila mnoge liberalne i humanističke ideje od svojih roditelja. Njezini su roditelji bili [[William Nightingale]] ([[1794.]] – [[1874.]]) i Frances ("Fanny") Nightingale Smith ([[1789.]] – [[1880.]]). Florencin djed s majčine strane, [[William Smith (abolicionist)\|William Smith]], bio je poznati [[abolicionizam\|abolicionist]] i [[unitarizam\|unitarist]].<ref>{{~~cite web~~ \|url=http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|title=Pedigree of Shore of Sheffield, Meersbrook, Norton and Tapton \|publisher=Rotherham Web \|accessdate=17 May 2012 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029202758/http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|archivedate=29. listopada 2013. }}</ref>		Florence je naslijedila mnoge liberalne i humanističke ideje od svojih roditelja. Njezini su roditelji bili [[William Nightingale]] ([[1794.]] – [[1874.]]) i Frances ("Fanny") Nightingale Smith ([[1789.]] – [[1880.]]). Florencin djed s majčine strane, [[William Smith (abolicionist)\|William Smith]], bio je poznati [[abolicionizam\|abolicionist]] i [[unitarizam\|unitarist]].<ref>{{Citiranje weba \|url=http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|title=Pedigree of Shore of Sheffield, Meersbrook, Norton and Tapton \|publisher=Rotherham Web \|accessdate=17 May 2012 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029202758/http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|archivedate=29. listopada 2013. }}</ref>
	[[Datoteka:Florence Nightingale - Project Gutenberg 13103.jpg\|thumb\|left\|upright\|Mlada Florence Nightingale]]		[[Datoteka:Florence Nightingale - Project Gutenberg 13103.jpg\|thumb\|left\|upright\|Mlada Florence Nightingale]]
	Kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom [[Mary Clarke]], prema kojoj je gajila simpatije. Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Mnogo je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji koje je ženama bilo uskraćeno.<ref name=cromwell>{{Citiranje knjige\|last1=Cromwell\|first1=Judith Lissauer\|title=Florence Nightingale, feminist\|date=2013\|publisher=McFarland et Company\|location=Jefferson, NC [u.a.]\|isbn=0-7864-7092-5\|page=28}}</ref>		Kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom [[Mary Clarke]], prema kojoj je gajila simpatije. Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Mnogo je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji koje je ženama bilo uskraćeno.<ref name=cromwell>{{Citiranje knjige\|last1=Cromwell\|first1=Judith Lissauer\|title=Florence Nightingale, feminist\|date=2013\|publisher=McFarland et Company\|location=Jefferson, NC [u.a.]\|isbn=0-7864-7092-5\|page=28}}</ref>
Redak 92:		Redak 92:
	Tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]], Nightingale je dobila nadimak "Dama s lampom" ("The Lady with the Lamp") zbog izvještaja ''[[The Times]]a''.		Tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]], Nightingale je dobila nadimak "Dama s lampom" ("The Lady with the Lamp") zbog izvještaja ''[[The Times]]a''.

	Fraza je dalje pospješena pjesmom [[Henry Wadsworth Longfellow\|Henryja Longfellowa]] iz [[1857.]] pod imenom "''Santa Filomena''":<ref>{{~~cite web~~\|url=https://www.theatlantic.com/unbound/poetry/nov1857/filomena.htm \|date= November 1857 \|title=Santa Filomena \|author=Henry Wadsworth Longfellow \|pages=22–23 \|work=The Atlantic Monthly \|accessdate=13 March 2010}}</ref>		Fraza je dalje pospješena pjesmom [[Henry Wadsworth Longfellow\|Henryja Longfellowa]] iz [[1857.]] pod imenom "''Santa Filomena''":<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.theatlantic.com/unbound/poetry/nov1857/filomena.htm \|date= November 1857 \|title=Santa Filomena \|author=Henry Wadsworth Longfellow \|pages=22–23 \|work=The Atlantic Monthly \|accessdate=13 March 2010}}</ref>

	{{citat\|Lo! in that house of misery<br />		{{citat\|Lo! in that house of misery<br />

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 00:34
Redak 31:		Redak 31:
	'''Florence Nightingale''' ([[Firenca]], [[12. svibnja]] [[1820.]] - [[London]], [[13. kolovoza]] [[1910.]]), bila je [[engleska]] bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva.		'''Florence Nightingale''' ([[Firenca]], [[12. svibnja]] [[1820.]] - [[London]], [[13. kolovoza]] [[1910.]]), bila je [[engleska]] bolničarka, statističarka i utemeljiteljica modernog sestrinstva.

	Florence Nightingale postigla je prepoznatljivost kroz obuku medicinskih sestara na terenu tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]] gdje je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike.<ref>{{~~cite book~~ \|last=Strachey \|first=Lytton \|title=Eminent Victorians \|publisher=Chatto and Windus \|location=London \|year=1918}}</ref> Kroz svoj rad postala je poznata kao "Dama sa lampom ([[Engleski\|Eng.]] ''The Lady with the Lamp'')" zbog redovitih obilaska ranjeničkih kreveta tijekom noći.<ref>{{~~cite book~~\|first=Kristine\|last=Swenson\|title=Medical Women and Victorian Fiction\|url=https://books.google.com/books?id=8SpyhptLxecC&pg=PA15\|year=2005\|publisher=University of Missouri Press\|isbn=978-0-8262-6431-2\|page=15}}</ref><ref name=Parragon>{{~~cite book~~\|author= Aaron Ralby\|title=Atlas of Military History\|year=2013\|publisher=Parragon\|isbn=978-1-4723-0963-1\|pages=281\|chapter=The Crimean War 1853–1856}}</ref>		Florence Nightingale postigla je prepoznatljivost kroz obuku medicinskih sestara na terenu tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]] gdje je organizirala zdravstvenu njegu za ranjene vojnike.<ref>{{Citiranje knjige \|last=Strachey \|first=Lytton \|title=Eminent Victorians \|publisher=Chatto and Windus \|location=London \|year=1918}}</ref> Kroz svoj rad postala je poznata kao "Dama sa lampom ([[Engleski\|Eng.]] ''The Lady with the Lamp'')" zbog redovitih obilaska ranjeničkih kreveta tijekom noći.<ref>{{Citiranje knjige\|first=Kristine\|last=Swenson\|title=Medical Women and Victorian Fiction\|url=https://books.google.com/books?id=8SpyhptLxecC&pg=PA15\|year=2005\|publisher=University of Missouri Press\|isbn=978-0-8262-6431-2\|page=15}}</ref><ref name=Parragon>{{Citiranje knjige\|author= Aaron Ralby\|title=Atlas of Military History\|year=2013\|publisher=Parragon\|isbn=978-1-4723-0963-1\|pages=281\|chapter=The Crimean War 1853–1856}}</ref>

	Nedavna istraživanja pokazuju da su njezine zasluge tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]] poprilično prenapuhane tadašnjim medijima, no njezina istaknuta uloga u poslijeratnoj uspostavi profesionalnog sestrinstva je neupitna. Godine [[1860.]], Nightingale postavlja temelje modernog sestrinstva uspostavom sestrinske škole u bolnici [[Toma Becket\|Sv. Toma]] u [[London]]u. Bila je to prva sekularna škola svoga tipa i sada je dio [[King's College London\|Kraljevskog koledža u Londonu]]. Njezine društvene reforme uključuju poboljšanje zdravstvenih uvjeta u svim dijelovima [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|britanskog]] društva, zalaganje za veću hranidbenu pomoć Indiji, rad u [[Abolicija\|aboliciji]] protuprostitutskih zakona koji su teško pogađali žene, te proširenje uloge žena u radnoj snazi.		Nedavna istraživanja pokazuju da su njezine zasluge tijekom [[Krimski rat\|Krimskog rata]] poprilično prenapuhane tadašnjim medijima, no njezina istaknuta uloga u poslijeratnoj uspostavi profesionalnog sestrinstva je neupitna. Godine [[1860.]], Nightingale postavlja temelje modernog sestrinstva uspostavom sestrinske škole u bolnici [[Toma Becket\|Sv. Toma]] u [[London]]u. Bila je to prva sekularna škola svoga tipa i sada je dio [[King's College London\|Kraljevskog koledža u Londonu]]. Njezine društvene reforme uključuju poboljšanje zdravstvenih uvjeta u svim dijelovima [[Ujedinjeno Kraljevstvo\|britanskog]] društva, zalaganje za veću hranidbenu pomoć Indiji, rad u [[Abolicija\|aboliciji]] protuprostitutskih zakona koji su teško pogađali žene, te proširenje uloge žena u radnoj snazi.
Redak 38:		Redak 38:
	== Rani život ==		== Rani život ==
	[[Datoteka:Embley Park.jpg\|thumb\| [[William Nightingale\|Nightingale]] obiteljska kuća.]]		[[Datoteka:Embley Park.jpg\|thumb\| [[William Nightingale\|Nightingale]] obiteljska kuća.]]
	Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva<ref>{{cite web \|url=http://www.countryjoe.com/nightingale/house.htm \|title=The true Florence: Exploring the Italian birthplace of Florence Nightingale \|date=1 December 2007 \|first=Joy\|last=Shiller \|accessdate=16 March 2015}}</ref> u [[Firenza\|Firenzi]], [[Italija\|Italiji]], te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije, [[1821.]], preselila natrag u Englesku.<ref name="NightingaleonMysticism">{{~~cite book~~		Florence Nightingale rođena je 12. svibnja 1820. u bogatom kućanstvu više klase društva<ref>{{cite web \|url=http://www.countryjoe.com/nightingale/house.htm \|title=The true Florence: Exploring the Italian birthplace of Florence Nightingale \|date=1 December 2007 \|first=Joy\|last=Shiller \|accessdate=16 March 2015}}</ref> u [[Firenza\|Firenzi]], [[Italija\|Italiji]], te je po tom gradu i dobila ime. Njezina se obitelj kasnije, [[1821.]], preselila natrag u Englesku.<ref name="NightingaleonMysticism">{{Citiranje knjige
	\|author = Florence Nightingale and Gerard Vallee (Editor)		\|author = Florence Nightingale and Gerard Vallee (Editor)
	\|title=Florence Nightingale on Mysticism and Eastern Religions		\|title=Florence Nightingale on Mysticism and Eastern Religions
Redak 45:		Redak 45:
	\|isbn=0-88920-413-6		\|isbn=0-88920-413-6
	\|publisher= [[Wilfrid Laurier University Press]]		\|publisher= [[Wilfrid Laurier University Press]]
	}}</ref><ref name="NightingaleCrimeanColectedWorkds">{{~~cite book~~		}}</ref><ref name="NightingaleCrimeanColectedWorkds">{{Citiranje knjige
	\|author = Florence Nightingale and Lynn McDonald (Editor)		\|author = Florence Nightingale and Lynn McDonald (Editor)
	\|title=Florence Nightingale: The Crimean War		\|title=Florence Nightingale: The Crimean War
Redak 56:		Redak 56:
	Florence je naslijedila mnoge liberalne i humanističke ideje od svojih roditelja. Njezini su roditelji bili [[William Nightingale]] ([[1794.]] – [[1874.]]) i Frances ("Fanny") Nightingale Smith ([[1789.]] – [[1880.]]). Florencin djed s majčine strane, [[William Smith (abolicionist)\|William Smith]], bio je poznati [[abolicionizam\|abolicionist]] i [[unitarizam\|unitarist]].<ref>{{cite web \|url=http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|title=Pedigree of Shore of Sheffield, Meersbrook, Norton and Tapton \|publisher=Rotherham Web \|accessdate=17 May 2012 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029202758/http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|archivedate=29. listopada 2013. }}</ref>		Florence je naslijedila mnoge liberalne i humanističke ideje od svojih roditelja. Njezini su roditelji bili [[William Nightingale]] ([[1794.]] – [[1874.]]) i Frances ("Fanny") Nightingale Smith ([[1789.]] – [[1880.]]). Florencin djed s majčine strane, [[William Smith (abolicionist)\|William Smith]], bio je poznati [[abolicionizam\|abolicionist]] i [[unitarizam\|unitarist]].<ref>{{cite web \|url=http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|title=Pedigree of Shore of Sheffield, Meersbrook, Norton and Tapton \|publisher=Rotherham Web \|accessdate=17 May 2012 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20131029202758/http://www.rotherhamweb.co.uk/genealogy/shore.htm \|archivedate=29. listopada 2013. }}</ref>
	[[Datoteka:Florence Nightingale - Project Gutenberg 13103.jpg\|thumb\|left\|upright\|Mlada Florence Nightingale]]		[[Datoteka:Florence Nightingale - Project Gutenberg 13103.jpg\|thumb\|left\|upright\|Mlada Florence Nightingale]]
	Kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom [[Mary Clarke]], prema kojoj je gajila simpatije. Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Mnogo je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji koje je ženama bilo uskraćeno.<ref name=cromwell>{{~~cite book~~\|last1=Cromwell\|first1=Judith Lissauer\|title=Florence Nightingale, feminist\|date=2013\|publisher=McFarland et Company\|location=Jefferson, NC [u.a.]\|isbn=0-7864-7092-5\|page=28}}</ref>		Kroz mladost nije pokazala mnogo brige za žensku aristokraciju Engleske, te je mnogo vremena provodila s pariškom domaćicom [[Mary Clarke]], prema kojoj je gajila simpatije. Od Clarke je preuzela tada revolucionarno mišljenje jednakosti žena i muškaraca. Mnogo je vremena provodila u društvu muških intelektualaca koji su imali pristup znanju i edukaciji koje je ženama bilo uskraćeno.<ref name=cromwell>{{Citiranje knjige\|last1=Cromwell\|first1=Judith Lissauer\|title=Florence Nightingale, feminist\|date=2013\|publisher=McFarland et Company\|location=Jefferson, NC [u.a.]\|isbn=0-7864-7092-5\|page=28}}</ref>

	Kroz djetinjstvo njezina je obitelj pokazala nezadovoljstvo Florencinim interesima u sestrinstvu i medicini, što ju nije spriječilo ulasku u zanimanje [[1844.]] godine. Negirajući negodovanja svoje majke i sestre, Florence se bunila protiv ideje da žena njezina statusa mora biti udata majka. Nightingale je teško radila na samoedukaciji u znanosti i medicini.<ref name="Small's bio">{{~~cite book~~\|last1=Small\|first1=Hugh\|title=Florence Nightingale: Avenging Angel\|date=1998\|publisher=St. Martin's Press\|location=New York\|pages=1–19}}</ref>		Kroz djetinjstvo njezina je obitelj pokazala nezadovoljstvo Florencinim interesima u sestrinstvu i medicini, što ju nije spriječilo ulasku u zanimanje [[1844.]] godine. Negirajući negodovanja svoje majke i sestre, Florence se bunila protiv ideje da žena njezina statusa mora biti udata majka. Nightingale je teško radila na samoedukaciji u znanosti i medicini.<ref name="Small's bio">{{Citiranje knjige\|last1=Small\|first1=Hugh\|title=Florence Nightingale: Avenging Angel\|date=1998\|publisher=St. Martin's Press\|location=New York\|pages=1–19}}</ref>
	[[File:Florence Nightingale by Augustus Egg.jpg\|thumb\|upright\|Portret Florence Nightingale iz [[1840.]]-ih]]		[[File:Florence Nightingale by Augustus Egg.jpg\|thumb\|upright\|Portret Florence Nightingale iz [[1840.]]-ih]]

Redak 77:		Redak 77:
	\| first2 = Gillian C.		\| first2 = Gillian C.
	\| issn = 1058-4838		\| issn = 1058-4838
	}}</ref> te 15 katoličkih sestara<ref>{{~~cite book~~ \|author=Mary Jo Weaver \|title=New Catholic Women: a Contemporary Challenge to Traditional Religious Authority \|location=San Francisco \|publisher=Harper and Row \|year=1985 \|page=31}} citing {{~~cite book~~ \|first=Olga\|last=Hartley \|title=Women and the Catholic Church \|location=London \|publisher=Buns, Oates & Washbourne \|year=1935 \|pages=222–223}}</ref> su poslane u [[Osmansko carstvo]].		}}</ref> te 15 katoličkih sestara<ref>{{Citiranje knjige \|author=Mary Jo Weaver \|title=New Catholic Women: a Contemporary Challenge to Traditional Religious Authority \|location=San Francisco \|publisher=Harper and Row \|year=1985 \|page=31}} citing {{Citiranje knjige \|first=Olga\|last=Hartley \|title=Women and the Catholic Church \|location=London \|publisher=Buns, Oates & Washbourne \|year=1935 \|pages=222–223}}</ref> su poslane u [[Osmansko carstvo]].

	[[Datoteka:Nightingale letter.jpeg\|thumb\|left\|Nightingaleino pismo [[Mary Mohl]], [[1881.]]]]		[[Datoteka:Nightingale letter.jpeg\|thumb\|left\|Nightingaleino pismo [[Mary Mohl]], [[1881.]]]]
Redak 87:		Redak 87:

	[[Datoteka:Coloured mezzotint; Florence Nightingale, Wellcome L0019661.jpg\|thumb\|upright\|Florence Nightingale, ''anđeo mislosti''. Bolnica [[Üsküdar\|Scutari]] [[1855.]] godine. ]]		[[Datoteka:Coloured mezzotint; Florence Nightingale, Wellcome L0019661.jpg\|thumb\|upright\|Florence Nightingale, ''anđeo mislosti''. Bolnica [[Üsküdar\|Scutari]] [[1855.]] godine. ]]
	Tijekom svoga rada u Scutinariju, preminulo je 4 077 vojnika. Deset puta više od toga je preminulo zbog bolesti poput [[Trbušni tifus\|tifusa]], [[Kolera\|Kolere]] i [[dizenterija\|dizenterije]]. Zbog prenapućenosti, deficitne [[kanalizacija\|kanalizacije]] i nedostatka ventilacije, Britanska je vlada [[1855.]] u Scutinari poslala Sanitarnu komisiju, skoro šest mjeseci nakon Nightingaleinog dolaska. Komisija je popravila kanalizaciju i poboljšala ventilaciju.<ref>{{~~cite book~~\|url=https://books.google.com/?id=dRpgFsQ7nqkC&pg=PA114&lpg=PA114&dq=sanitary+commissioner+Scutari \|title=Florence Nightingale: Measuring Hospital Care Outcomes \|publisher=\|date= August 1999\|accessdate=13 March 2010\|isbn=0-86688-559-5\|author1=Nightingale, Florence}}</ref> Smrtnost je nakon toga oštro pala, i u stvarnosti Florence Nightingale nikada nije za to preuzela zasluge.<ref name="Florence Nightingale to Her Nurses: A Selection From Miss Nightingale's Addresses to Probationers and Nurses of the Nightingale School at St Thomas's Hospital (London: Macmillan, 1914)">''[http://www.florence-nightingale-avenging-angel.co.uk/?p=861 Florence Nightingale, Avenging Angel]'' by Hugh Small (Constable 1998)</ref>		Tijekom svoga rada u Scutinariju, preminulo je 4 077 vojnika. Deset puta više od toga je preminulo zbog bolesti poput [[Trbušni tifus\|tifusa]], [[Kolera\|Kolere]] i [[dizenterija\|dizenterije]]. Zbog prenapućenosti, deficitne [[kanalizacija\|kanalizacije]] i nedostatka ventilacije, Britanska je vlada [[1855.]] u Scutinari poslala Sanitarnu komisiju, skoro šest mjeseci nakon Nightingaleinog dolaska. Komisija je popravila kanalizaciju i poboljšala ventilaciju.<ref>{{Citiranje knjige\|url=https://books.google.com/?id=dRpgFsQ7nqkC&pg=PA114&lpg=PA114&dq=sanitary+commissioner+Scutari \|title=Florence Nightingale: Measuring Hospital Care Outcomes \|publisher=\|date= August 1999\|accessdate=13 March 2010\|isbn=0-86688-559-5\|author1=Nightingale, Florence}}</ref> Smrtnost je nakon toga oštro pala, i u stvarnosti Florence Nightingale nikada nije za to preuzela zasluge.<ref name="Florence Nightingale to Her Nurses: A Selection From Miss Nightingale's Addresses to Probationers and Nurses of the Nightingale School at St Thomas's Hospital (London: Macmillan, 1914)">''[http://www.florence-nightingale-avenging-angel.co.uk/?p=861 Florence Nightingale, Avenging Angel]'' by Hugh Small (Constable 1998)</ref>

	== Dama s Lampom ==		== Dama s Lampom ==
Redak 105:		Redak 105:
	Nightingale je tako prikupila £45,000 te osnovala Nightingale Training School u Bolnici [[Toma Becket\|Sv. Toma]] [[9. srpnja]] [[1860.]] Bolnica je sada poznata kao [[Florence Nightingale School of Nursing and Midwifery]], te je dio [[King's College London]]a.		Nightingale je tako prikupila £45,000 te osnovala Nightingale Training School u Bolnici [[Toma Becket\|Sv. Toma]] [[9. srpnja]] [[1860.]] Bolnica je sada poznata kao [[Florence Nightingale School of Nursing and Midwifery]], te je dio [[King's College London]]a.

	Nightingale je napisala ''[[Notes on Nursing]] ('' ([[1859.]]). Knjiga će postati kurikulum mnogih tadašnjih škola za sestrinstvo.<ref name="FlorenceNightingale">{{~~cite book~~ \| title= Notes on Nursing: What it is and what it is not \| last= Nightingale\| first= Florence \| chapter=Preface\| editor=...\| year= 1974 \|orig-year= First published 1859 \| publisher= Blackie & Son Ltd.\| location= Glasgow and London\|isbn=0-216-89974-5}}</ref>		Nightingale je napisala ''[[Notes on Nursing]] ('' ([[1859.]]). Knjiga će postati kurikulum mnogih tadašnjih škola za sestrinstvo.<ref name="FlorenceNightingale">{{Citiranje knjige \| title= Notes on Nursing: What it is and what it is not \| last= Nightingale\| first= Florence \| chapter=Preface\| editor=...\| year= 1974 \|orig-year= First published 1859 \| publisher= Blackie & Son Ltd.\| location= Glasgow and London\|isbn=0-216-89974-5}}</ref>

	Knjiga ''Notes on Nursing'' je doživjela veliki uspjeh te je postala poznata kao uvod u sestrinstvo. Nightingale je ostatak života provela pospješujući i istraživajući sestrinstvo.		Knjiga ''Notes on Nursing'' je doživjela veliki uspjeh te je postala poznata kao uvod u sestrinstvo. Nightingale je ostatak života provela pospješujući i istraživajući sestrinstvo.