Finska - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

2026-03-08T22:37:28Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommonscat(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 8. ožujak 2026. u 22:37
Redak 187:		Redak 187:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	~~{{commonscat\|Finland}}~~
	* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]		* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]
	* [http://www.government.fi/ Vlada Finske]		* [http://www.government.fi/ Vlada Finske]

Suradnik10: /* Stanovništvo */

2025-12-06T02:54:24Z

Stanovništvo

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2025. u 02:54
Redak 106:		Redak 106:

	[[Finci]] čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Daleki sjever je naseljen s oko 2.500 [[Sami]]ja, a druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su [[Šveđani]] u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori [[Finski]] koji je [[Uralski jezik]]. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na [[Alandskom]] arhipelagu govore Švedski. Sami govore [[Samski jezik]]. [[Evangelistička Luterovska crkva]] prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. [[Sloboda vjeroispovjesti]] je zagarantirana. [[Pravoslavna crkva]], iako nacionalna, u broju pristaša opada od Drugog svjetskog rata.		[[Finci]] čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Daleki sjever je naseljen s oko 2.500 [[Sami]]ja, a druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su [[Šveđani]] u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori [[Finski]] koji je [[Uralski jezik]]. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na [[Alandskom]] arhipelagu govore Švedski. Sami govore [[Samski jezik]]. [[Evangelistička Luterovska crkva]] prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. [[Sloboda vjeroispovjesti]] je zagarantirana. [[Pravoslavna crkva]], iako nacionalna, u broju pristaša opada od Drugog svjetskog rata.
			Katolička Crkva u Finskoj je „misijska Crkva“ i katolici čine tek 0,2 posto stanovnika. 2025. se zabilježio eksplozivni rast broja vjernika. Za funkcioniranje (2025.) koristi prostore 20 luteranskih i pet pravoslavnih crkava u 25 gradova. <ref>IKA: [https://ika.hkm.hr/novosti/jedini-katolicki-biskup-u-finskoj-trazi-pomoc-za-brzorastucu-ali-siromasnu-zajednicu/ ''Jedini katolički biskup u Finskoj traži pomoć za brzorastuću, ali siromašnu zajednicu '']. Hrvatska katolička mreža. 5. prosinca 2025. Pristupljeno 6. prosinca 2025.</ref>

	Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2018., Finska ima 5.520.535<ref name=stan/> stanovnika (16 stanovnika/km²) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u [[Europa\|Europi]]. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. Helsinki ima oko 1.054.127 stanovnika ([[2005.]]), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Sljedeća tri najveća grada su [[Tampere]] - 281.092, [[Turku]] - 242.153, [[Oulu (grad)\|Oulu]] - 166.053 koji su također industrijski centri.		Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2018., Finska ima 5.520.535<ref name=stan/> stanovnika (16 stanovnika/km²) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u [[Europa\|Europi]]. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. Helsinki ima oko 1.054.127 stanovnika ([[2005.]]), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Sljedeća tri najveća grada su [[Tampere]] - 281.092, [[Turku]] - 242.153, [[Oulu (grad)\|Oulu]] - 166.053 koji su također industrijski centri.

	===Jezici===		===Jezici===
	Na području Finske govori se 12 jezika koji pripadaju u nekoliko jezičnih skupina, [[finski jezici\|finskoj]], [[germanski jezici\|germanskoj]] i [[laponski jezici\|laponskoj]]. Dva jezika su [[znakovni jezici]] gluhih osoba. Službeni su finski* i švedski*.		Na području Finske govori se 12 jezika koji pripadaju u nekoliko jezičnih skupina, [[finski jezici\|finskoj]], [[germanski jezici\|germanskoj]] i [[laponski jezici\|laponskoj]]. Dva jezika su [[znakovni jezici]] gluhih osoba. Službeni su finski* i švedski*.

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

2025-04-16T23:30:47Z

Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 23:30
Redak 184:		Redak 184:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{Portal Europa}}~~
	{{commonscat\|Finland}}		{{commonscat\|Finland}}
	* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]		* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Europska unija' u '{{Infookvir Europska unija‏‎'

2025-04-10T16:36:51Z

Zamjena teksta - '{{Europska unija' u '{{Infookvir Europska unija‏‎'

←Starija inačica		Inačica od 10. travanj 2025. u 16:36
Redak 193:		Redak 193:
	{{Nordijsko vijeće}}		{{Nordijsko vijeće}}
	{{Zapadnoeuropska unija}}		{{Zapadnoeuropska unija}}
	{{Europska ~~unija~~}}		{{Infookvir Europska unija‏‎}}

	[[Kategorija:Finska\| ]]		[[Kategorija:Finska\| ]]
	[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]		[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T16:54:39Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 16:54
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Finska'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		<!--'''Finska'''-->{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Republika Finska		\| ime = Republika Finska
	\| izvorno_ime = Suomen tasavalta<br>Republiken Finland		\| izvorno_ime = Suomen tasavalta<br>Republiken Finland

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:39:08Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:39
Redak 17:		Redak 17:
	\| vode = 9.4		\| vode = 9.4
	\| stanovništvo_poredak = 114.		\| stanovništvo_poredak = 114.
	\| stanovništvo = {{porast}} 5.520.535<ref name=stan>{{~~cite web~~\|title=Finland's preliminary population figure 5.517.887 at the end of July\|url=http://tilastokeskus.fi/til/vrm_en.html\|website=Tilastokeskus.fi\|publisher=Finski ured za statistiku\|accessdate=12. siječnja 2019.}}</ref>		\| stanovništvo = {{porast}} 5.520.535<ref name=stan>{{Citiranje weba\|title=Finland's preliminary population figure 5.517.887 at the end of July\|url=http://tilastokeskus.fi/til/vrm_en.html\|website=Tilastokeskus.fi\|publisher=Finski ured za statistiku\|accessdate=12. siječnja 2019.}}</ref>
	\| godina_popisa = 2018.		\| godina_popisa = 2018.
	\| gustoća_stanovništva = 16		\| gustoća_stanovništva = 16

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T07:26:06Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Republika Finska
| izvorno_ime = Suomen tasavalta Republiken Finland
| ime_genitiv = Finske
| eng_ime = Finland
| zastava = Flag of Finland.svg
| grb = Coat of arms of Finland.svg
| lokacija = EU-Finland.svg
| službeni_jezik = [[finski jezik|finski]] i [[švedski jezik|švedski]]
| glavni_grad = [[Helsinki]]
| predstavnik_države_množina = Predsjednici
| predstavnik_države = Predsjednik
| predstavnik_države_osoba = [[Sauli Niinistö]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Sanna Marin]]
| površina_poredak = 64
| površina = 338.144
| vode = 9.4
| stanovništvo_poredak = 114.
| stanovništvo = {{porast}} 5.520.535<ref name=stan>{{cite web|title=Finland's preliminary population figure 5.517.887 at the end of July|url=http://tilastokeskus.fi/til/vrm_en.html|website=Tilastokeskus.fi|publisher=Finski ured za statistiku|accessdate=12. siječnja 2019.}}</ref>
| godina_popisa = 2018.
| gustoća_stanovništva = 16
| neovisnost = od [[Rusija|Rusije]] [[6. prosinca]] [[1917.]]
| BDP_PKM_godina = 2007.
| BDP_PKM = 185 milijarda $
| BDP_PKM_rang = 52.
| BDP_PKM_per_capita = 35.349 $
| BDP_PKM_per_capita_rang = 12.
| valuta = [[euro]] '''1)'''
| stoti_dio_valute = 100 centa
| vremenska_zona = +2 [[UTC]] +3 ljeti
| himna = [[Maamme/Vårt land]] <center>[[Datoteka:United States Navy Band - Maamme.ogg]]</center>
| internetski_nastavak = .fi
| pozivni_broj = +358
| komentar = 1) do [[1999.]] [[finska marka]]
| moto =
}}
[[File:Koli National Park in Northern Karelia.jpg|thumb|Nacinalni park Koli u Sjevernoj Kareliji]]

'''Finska''' ([[Finski jezik|fin.]] ''Suomi''), službeno '''Republika Finska''' ([[finski jezik|fin.]] ''Suomen tasavalta'', [[švedski jezik|šve.]] ''Republiken Finland'') je nordijska [[država]] u sjeveroistočnoj [[Europa|Europi]], ograničena [[Baltičko more|Baltičkim morem]] na jugozapadu, [[Finski zaljev|Finskim zaljevom]] na jugoistoku i [[Botnički zaljev|Botničkim zaljevom]] na zapadu. Finska ima granice sa [[Švedska|Švedskom]], [[Norveška|Norveškom]] i [[Rusija|Rusijom]]. [[Ålandski Otoci]], uz jugozapadnu obalu, su pod Finskom vrhovnom vlašću dok uživaju ekstenzivnu autonomiju.

Najveći dio Finske je nizak, blago valovit, šumovit kraj s mnogo jezera. Ima 187.888 jezera (većih od 500 m²) te 179.584 otoka. Rijeke se koriste za splavarenje drva. Veliko prometno značenje imaju i plovni kanali. Najveće prirodno bogatstvo su šume stoga glavno mjesto u industriji zauzima prerada drva, proizvodnja papira, namještaja i celuloze. U gušće naseljenom primorju razvio se [[Helsinki]], glavni grad i najveća luka s razvijenom industrijom.

Finci pripadaju ugrofinskoj skupini naroda i govore finskim jezikom. Uz finski službeni jezik je i švedski. [[1995.]] godine postala je članica [[Europska unija|Europske unije]].

==Zemljopis==

Finska je [[Sjeverna Europa|sjevernoeuropska]], [[Skandinavija|skandinavska]] i [[Baltik|baltička]] zemlja. U grupaciji zemalja kojoj pripada (skandinavske zemlje) ona bi mogla ponijeti atribut nizinska jer joj najviši vrh jedva prelazi 1.300 metara [[nadmorska visina|nadmorske visine]]. Za razliku od drugih skandinavskih zemalja Finska je kontinentalna zemlja bez obzira što izlazi na [[Baltičko more]]. Po mnogim osobinama je sličnija [[Karelija|Kareliji]] i poluotoku [[Kola_(poluotok)|Koli]] ([[Rusija]]), nego drugim skandinavskim zemljama. Državni teritorij presjeca polarni krug, četvrtina njenog teritorija je iznad sjeverne polarnice. Finska dopire blizu [[Sjeverni ledeni ocean|Sjevernog ledenog oceana]] na koji je imala izlaz prije Drugog svjetskog rata. Državni teritorij se proteže od 60° do 70° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. Njena dužina u smjeru sjever-jug prelazi 1.100 km, a njena prosječna širina je 600 km. Površina Finske je 338.145 km2 sa 5.183.545 ([[2002.]] godine) stanovnika s prosječnom [[gustoća stanovništva|gustoćom]] 15 stanovnika po km2 što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u Europi. Finska graniči s [[Norveška|Norveškom]] na sjeveru, na istoku s [[Rusija|Rusijom]], Finskim zaljevom, na jugozapadu s Baltičkim morem, i na zapadu s Botničkim zaljevom i sa Švedskom.

===Regionalna podjela===

U regionalizaciji Finske jasno se ističu tri predjelno-fizionomske cjeline:

:# Finska [[Laponija]]
:# Jezerska Finska i
:# Finsko primorje.

Ovakva regionalizacija odgovara regionalizaciji ovog prostora i po smjeru pružanja ove države. Laponija odgovara regiji Sjeverna Finska, Jezerska Finska odgovara regiji Južna Finska, a regija Finsko Primorje odgovara regiji [[Botnički zaljev|Botnička]] obala.

===Finska [[Laponija]]===

Finska Laponija je pretežno brežuljkasta regija izuzev krajnjeg sjeverozapada gdje ima [[planina|planinski]] karakter. Osobnost ovog dijela Finske je da nema [[jezero|jezera]] (iako je Finska zemlja jezera). Izuzetak čini samo jedno jezero - [[Inara]]. U Finskoj ovu regiju nazivaju Lappi (ili na švedskom Lapland). Zauzima oko 1/3 državnog prostora (100.300 [[km²]]). [[Zima|Zimi]] je vrlo hladna (-15 [[°C]] do -20 °C) i pokrivena [[snijeg]]om, dok za kratkog [[ljeto|ljeta]] vlada ugodnija temperatura (zabilježeni apsolutni maksimum od +33 °C). Što se ide sjevernije nastupa [[tundra]] bez stabala, sa [[lišaj]]evima, ponekim grmom, malim [[močvara]]ma i malim brojem cvjetonoša (tijekom kratkog ljeta). U ljetnom razdoblju tu je stanište mnogobrojnih [[ptice|ptica]].

U ranijim vremenima regija je bila isključivo naseljena [[Laponci]]ma. Živjeli su od uzgoja [[sob]]ova i [[ribolov]]a, te su živjeli [[nomadi|nomadski]] i polunomadski život. Smatra se da ih danas nema više od 2.000. U prirodi im je voljeti nomadski život iako sve više postaju stalni stanovnici naselja. Otkada su Finci izgradili arktički put ([[1929.]] godine) u ovoj regiji se razvija i [[turizam]]. Uz suvremenu cestu dugu 460 km izgrađeni su hoteli s visokim konforom. Dolaze turisti-ribolovci, turisti-skijaši, i turisti koji su željni provozati se sanjkama koje vuku sobovi. Ipak, Sjeverna Finska je manje razvijen kraj i rijetko naseljen dio države. Nomadsko stočarstvo i sječa šume su glavne privredne aktivnosti Laponije. Centar finske Laponije je grad [[Rovaniemi]] koji leži na obali rijeke [[Kemi]] u blizini sjeverne polarnice. Do njega dopire [[željeznica]] uz postojeći arktički put i produžava prema [[Rusija|ruskoj]] luci [[Murmansk]]. On je upravni, trgovačko-prometni i turistički centar Laponije. Ističe se po trgovini [[koža|kože]].

===Jezerska Finska===

Jezerska Finska se nalazi između Finske Laponije na sjeveru i Finskog primorja na jugu i jugozapadu. [[Finci]] nazivaju ovaj kraj "Suomi" - zemlja jezera. [[Geomorfologija|Geomorfološki]] to je dio morenskih bedema kojima su stvorene brojne jezerske [[depresija (reljef)|depresije]]. Baš ova regija dala je atribut Finskoj amfibijska zemlja. Tu su mnogobrojna [[Ledenjačko jezero|glacijalna jezera]] a pejsaž dopunjuju nepregledne [[Crnogorična šuma|četinarske šume]]. Najveće jezero je [[Saimaa]], s cjelokupnim sustavom jezera pod imenom [[Velika Saimaa]], površine od 4.400 km2. Sva jezera su [[tektonika|tektonski]] predisponirana, ali za njihovo konačno oblikovanje je značajna [[ledenjačka erozija]] i akumulacija. Najveća dubina jezera Saimaa je 82 m. Zapadno od Saimaa je jezero [[Päijänne]] površine 1.065 m2, maksimalne dubine 93 m.  Jezera su međusobno odvojena kordonima morena, ali su hidrografski povezana riječnim tokovima i kanalima. Neke rijeke npr. [[Oulu]], [[Komo]] imaju značajne vodne snage, koje se iskorištavaju. Oko jezera se nižu mala sela s tipičnim drvenim kućama. Neka naselja imaju fizionomiju gradskih naselja. Između jezera izgrađene su tri željezničke pruge u smjeru sjever-jug i dvije u smjeru zapad-istok. Kao gradska središta razvili su se gradovi [[Kuopio]], [[Tampere]] i [[Lahti]]. Kuopio je izraziti centar [[drvna industrija|drvne industrije]] i središte cijele regije i Finske. U sferi utjecaja grada je [[rudarstvo|rudarski]] revir Finske gdje se proizvodi [[bakar (element)|bakar]], [[olovo (element)|olovo]], [[cink]], [[azbest]] i [[kvarc]]. Tu se nalazi rudarski centar [[Outokumpu]]. Tampere je najveći grad Jezerske Finske (preko 150.000 stanovnika). Poznat je po svojoj [[tekstilna industrija|tekstilnoj]], [[metalna industrija|metalnoj]] i [[papirna industrija|papirnoj industriji]]. On nosi epitet finski Manchester. Grad Lahti je u prijelaznoj oblasti, ima funkciju etapne stanice u kojoj se okupljaju sudionici [[zimski sportovi|zimskih sportova]]. U istočnim i središnjim dijelovima regije osnovano je nekoliko desetina tisuća novih gazdinstava nastalih od doseljenika s teritorija koji su pripali (poslije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]) tadašnjem [[Sovjetski Savez|SSSR]]-u.

===Finsko primorje===

Finsko primorje je predstavljeno izlaskom ove države na [[Baltičko more]] ([[Botnički zaljev|Botnički]] i [[Finski zaljev]]). Nasuprot ostalim dijelovima Finske u ovoj regiji nema onih prepoznatljivih, za sjeverne zemlje, morenskih sedimenata. Ovdje se nalaze sedimenti morskog porijekla, ostaci nekadašnjeg [[Joldijsko more|Joldijskog mora]]. Finsko primorje, iako jedinstvena regija, može se podijeliti na dvije podregije: Sjevernije, prostor oko Botničkog i južnije prostor oko Finskog zaljeva.

'''Botničko primorje''' je pojas Finske uz istoimeni zaljev dug oko 700 km. Primorje je izloženo sjevernim vjetrovima. Od [[Švedska|Švedske]] granice na sjeveru do grada Vaasa na jugu primorje je pod šumom. Značajnije naselje je grad [[Oulu (grad)|Oulu]], na ušću [[Oulu (rijeka)|istoimene rijeke]], koja je dio otoka [[Oulu (jezero)|istoimenog jezera]]. Poznat je kao centar drvne industrije. Sjevernije od njega je grad [[Kemi]] na istoimenoj [[Kemi (rijeka)|rijeci Kemi]], s istom funkcijom kao Oulu. Od njega vodi željeznička pruga za Murmansk, preko centralnog grada Jezerske Finske. Najjužnije točke Botničkog primorja su gradovi [[Vaasa]] i [[Pori]].

'''Južno primorje''' Finci nazivaju "salpau selkä" (primorje uz sjevernu obalu Finskog zaliva). Regija ima povoljnije [[tlo]] i [[klima|klimu]] čime su stvoreni uvjeti za intenzivnu [[poljoprivreda|poljoprivredu]] i [[stočarstvo]]. Ovdje uspijeva [[pšenica]] i [[šećerna repa]]. Ovo je najgušće naseljena oblast Finske. Paralelno sa obalom vode glavne željezničke i cestovne komunikacije. Pored aktivne uloge u poljoprivredi ova regija je i [[industrija|industrijski]] razvijena. Na jugozapadu je grad [[Turku]], najstariji grad Finske, nekada i prijestolnica. Njegovi stanovnici najviše govore [[švedski]]. Okružen je skupinama otoka, koja tamo nazivaju "Schären", u blagoj klimi, plodnom okruženju, sa slikovitom srednjovjekovnom [[arhitektura|arhitekturom]] spada u najljepše finske gradove. Nedaleko od Turkua se nalazi [[arhipelag Åland]], koji je bliže Švedskoj nego Finskoj. Sastoji se od oko 6.500 otoka od kojih je 80 naseljeno. Stanovnici govore švedski a bave se poljoprivredom i ribolovom. Najveći grad oblasti, ujedno i cijele države je [[Helsinki]], veliki i moderan kulturni, politički, trgovački i industrijski centar. Istočno od njega je mali grad [[Kotka]], a zapadno gradić [[Hanko]].

===Reljef===

Površinu finskog prostora sačinjava [[Baltički štit]]. Štit je izgrađen od kristalnih [[škriljevac]]a, [[granit]]a, [[gnajs]]a i [[vulkanit]]a iz doba [[arhaik]]a. Ovo područje je bilo nabrano u [[prekambrij]]u. Djelovanjem vanjskih sila teren je uravnjen. U [[pleistocen]]u, finski prostor je bio potpuno prekriven [[inlandajs]]om{{pojasniti|ima li koja druga riječ}}. Pleistocena [[glacijacija]] i moćni inlandajs su na svakom koraku ostavili svoje tragove. [[Ledenjak|Ledenjaci]] su kod manje otpornih stijena [[erozija|erodirali]] povlatne{{pojasniti|je li točna riječ}} slojeve sve do rezistentne podloge. Taj materijal je akumuliran u obliku [[morena]]. Morene su zagradile brojna jezera, tako da Finska izgleda iz aviona kao vodoravno presječena spužva u čijim se rupicama nalazi voda. Oko 80% Finske prekrivaju glacijalni nanosi u obliku morena i [[drumlin]]a (izduženi brežuljci sastavljeni od [[glina (tlo)|gline]] i [[pijesak|pijeska]] dužine 500 do 1000 metara, visine 20 do 30 metara). Veći dio finskog prostora čini blago ravni reljef od 100 do 300 m nadmorske visine. U Laponiji je ravan gdje se brijegovi dižu do 500 m.n.v. Na sjeverozapadu Finske su posljednji izdanci Skandinavskih planina, gdje se nalazi i najviši vrh države [[Haltiotuturi]] (1234 m).

===Klima===

Zbog utjecaja okolnih vodenih površina, klima je značajno manje ekstremna nego što se očekuje. Prosječna srpanjska temperatura na obali je 16 °C, a u veljači -9 °C. Količina [[padaline|padalina]] ([[snijeg]], [[kiša]]) je 460 mm na sjeveru i 710 na jugu. Slab snijeg pokriva zemlju 4 do 5 mjeseci godišnje na jugu i 7 mjeseci na sjeveru. Helsinki ima prosječnu temperaturu najhladnijeg mjeseca -6,3 °C, a Oulu na sjeveru -0,3 °C, dok je prosječna srpanjska temperatura u Helsinkiju 16,5 °C, a u Oulu 15,5 °C. Krajnji sjever je još hladniji. Siječanjska temperatura u Laponiji je -15 °C.

===Hidrologija===

Za Finsku se kaže da je "amfibijska zemlja", zemlja vode i kopna. Različiti su podaci o broju jezera u Finskoj, ali se procjenjuje da ih ima oko 60.000. Rijeke su većinom otoke pojedinih jezera, a najveća je [[Vuoksi]], sa čuvenim vodopadom Imatrom, otoka je najvećeg finskog jezera Saimaa (1800 m2), a pritoka je jezera [[ladoga|Ladoge]]. Jezero Saimaa je [[1968.]] godine spojeno plovidbenim kanalom s Finskim zaljevom, a s druge strane povezano je s gradom [[Viborg]]om, kanalom dugim 60 km. Saimaa predstavlja čitav sistem jezera. Druga važna jezera su [[Päijänne]], [[Kalla (jezero u Finskoj)|Kalla]], [[Orivesi]] i [[Keitele]] na jugu, i jezero [[Inari]] na sjeveru. Inari je sjevernije od polarnog kruga, na 69° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]]. S maksimalnom dubinom od 60 m. Po nekim podacima na jezeru ima 3000 otoka, a površina akvatorija bez otoka je 1000 m2.

===Biljni i životinjski svijet===

Oko 72% Finske je pod [[šuma]]ma. Osim na krajnjem jugu gdje se mogu naći [[jasen]], [[javor]] i [[brijest]], šume su uglavnom četinarske gdje dominiraju [[omorika|omorike]] i [[bor (drvo)|bor]]ovi. Finska ima približno 1200 vrsta [[biljke|biljaka]] i [[paprat]]i i oko 1000 vrsta [[lišaj]]eva. Divljač uključujući [[medvjed]]e, [[vuk]]ove, [[polarna lisica|polarne lisice]], [[divlja mačka|divlje mačke]], uglavnom žive u nenaseljenim sjevernim područjima. [[Sob]]ovi koje su pripitomili [[Saami]] izumiru u divljini. [[Divlja guska|Divlje guske]], [[labud]]ovi, [[plovka|plovke]], [[sniježna žutovoljka|sniježne žutovoljke]] ([[ptice]]) prave gnijezda širom sjeverne Finske. Od riba najčešće su slatkovodne: [[losos]], [[pastrva]], [[štuka]], [[grgeč]] i iz slanih voda: [[haringa]], [[bakalar]]. U unutrašnjosti zemlje dominira sivo planinsko tlo. Sjeverni dio finske je pokriven [[močvara|močvarnim]] tlom. Najplodnije tlo je u južnom dijelu obalske ravnice koje se sastoji od [[morska glina|morske gline]].

===Prirodna bogastva===

Bogata zemlja prekrivena šumama je najvrijedniji resurs Finske. Omorika, bor, srebrna su dominirajuće vrste drveća. Jedini prirodni resursi zemlje su drvo, [[treset]], toplokrzne životinje, [[hidroenergija]] i [[ribe|riba]]. Finska također ima neka nalazišta [[metal]]a od kojih se izdvajaju [[cink]], [[bakar (element)|bakar]], [[željezo]] i [[nikal]]. [[Vanadij]], [[srebro]] i [[zlato]] se vade. Najobilniji [[nemetali]] su [[granit]] i [[vapnenac]].

==Povijest==

{{glavni|Povijest Finske}}

[[Datoteka:Finland1932physical.jpg|mini|desno|300px|Finska 1920. – 1940.]]

Najstariji tragovi o ljudskom postojanju u Finskoj potječu od 8000 godine pr. Kr.. Ovi primitivni [[lov]]ci i sakupljači su vjerojatno stigli s istoka. Proizvodnja lonaca karakterizira drugi tip kulture ljudi iz kamenog doba poznate kao ukrasna keramika. Uspjeh ''Battle-Ax'' kulture (1800. – 1600. pr. Kr.) možda je donešen u Finsku od indoeuropskih ljudi iz južnijih baltičkih regija. Ovi ljudi su bili uspješni pomorci i uveli poljodjelstvo. Udruživanja Battle-Ax ljudi s prethodnim stanovništvom dovelo je do nove [[Kiukainen kultura|Kiukainen kulture]]. [[Brončano doba]] počelo je u Finskoj oko 1300. pr. Kr. Tijekom prvog perioda predkršćanske ere i narednih stoljeća ljudi su govorili jedan od [[ugro-finski jezici|ugro-finskih jezika]]. Prošlost Finske je vezana za dug period dominacije [[germani|germanskih naroda]] (prvenstveno [[Šveđani|Šveđana]]), a s druge strane [[slaveni|slavenskih naroda]] ([[Rusi|Rusa]]). Etnogenetski ni s jednim susjedima nemaju ništa zajedničko. Najbliži etnički srodnici su im [[Mađari]] u [[Panonska nizina|Panonskoj nizini]]. Finci su narod [[Ugro-finski narodi|Ugro-finskog]] porijekla. Šveđani su pokorili i politički sebi prisvojili cijelu Finsku. Ona je bila njihov posjed sve do [[1809.]] godine. Dva plemena Finci i Hemejci primili su [[rimokatolici|rimokatoličku vjeru]], a [[Karelijci]] grčko-istočnu od Rusa. Poslije 1809. godine Finska potpada pod Rusku vlast sve do [[1917.]] godine. U tom razdoblju, [[1906.]] godine, Finska je promijenila izborni zakon i postala prva zemlja na svijetu koja je dala ženama pravo glasa i pravo da budu birane. Po proglašenju [[Lenjin]]ovih socijalističkih naroda o samoopredjeljenju naroda Rusije, Finci su iskoristili trenutak i postali samostalna država. Finska je tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] napadnuta od tadašnjeg [[Sovjetski Savez|SSSR]]-a te je morala ustupiti SSSR-u dio Karelije s gradom Viborgom, cijelu obalu [[Ladoga|Ladoškog jezera]] i [[zaljev Petsamo]] na obali [[Barentsovo more|Barentsovog mora]], te je tako Finska svedena na današnji prostor. Konačan mirovni sporazum sa Sovjetima potpisan [[1947.]] godine. Naknada štete u obliku roba široke potrošnje je isplaćena u potpunosti [[1952.]] i tri godine kasnije pola otoka je vrećeno Finskoj. Novi odnosi sa SSSR-om su doveli do legalizacije [[komunistička partija|komunističke partije]], sporazum o prijateljstvu suradnji i obostranoj pomoći.

==Stanovništvo==

[[Finci]] čine više od 93% populacije i potomci Šveđana oko 6%. Daleki sjever je naseljen s oko 2.500 [[Sami]]ja, a druge manje grupe čine manje od 1%. Iako su [[Šveđani]] u manjini oni imaju svoju političku stranku, svoje škole i druge institucije. 67% populacije je urbano. Više od 93% govori [[Finski]] koji je [[Uralski jezik]]. Oko 6% ljudi, uglavnom koncentriranih na [[Alandskom]] arhipelagu govore Švedski. Sami govore [[Samski jezik]]. [[Evangelistička Luterovska crkva]] prevladava, njeni članovi čine 86% stanovništva. [[Sloboda vjeroispovjesti]] je zagarantirana. [[Pravoslavna crkva]], iako nacionalna, u broju pristaša opada od Drugog svjetskog rata.

Prema procjenama Ujedinjenih naroda za 2018., Finska ima 5.520.535<ref name=stan/> stanovnika (16 stanovnika/km²) što Finsku čini jednom od najrjeđe naseljenih zemalja u [[Europa|Europi]]. Više od 2/3 populacije je smješteno u južnim krajevima. Helsinki ima oko 1.054.127 stanovnika ([[2005.]]), te je intelektualni, proizvodni i trgovački centar. Sljedeća tri najveća grada su [[Tampere]] - 281.092, [[Turku]] - 242.153, [[Oulu (grad)|Oulu]] - 166.053 koji su također industrijski centri.
===Jezici===
Na području Finske govori se 12 jezika koji pripadaju u nekoliko jezičnih skupina, [[finski jezici|finskoj]], [[germanski jezici|germanskoj]] i [[laponski jezici|laponskoj]]. Dva jezika su [[znakovni jezici]] gluhih osoba. Službeni su finski* i švedski*.
'''Popis jezika:''' [[estonski]] 6.000 (1993), '''[[finski]]'''* 4.700.000 (1993), [[finski znakovni jezik]] 5.000 (Van Cleve 1986), [[finsko-švedski znakovni jezik]] 150 (2001), [[inarijskolaponski jezik|inarski laponski]] 300 (2001 popis), [[kalo-finski romski jezik|kalo-finski romski]] 10,000 (2001 popis), [[karelski jezik|karelski]] 10.000 (1994), [[olonecki jezik|olonecki]] 5.170 (2000), [[sjevernolaponski jezik|sjevernolaponski]] 1.700 (2001 popis), [[skoltskolaponski jezik|skoltski laponski]] 400 (2001 popis), '''[[švedski]]'''* 296.000 (1997), i [[tornedalski finski (jezik)|tornedalski finski]], 5.000 (Van Cleve 1986.)<ref>[http://www.ethnologue.com/show_country.asp?name=FI Languages of Finland (16th)]</ref>.

=== Etničke grupe ===

{{glavni|Etničke grupe Finske}}

== Obrana ==

Vojni rok od 11 mjeseci je obvezan za muškarce starije od 17 god. Finska ima vojsku, mornaricu, zračne snage, ali su vojne snage smanjene [[Pariški mirovni ugovor (1947.)|Pariškim mirovnim ugovorom]] iz [[1947.]] na maksimalno 41.900 osoba. Godine [[2001.]], oko 32.250 ljudi je bilo na služenju vojnog roka. Rezerva ima 500.000 ljudi. 1994. g. Finska se pridružila programu "[[Partnerstvo za mir]]" kao prvi korak k punom članstvu u [[NATO]]-u.

==Obrazovanje==

Školovanje je besplatno i obvezno od 7 do 16 godina. [[Nepismenost]] skoro da ne postoji. Uz redovno osnovno i srednje obrazovanje, postoje i škole narodne akademije i radnički instituti. Škole za odrasle su privatne, društvene ili provincijske i imaju podršku države. Finska ima sustav srednjih usmjerenih škola kao što su komercijalne, obrtničke, tehničke, trgovačke i poljoprivredne. Finski instituti višeg obrazovanja uključuju 13 sveučilišta i nekoliko koledža i škola za obuku nastavnika s godišnjim upisom od 205.000 studenata. Najveći je Helsinški.

==Kultura==

{{glavni|Finska umjetnost}}

Nakon osvajanja Finskih plemena od strane Šveđana domaća kultura je bila pod uticajem Šveđana, koji traje i danas. Među seljacima su pjevane tradicionalne [[epska pjesma|epske pjesme]]. Radovi u drvetu i tapeti su još uvijek dekorirani tradicionalnim ukrasima i spiralnim i sličnim jednostavnim geometrijskim oblicima. Među obrazovanim preovladala je švedska kultura.

Govorio se švedski jezik koji je, uz rijetke iznimke, bio i književni jezik zbog toga što je švedska umjetnost i arhitektura bila iz mnogo pravaca. Mnoge Finske građevine i umjetnički radovi oslikavaju talijanske, flemanske, njemačke i druge utjecaje. U 19. stoljeću obrazovani Finci počeli su oživljavati svoju nacionalnu tradiciju. U isto vrijeme nacionalna [[finska književnost]] nastaje na vlastitom jeziku. Parne kupke - [[sauna|saune]] - koje nastaju sipanjem vode preko vrelih stijena su finski izum. Finci veoma vole knjige, a biblioteke i muzeji su sastavni dio njihove kulture. Helsinška gradska biblioteka ima oko 2,1 milijuna izdanja, univerzitetska 2,6 milijuna i služi kao nacionalna biblioteka. Finska ima 1.500 biblioteka širom zemlje.

==Gospodarstvo==

Drugi svjetski rat je ostavio Finsku s ogromnim gospodarskim problemima uključujući visoku [[inflacija (ekonomija)|inflaciju]], [[nezaposlenost]] i nepovoljna [[vanjskotrgovinska bilanca]]. Od tada se industrijski sektor širio do šezdesetih godina prošlog stoljeća.


Osim javnih ustanova, industrija i biznis su privatizirani. Državni proračun 1998. predviđao je 41,3 milijarde dolara proračunskih prihoda i 43,1 milijardu dolara proračunskih troškova. Porast domaće proizvodnje u 2000. g. bio je 121,5 milijarda USD.

===Poljoprivreda===


Farmerstvo je uglavnom ograničeno na plodne priobalne regije. Samo 7% površine Finske je pod poljoprivrednim kulturama. Većina farmi su manje od 20 [[hektar]]a, manje od 20% farmi upošljava plaćene radnike. U 2001. godini usjevi su bili [[ječam]], [[zob]] i [[pšenica]] (3,9 mil.m [[metrička tona|metričkih tona]]), i korjenasto povrće kao [[krumpir]] i [[šećerna repa]] (816.000 metr.tona). [[Životinje]] su uključivale 6 milijuna komada [[perad]]i, 1,1 milijun stoke, 1,3 milijuna [[svinja]], 106.600 [[ovca|ovaca]]. Finska ima 414.000 pripitomljenih [[sob]]ova. Oko 60% šuma u finskoj je u privatnom vlasništvu.

Ulov ribe u [[1997.]] je bio 196.513 metr. tona. Više od 1/3 ribe potječe iz unutrašnjih voda.

===Industrija===

Drvna masa, [[papir]], [[drvoprerađivačka industrija]] predstavlja značajan segment finske industrije. Ranih [[1990-ih]] je proizvođeno oko 1,3 metr. tona papira godišnje. Proizvodnja ostalih papirnih i drvnih proizvoda ukupno iznosi 7,9 milijuna godišnje. Finska posjeduje industriju teških strojeva, metala, brodova, tiskarskog materijala, elektro industriju, industriju hrane i pića, tekstilnu industriju, industriju odjeće, kemikalija, keramike i stakla.

Finska je značajan izvor bakra (proiz. 11.600 metr. tona 2000. g.), cinka, srebra (24 metr. tone), a [[krom]], nikal i zlato se također iskopavaju. Papir, drvna masa i drvni proizvodi čine 40% god. Finskog izvoza. Uvoz uključuje [[benzin]], kemikalije, strojeve, transportnu opremu, [[grožđe]], [[čelik|čelične]] proizvode, hranu i tekstil. Značajna trgovina se vodi s Njemačkom, UK, Švedskom, i drugim zemljama EU. 2000. g. uvoz je bio 32,6 milijardi dolara, a izvoz 44,5 milijardi dolara. Finska je član slobodne trgovinske unije od [[1961.]], a u siječnju 1995. pridružila se [[Europska unija|Europskoj uniji]]. Radnog stanovništva je 2,6 milijuna (2000.). Radnike zastupaju radnički [[sindikat]]i gruprani u dvije velike federacije: Središnja organizacija i Konfederacija plaćenih radnika.

==Transport==

Sustav kanala koji povezuju Finska jezera s ostalim i s Finskim zaljevom predstavljaju jeftin i efikasan vid transporta za drvnu industriju. Oko 6600 km unutrašnjih voda su plovne. Željeznica je u državnom vlasništvu (dužina oko 5.836 km) Finska ima oko 77.900 km puteva 65% [[asfalt]]iranih. [[Finnair]] obuhvaća inozemne letove u zemlji, Karair i Finnaviation opslužuju mnoge gradove. Glavna zračna luka u zemlji je [[Zračna Luka Helsinki-Vantaa]].

==Komunikacije==

Vlada kontrolira [[telefon]]ske službe, a [[Finska TV]] prenosi većinu [[TV]] i [[radio]] programa. Privatne TV stanice nude oko 20 sati komercijalnog programa tjedno. Oko 1/3 telefonije je u državnom vlasništvu. U 2000. je bilo 550 telefonskih linija na svakih 1000 stanovnika. Zemlja ima 1.498 radio i 622 TV prijemnika na 1000 domaćinstava 1997. g. Ima 56 [[dnevne novine|dnevnih novina]], te magazine, tjednike, mjesečnike i dr.

==Valuta i bankarstvo==

Novčana jedinica je [[Euro]], uveden je [[1. siječnja]] [[1999.]], a samo za elektronske transfere i finska valuta [[Finska marka|Marka]] je korištena u ostalim slučajevima do 1. siječnja 2002. kada je Euro postao službena valuta i prestala je upotreba Marke. Pošto je prihvatila Euro, Finska mora slijediti ekonomska pravila utvrđena od strane Europske banke ([[ECB]]). ECB je u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]] i regulira posredovanje novcem.

==Vlada i zakonodavstvo==

Finska je [[republika]] s demokratskim i parlamentarnim oblikom vlasti. Vlast je konstituirana i usvojena [[1919.]] godine. Na čelu Finske je [[predsjednik]] izabran na šestogodišnji mandat direktnim glasovanjem. Vlada je izabrana od strane predsjednika i odobrena od [[parlament]]a na čijem čelu je [[premijer]]. Glasaju stariji od 18 godina. Finski parlament je jedinstveno tijelo poznato kao [[Eduskunta]]. Njenih 200 članova je narod izabrao na 4 god. Izvršna vlast u pokrajinama pripada [[guverner]]u koji je izabran od strane predsjednika države. U [[Aland]]u koji ima autonomiju pokrajinsko vijeće biraju stanovnici, pokrajinski savjet bira izvršni savjet koji dijeli moć s guvernerom. Lokalni sudski sustav je podijeljen na općinske sudove u gradovima i distriktne sudove u ruralnim sredinama. Apelacijski sudovi su smješteni u Turku, Vaasi, Kuopiu, Kouvoli, Rovaniemiju i Helsinkiju. Vrhovni sud čije je sjedište u Helsinkiju je glavni sud za civilne i kriminalne slučajeve.

==Socijalni sustav==

Finski socijalni sistem dopušta nezaposlenim, bolesnim, nemoćnim i starim osiguranje, obiteljsku i dječju zaštitu, i nadoknadu invalidima. Medicinska zaštita se izdaje preko mjesta zaposlenja, ali nacionalnim zdravstvenim ciljem od [[1972.]] omogućeno je osnivanje zdravstvenih centara u svim općinama i isključenje doktorskih honorara.

==Promet==

{{glavni|Promet Finske}}

== Izvori ==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{Portal Europa}}
{{commonscat|Finland}}
* [http://www.eduskunta.fi/ Finski parlament]
* [http://www.government.fi/ Vlada Finske]
* [http://www.president.fi/ Predsjednik Finske]

{{Europa}}
{{Nordijsko vijeće}}
{{Zapadnoeuropska unija}}
{{Europska unija}}

[[Kategorija:Finska| ]]
[[Kategorija:Države članice Europske Unije]]