WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T22:37:02Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 22:37
Redak 21:		Redak 21:

	Od svih belgijskih umjetnika iz Flandrije na početku 20. stoljeća najznačajniji je bio [[James Ensor]], i za njega vezan pokret poznat kao „flamanski [[ekspresionizam]]” koji je vodio [[Constant Permeke]].		Od svih belgijskih umjetnika iz Flandrije na početku 20. stoljeća najznačajniji je bio [[James Ensor]], i za njega vezan pokret poznat kao „flamanski [[ekspresionizam]]” koji je vodio [[Constant Permeke]].
	~~{{commonscat\|Flemish paintings}}~~

	{{Europska umjetnost}}		{{Europska umjetnost}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-24T08:22:48Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Retable de l'Agneau mystique (1).jpg|mini|<center>[[Hubert van Eyck]], ''[[Gentski oltar]]'' detalj centralnog dijela iz 1390.-1441.]]
'''Flamansko slikarstvo''' je slikarska produkcija [[Flamanci|Flamanaca]] naseljenih u današnjoj [[Flandrija|Flandriji]], tj. slikarstvo povijesnih država i pokrajina: [[Grofovija Flandrija]], [[Burgundijska Nizozemska]], [[Habsburška Nizozemska]], [[Španjolska Nizozemska]], [[Austrijska Nizozemska]], [[Francuska Belgija]] i [[Nizozemska Belgija]].
[[Datoteka:The Arnolfini Portrait, détail.jpg|mini|lijevo|<center>[[Jan van Eyck]], detalj slike ''[[Portret Arnolfinijevih]]'' iz 1434., [[uljene boje]] na drvu]]
==Kasnogotičko slikarstvo==
[[Datoteka:El_Descendimiento,_by_Rogier_van_der_Weyden,_from_Prado_in_Google_Earth.jpg|mini|<center>[[Rogier van der Weyden]], ''[[Skidanje s križa (Van der Weyden)|Skidanje s križa]]'' iz oko 1435., [[Prado]], [[Madrid]]]]
{{glavni|Rano nizozemsko slikarstvo}}
U kasnoj [[gotika|gotici]], početkom 15. stoljeća, Flamanci su bili prvi umjetnici koji su popularizirali uporabu [[uljene boje|uljenih boja]] i slikarstva [[minijatura]], ali i prvih europskih [[portret]]a. Tada je Flandrija privlačila mnoge obećavajuće umjetnike iz okolice i proizvodila mnoge umjetnike koji su obilježili umjetnost sjeverne Europe. Među najvažnijima su bili: [[Jan van Eyck]] (1395.–1441.), [[Hans Memling]], [[Hugo van der Goes]], [[Robert Campin]] i [[Rogier van der Weyden]]. Ovi slikari su u [[Slikarstvo gotike|gotički]] [[naturalizam]] unijeli krajnji [[realizam]] pojedinosti, tako da su likovi na njihovim djelima slikani s detaljnim osobinama naravi.
[[Datoteka:Pieter_Bruegel_d._%C3%84._106b.jpg|mini|lijevo|<center>[[Pieter Brueghel stariji]], ''[[Lovci u snijegu]]'', 1565., ulje na platnu, 117 × 162 cm, [[Muzej povijesti umjetnosti u Beču]]]]
==Renesansno slikarstvo==
{{glavni|Sjevernoeuropska renesansa}}
Flamanci su se u umjetnosti istaknuli osobito kao slikari, a najveću slavu stekli su za vrijeme [[renesansa|renesanse]]. [[Pieter Brueghel stariji]] (oko 1515. ili 1530.–69.) bio je slikar koji se potpuno okrenuo prirodi, toliko da je i likove (obično fladrijske seljake) na svojim slikama prilagođavao „ptičjoj perspektivi” da bi [[Pejzaž (likovni)|krajolik]] došao do potpunog izražaja. On je prvi pokazao osebujnost krajolika u različitim obličjima, tako što je „portretirao” godišnja doba. Njega su naslijedili njegovi sinovi, [[Pieter Brueghel mlađi]] (1564.–1638.) i [[Jan Brueghel stariji]]. Jan Brueghel stariji je poznat kao prvi slikar samostalnih [[mrtva priroda|mrtvih priroda]] s [[cvijeće|cvijećem]] i [[krajolik|krajolika]], što je opet barokna odlika.
[[Datoteka:Frans_Francken_(II),_Kunst-_und_Rarit%C3%A4tenkammer_(1636).jpg|mini|<center>Frans Francken mlađi, ''Zid blaga'', 1634., [[Muzej povijesti umjetnosti u Beču]]. Ovakva vrsta slikasrtva se smatra flamanskom inovacijom koja se razvila početkom 17. st.]]
==Flamanski barok==
Nakon opsade [[Antwerpen]]a (1584.-'85.) južne nizozemske pokrajine (Flandrija) ostale su odvojene od neovisne [[Nizozemska|Nizozemske Republike]] na sjeveru. Premda su brojni umjetnici pobjegli od vjerskih ratova na sjever, što će kasnije dovesti do procvata nizozemskog [[barok]]nog slikarstva „Zlatnog doba”, na jugu se javlja tzv. „Antwerpenska škola” koja će postati jedna od najutjecajnijih u Europi, ponajviše zbog rada njezinih najvažnijih predstavnika kao što su: [[Peter Paul Rubens]] (1577.–1640.), [[Anthonis van Dyck]] (1599.–1641.) i [[Jacob Jordaens]].

No, nakon smrti ovih slikara kulturni značaj Flandrije, zajedno s njezinom gospodarkom važnošću, blijedi dok jača utjecaj nizozemskih gradova i drugih slikarskih škola ([[Amsterdam]], [[Haarlem]], [[Gouda]], [[Rotterdam]], [[Utrecht]], [[Delft]] i [[Leiden]]).
[[Datoteka:Wappers_-_Episodes_from_September_Days_1830_on_the_Place_de_l%E2%80%99H%C3%B4tel_de_Ville_in_Brussels.JPG|mini|lijevo|<center>Gustaf Wappers, ''Belgijska revolucija 1830.'', 1834., Muzej umjetnosti, Bruxelles.]]
==Preporod==
{{glavni|Belgijska umjetnost}}
Preporod flamanskog slikarstva je uglavnom vezan za Belgijsku revoluciju 1830. i slikarsku produkciju u [[Bruxelles]]u. No, ova se umjetnost uglavnom smatra za belgijsku, a ne isključivo flamansku.

Od svih belgijskih umjetnika iz Flandrije na početku 20. stoljeća najznačajniji je bio [[James Ensor]], i za njega vezan pokret poznat kao „flamanski [[ekspresionizam]]” koji je vodio [[Constant Permeke]].
{{commonscat|Flemish paintings}}

{{Europska umjetnost}}

[[Kategorija:Belgijska umjetnost]]
[[Kategorija:Flamansko slikarstvo| ]]

Flamansko slikarstvo - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica