WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T05:47:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:47
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Filozofija uma'''-->~~{{izdvojeni članak\|travanj 2016.}}~~		<!--'''Filozofija uma'''-->
	[[Datoteka:Phrenology1.jpg\|mini\|200px\|[[frenologija\|Frenološko]] mapiranje [[mozak\|mozga]]. Frenologija je bila jedan od prvih pokušaja da se koreliraju mentalne funkcije s određenim dijelom mozga.]]		[[Datoteka:Phrenology1.jpg\|mini\|200px\|[[frenologija\|Frenološko]] mapiranje [[mozak\|mozga]]. Frenologija je bila jedan od prvih pokušaja da se koreliraju mentalne funkcije s određenim dijelom mozga.]]
	'''Filozofija uma''' je grana [[analitička filozofija\|suvremene analitičke]] [[filozofija\|filozofije]] koja proučava prirodu [[um]]a, [[mentalni događaj\|mentalnih događaja]], [[mentalna funkcija\|mentalnih funkcija]], [[svijest]]i te njihov odnos s [[Tijelo (biologija)\|tijelom]], osobito s [[mozak\|mozgom]].<ref name="Kim1">{{Citiranje knjige		'''Filozofija uma''' je grana [[analitička filozofija\|suvremene analitičke]] [[filozofija\|filozofije]] koja proučava prirodu [[um]]a, [[mentalni događaj\|mentalnih događaja]], [[mentalna funkcija\|mentalnih funkcija]], [[svijest]]i te njihov odnos s [[Tijelo (biologija)\|tijelom]], osobito s [[mozak\|mozgom]].<ref name="Kim1">{{Citiranje knjige

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T07:47:46Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 07:47
Redak 23:		Redak 23:
	\| location =		\| location =
	\| id =		\| id =
	}}<!--{{Citiranje knjige \| author=Plato \| title=Phaedo}} ed. E.A. Duke, W.F. Hicken, W.S.M. Nicoll, D.B. Robinson and J.C.G. Strachan, Oxford: Clarendon Press, 1995.--></ref> [[Aristotel]]a<ref name="Rob">Robinson, H. (1983): ‘Aristotelian dualism’, Oxford Studies in Ancient Philosophy 1, 123–44.</ref><ref>[[Martha Nussbaum\|Nussbaum, M. C.]] (1984): ‘Aristotelian dualism’, Oxford Studies in Ancient Philosophy, 2, 197–207.</ref><ref>Nussbaum, M. C. and Rorty, A. O. (1992): Essays on Aristotle's De Anima, Clarendon Press, Oxford.</ref> te [[Sankhya]] i [[Joga]] škole [[hinduizam\|hinduističke]] filozofije,<ref name="Sa">{{~~cite web~~\| url=http://www.experiencefestival.com/a/Sankhya/id/23117\| title=Sankhya:Hindu philosophy: The Sankhya\| author=Sri Swami Sivananda\| accessdate=27. veljače 2008.\| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060515215340/http://www.experiencefestival.com/a/Sankhya/id/23117\| archivedate=15. svibnja 2006.}}</ref> ali najpreciznije ju je formulirao [[René Descartes]] u 17. stoljeću.<ref name="De">{{Citiranje knjige \| author=Descartes, René \| title=[[Metafizičke meditacije : Razmišljanja o prvoj filozofiji]] \| publisher=Demetra \| id= {{ISBN\|86-81877-4-6}} }}</ref> ''[[dualizam (filozofija uma)\|Dualisti substancija]]'' tvrde da je um neovisna postojeća supstanca, dok ''[[dualizam svojstava\|dualisti svojstava]]'' kažu da je um grupa neovisnih svojstava koja proizlaze iz mozga i ne mogu se reducirati na njega, ali nije distinktivna supstancija.<ref name="Du">Hart, W.D. (1996) "Dualism", in Samuel Guttenplan (org) ''A Companion to the Philosophy of Mind'', Blackwell, Oxford, 265-7.</ref>		}}<!--{{Citiranje knjige \| author=Plato \| title=Phaedo}} ed. E.A. Duke, W.F. Hicken, W.S.M. Nicoll, D.B. Robinson and J.C.G. Strachan, Oxford: Clarendon Press, 1995.--></ref> [[Aristotel]]a<ref name="Rob">Robinson, H. (1983): ‘Aristotelian dualism’, Oxford Studies in Ancient Philosophy 1, 123–44.</ref><ref>[[Martha Nussbaum\|Nussbaum, M. C.]] (1984): ‘Aristotelian dualism’, Oxford Studies in Ancient Philosophy, 2, 197–207.</ref><ref>Nussbaum, M. C. and Rorty, A. O. (1992): Essays on Aristotle's De Anima, Clarendon Press, Oxford.</ref> te [[Sankhya]] i [[Joga]] škole [[hinduizam\|hinduističke]] filozofije,<ref name="Sa">{{Citiranje weba\| url=http://www.experiencefestival.com/a/Sankhya/id/23117\| title=Sankhya:Hindu philosophy: The Sankhya\| author=Sri Swami Sivananda\| accessdate=27. veljače 2008.\| archiveurl=https://web.archive.org/web/20060515215340/http://www.experiencefestival.com/a/Sankhya/id/23117\| archivedate=15. svibnja 2006.}}</ref> ali najpreciznije ju je formulirao [[René Descartes]] u 17. stoljeću.<ref name="De">{{Citiranje knjige \| author=Descartes, René \| title=[[Metafizičke meditacije : Razmišljanja o prvoj filozofiji]] \| publisher=Demetra \| id= {{ISBN\|86-81877-4-6}} }}</ref> ''[[dualizam (filozofija uma)\|Dualisti substancija]]'' tvrde da je um neovisna postojeća supstanca, dok ''[[dualizam svojstava\|dualisti svojstava]]'' kažu da je um grupa neovisnih svojstava koja proizlaze iz mozga i ne mogu se reducirati na njega, ali nije distinktivna supstancija.<ref name="Du">Hart, W.D. (1996) "Dualism", in Samuel Guttenplan (org) ''A Companion to the Philosophy of Mind'', Blackwell, Oxford, 265-7.</ref>

	''[[Monizam]]'' je pozicija da um i tijelo nisu [[ontologija\|ontološki]] različite vrste entiteta. Tu je perspektivu prvi put predložio u [[zapadna filozofija\|zapadnoj filozofiji]] [[Parmenid]] u 5. st. pr. Kr. i bila je kasnije usvojena kod [[racionalizam\|racionalista]] [[Baruch de Spinoza\|Barucha Spinoze]].<ref name="Spin">Spinoza, Baruch (1670) ''[[Teološko-politička rasprava\|Tractatus Theologico-Politicus]]'' (Teološko-politička rasprava).</ref> ''[[fizikalizam\|Fizikalisti]]'' tvrde da postoje samo entiteti postulirani fizikalnom teorijom, i da će um biti eventualno biti objašnjen tim entitetima nakon što se fizikalna teorija dovoljno razvije. ''[[idealizam\|Idealisti]]'' zagovaraju da je um sve što postoji i da je vanjski svijet ili sam mentalan ili iluzija stvorena od samoga uma. ''[[neutralni monizam\|Neutralni monisti]]'' se priklanjaju stajalištu da postoji neka druga, neutralna supstancija, te da su i materija i um svojstva te nepoznate supstancije. Uobičajeni monizmi 20. i 21. stoljeća su varijacije fizikalizma: u te perspektive spadaju [[biheviorizam]], [[različni fizikalizam\|teorija različnog identiteta]], [[anomalijski monizam]] i [[funkcionalizam (filozofija uma)\|funkcionalizam]].<ref name="Kim">Kim, J., "Mind-Body Problem", ''Oxford Companion to Philosophy''. Ted Honderich (ed.). Oxford:Oxford University Press. 1995.</ref>		''[[Monizam]]'' je pozicija da um i tijelo nisu [[ontologija\|ontološki]] različite vrste entiteta. Tu je perspektivu prvi put predložio u [[zapadna filozofija\|zapadnoj filozofiji]] [[Parmenid]] u 5. st. pr. Kr. i bila je kasnije usvojena kod [[racionalizam\|racionalista]] [[Baruch de Spinoza\|Barucha Spinoze]].<ref name="Spin">Spinoza, Baruch (1670) ''[[Teološko-politička rasprava\|Tractatus Theologico-Politicus]]'' (Teološko-politička rasprava).</ref> ''[[fizikalizam\|Fizikalisti]]'' tvrde da postoje samo entiteti postulirani fizikalnom teorijom, i da će um biti eventualno biti objašnjen tim entitetima nakon što se fizikalna teorija dovoljno razvije. ''[[idealizam\|Idealisti]]'' zagovaraju da je um sve što postoji i da je vanjski svijet ili sam mentalan ili iluzija stvorena od samoga uma. ''[[neutralni monizam\|Neutralni monisti]]'' se priklanjaju stajalištu da postoji neka druga, neutralna supstancija, te da su i materija i um svojstva te nepoznate supstancije. Uobičajeni monizmi 20. i 21. stoljeća su varijacije fizikalizma: u te perspektive spadaju [[biheviorizam]], [[različni fizikalizam\|teorija različnog identiteta]], [[anomalijski monizam]] i [[funkcionalizam (filozofija uma)\|funkcionalizam]].<ref name="Kim">Kim, J., "Mind-Body Problem", ''Oxford Companion to Philosophy''. Ted Honderich (ed.). Oxford:Oxford University Press. 1995.</ref>
Redak 58:		Redak 58:
	===Ostali oblici dualizma===		===Ostali oblici dualizma===
	[[Datoteka:Dualizam.png\|400px\|mini\|Tri vrste dualizma. Strelice pokazuju smjer kauzalne interakcije. Dualizam svojstava nije prikazan.]]		[[Datoteka:Dualizam.png\|400px\|mini\|Tri vrste dualizma. Strelice pokazuju smjer kauzalne interakcije. Dualizam svojstava nije prikazan.]]
	1) [[Psihofizikalni paralelizam]] ili jednostavno '''paralelizam''' je stajalište da um i tijelo, iako imaju različiti ontološki status, ne utječu uzročno jedno na drugo. Umjesto toga, idu paralelnim linijama (umni događaji ima uzročnu interakciju s umnim događajima, a moždani događaji imaju uzročnu interakciju s moždanim događajima) i samo se doimaju da utječu jedno na drugo.<ref name="DuSEP">{{~~cite web~~		1) [[Psihofizikalni paralelizam]] ili jednostavno '''paralelizam''' je stajalište da um i tijelo, iako imaju različiti ontološki status, ne utječu uzročno jedno na drugo. Umjesto toga, idu paralelnim linijama (umni događaji ima uzročnu interakciju s umnim događajima, a moždani događaji imaju uzročnu interakciju s moždanim događajima) i samo se doimaju da utječu jedno na drugo.<ref name="DuSEP">{{Citiranje weba
	\| url = http://plato.stanford.edu/archives/fall2003/entries/dualism/		\| url = http://plato.stanford.edu/archives/fall2003/entries/dualism/
	\| title = Dualism		\| title = Dualism
Redak 78:		Redak 78:
	[[Datoteka:Gottfried_Wilhelm_von_Leibniz.jpg\|mini\|Portret [[Gottfried Wilhelm Leibniz\|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] autora Bernharda Christophea Franckea (oko 1700.)]]		[[Datoteka:Gottfried_Wilhelm_von_Leibniz.jpg\|mini\|Portret [[Gottfried Wilhelm Leibniz\|Gottfrieda Wilhelma Leibniza]] autora Bernharda Christophea Franckea (oko 1700.)]]

	2) [[Okazionalizam]] je stajalište usvojeno od [[Nicolas Malebranche\|Nicolasa Malebranchea]], koji tvrdi da svi navodni uzročni odnosi između fizikalnih događaja ili fizikalnih i mentalnih događaja nisu zapravo uzročni. Dok su um i tijelo različite supstance, uzroci (mentalni ili fizikalni) su povezani sa svojim učincima činom Božje intervencije na svaku posebni događaj.<ref>{{~~cite web~~		2) [[Okazionalizam]] je stajalište usvojeno od [[Nicolas Malebranche\|Nicolasa Malebranchea]], koji tvrdi da svi navodni uzročni odnosi između fizikalnih događaja ili fizikalnih i mentalnih događaja nisu zapravo uzročni. Dok su um i tijelo različite supstance, uzroci (mentalni ili fizikalni) su povezani sa svojim učincima činom Božje intervencije na svaku posebni događaj.<ref>{{Citiranje weba
	\| url = http://plato.stanford.edu/archives/sum2002/entries/malebranche/		\| url = http://plato.stanford.edu/archives/sum2002/entries/malebranche/
	\| title = Nicolas Malebranche		\| title = Nicolas Malebranche
Redak 99:		Redak 99:
	==Rješenje monista za problem uma i tijela==		==Rješenje monista za problem uma i tijela==
	[[Datoteka:Spinoza3.jpg\|mini\|[[Baruch de Spinoza\|Baruch (de) Spinoza]]]]		[[Datoteka:Spinoza3.jpg\|mini\|[[Baruch de Spinoza\|Baruch (de) Spinoza]]]]
	U suprotnosti s [[dualizam (filozofija uma\|dualizmom]] [[monizam]] tvrdi da nema fundamentalnih podjela. Danas najčešći oblici monizma u zapadnoj filozofiji su [[fizikalizam\|fizikalizmi]]. Fizikalistički monizam kaže da je jedina supstanca fizikalna u jednom smislu da taj termin razjasne naše najbolje znanosti.<ref name="Stol">{{~~cite web~~		U suprotnosti s [[dualizam (filozofija uma\|dualizmom]] [[monizam]] tvrdi da nema fundamentalnih podjela. Danas najčešći oblici monizma u zapadnoj filozofiji su [[fizikalizam\|fizikalizmi]]. Fizikalistički monizam kaže da je jedina supstanca fizikalna u jednom smislu da taj termin razjasne naše najbolje znanosti.<ref name="Stol">{{Citiranje weba
	\| url = http://plato.stanford.edu/archives/win2005/entries/physicalism/		\| url = http://plato.stanford.edu/archives/win2005/entries/physicalism/
	\| title = Physicalism		\| title = Physicalism
Redak 155:		Redak 155:
	===Psihologija===		===Psihologija===
	{{glavni\|Psihologija}}		{{glavni\|Psihologija}}
	Psihologija je znanost koja direktno proučava mentalna stanja. Ona općenito koristi empirijske metode da istraži konkretna mentalna stanja kao [[veselje]], [[strah]] ili [[Opsesivno-kompulzivni poremečaj\|opsesije]]. Psihologija istraživa zakone koji povezuju ta mentalna stanja međusobno ili s [[input]]ima i [[output]]ima prema ljudskom organizmu.<ref>{{~~cite web~~ \| url=http://www.psychology.org \| title=Encyclopedia of Psychology}}</ref>		Psihologija je znanost koja direktno proučava mentalna stanja. Ona općenito koristi empirijske metode da istraži konkretna mentalna stanja kao [[veselje]], [[strah]] ili [[Opsesivno-kompulzivni poremečaj\|opsesije]]. Psihologija istraživa zakone koji povezuju ta mentalna stanja međusobno ili s [[input]]ima i [[output]]ima prema ljudskom organizmu.<ref>{{Citiranje weba \| url=http://www.psychology.org \| title=Encyclopedia of Psychology}}</ref>

	Jedan primjer toga je [[psihologija percepcije]]. Znanstvenici koji rade u tom području su otkrili opće principe [[percepcija oblika\|percepcije oblika]]. Jedan zakon psihologija oblika govori da predmeti koji se gibaju u istom smjeru su percipirani kao međusobno povezani.<ref name="Pinker" /> Ovaj zakon opisuje odnos između vizualnog inputa i mentalnog percepcijskog stanja. Ipak ništa ne predlaže o prirodi percpecijskih stanja. Zakoni koje je otkrila psihologija su sukladni sa svim odgovorima na problem odnosa između uma i tijela koji su već opisani.		Jedan primjer toga je [[psihologija percepcije]]. Znanstvenici koji rade u tom području su otkrili opće principe [[percepcija oblika\|percepcije oblika]]. Jedan zakon psihologija oblika govori da predmeti koji se gibaju u istom smjeru su percipirani kao međusobno povezani.<ref name="Pinker" /> Ovaj zakon opisuje odnos između vizualnog inputa i mentalnog percepcijskog stanja. Ipak ništa ne predlaže o prirodi percpecijskih stanja. Zakoni koje je otkrila psihologija su sukladni sa svim odgovorima na problem odnosa između uma i tijela koji su već opisani.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T00:28:19Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-29T09:20:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

Filozofija uma - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica