Filipini - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''

2026-03-12T17:50:04Z

Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 12. ožujak 2026. u 17:50
Redak 151:		Redak 151:
	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	;Sestrinski projekti		;Sestrinski projekti
	~~{{WProjekti~~
	~~\|commons = Pilipinas - Philippines~~
	~~\|commonshr = Filipini~~
	~~\|commonscat = Philippines~~
	~~\|commonscathr = Filipini~~
	~~\|wječnik = Filipini~~
	}}

	{{Azija}}		{{Azija}}

Suradnik10: /* Geografija i priroda */

2026-02-05T23:42:56Z

Geografija i priroda

←Starija inačica		Inačica od 5. veljača 2026. u 23:42
Redak 48:		Redak 48:
	Predsjednik [[Manuel A. Roxas]] koji je izabran u [[travanj\|travnju]] [[1946.]], proglasio je [[4. srpnja]] iste godine neovisnost Filipina. Zemlja je dobila [[ustav]] po uzoru na američki. [[1965.]] predsjednik je postao [[Ferdinand Marcos]]. Kako bi izbjegao reformu Ustava predviđenu za 1973., kojom je predsjednička republika trebala postati parlamentarna, on je godinu dana prije toga u zemlji proglasio izvanredno stanje koje je potrajalo sve do [[1981.]] godine. Potom je zemljom vladao [[diktator]]ski. Korupcija i nepotizam, kojima je vlastiti narod opljačkao za nekoliko milijardi američkih dolara, poprimile su dotad nepojmljive razmjere. Vrhunac državnog kriminala bilo je ubojstvo vođe opozicije [[Beningo Aquino\|Beninga Aquina]] pri njegovu povratku iz progonstva. Rastući otpor stanovništva i završetak američka potpore natjerali su Marcosa na bijeg iz zemlje. Godine [[1986.]] predsjednica je postala Aquinova udovica [[Corazon Aquino]]. Ona je novim ustavom spriječila zloporabu predsjedničke vlasti ograničivši mandat predsjednika na šest godina, a trajanje izvanrednog stanja na najviše 60 dana. Prva se odluka međutim pokazala kao politička prepreka, prije svega u slučaju predsjednika [[Fidel Ramos\|Fidela Ramosa]], izabranog [[1992.]], koji je u okviru projekta ''Philippines 2000'' osjetno poboljšao prilike u zemlji, i to obzirnom ekonomskom politikom, borbom protiv siromaštva, oštrim mjerama štednje i suzbijanjem nepotizma. Njega je na položaju naslijedio [[Joseph Estrada]] za čijeg je mandata zemlja ponovno krenula unatrag. Međutim, narodu se više nije svidio ponovni povratak na staro korupcijsko gospodarstvo pa je Estradu početkom [[2001.]] otjerao s položaja nakon samo tri godine mandata. Njegovo mjesto je zauzela dotadašnja potpredsjednica, [[Gloria Macapagal Arroyo]], koja je i [[2004.]] osvojila predsjednički mandat. U [[svibanj\|svibnju]] [[2010.]] predsjednik je postao [[Benigno Aquino III.]] Na kraju lipnja [[2016.]] predsjednik je postao [[Rodrigo Duterte]].		Predsjednik [[Manuel A. Roxas]] koji je izabran u [[travanj\|travnju]] [[1946.]], proglasio je [[4. srpnja]] iste godine neovisnost Filipina. Zemlja je dobila [[ustav]] po uzoru na američki. [[1965.]] predsjednik je postao [[Ferdinand Marcos]]. Kako bi izbjegao reformu Ustava predviđenu za 1973., kojom je predsjednička republika trebala postati parlamentarna, on je godinu dana prije toga u zemlji proglasio izvanredno stanje koje je potrajalo sve do [[1981.]] godine. Potom je zemljom vladao [[diktator]]ski. Korupcija i nepotizam, kojima je vlastiti narod opljačkao za nekoliko milijardi američkih dolara, poprimile su dotad nepojmljive razmjere. Vrhunac državnog kriminala bilo je ubojstvo vođe opozicije [[Beningo Aquino\|Beninga Aquina]] pri njegovu povratku iz progonstva. Rastući otpor stanovništva i završetak američka potpore natjerali su Marcosa na bijeg iz zemlje. Godine [[1986.]] predsjednica je postala Aquinova udovica [[Corazon Aquino]]. Ona je novim ustavom spriječila zloporabu predsjedničke vlasti ograničivši mandat predsjednika na šest godina, a trajanje izvanrednog stanja na najviše 60 dana. Prva se odluka međutim pokazala kao politička prepreka, prije svega u slučaju predsjednika [[Fidel Ramos\|Fidela Ramosa]], izabranog [[1992.]], koji je u okviru projekta ''Philippines 2000'' osjetno poboljšao prilike u zemlji, i to obzirnom ekonomskom politikom, borbom protiv siromaštva, oštrim mjerama štednje i suzbijanjem nepotizma. Njega je na položaju naslijedio [[Joseph Estrada]] za čijeg je mandata zemlja ponovno krenula unatrag. Međutim, narodu se više nije svidio ponovni povratak na staro korupcijsko gospodarstvo pa je Estradu početkom [[2001.]] otjerao s položaja nakon samo tri godine mandata. Njegovo mjesto je zauzela dotadašnja potpredsjednica, [[Gloria Macapagal Arroyo]], koja je i [[2004.]] osvojila predsjednički mandat. U [[svibanj\|svibnju]] [[2010.]] predsjednik je postao [[Benigno Aquino III.]] Na kraju lipnja [[2016.]] predsjednik je postao [[Rodrigo Duterte]].

	== ~~Geografija~~ i priroda ==		== Zemljopis i priroda ==
	[[Slika:Filipini.svg\|minijatura\|desno\|250px\|Zemljovid Filipina]]		[[Slika:Filipini.svg\|minijatura\|desno\|250px\|Zemljovid Filipina]]
	{{glavni\|Zemljopis Filipina}}		{{glavni\|Zemljopis Filipina}}
			{{glavni\|Dodatak:Popis gradova na Filipinima}}

	Otočna skupina Filipina duga je 1700 kilometara i geografski se dijeli u četiri krajobrazne cjeline:		Otočna skupina Filipina duga je 1700 kilometara i geografski se dijeli u četiri krajobrazne cjeline:

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T16:19:25Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 16:19
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Filipini'''-->{{dz\|[[Filipini (Poreč)]]\|gradsko naselje [[Poreč]]a}}		<!--'''Filipini'''-->{{dz\|[[Filipini (Poreč)]]\|gradsko naselje [[Poreč]]a}}
	{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~ \|		{{Infookvir zemlja svijeta \|
	ime = Republika Filipini \|		ime = Republika Filipini \|
	izvorno_ime = Repúbliká ng̃ Pilipinas<br />Republic of the Philippines \|		izvorno_ime = Repúbliká ng̃ Pilipinas<br />Republic of the Philippines \|

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T08:44:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{dz|[[Filipini (Poreč)]]|gradsko naselje [[Poreč]]a}}
{{Okvir_zemlje_svijeta |
ime = Republika Filipini |
izvorno_ime = Repúbliká ng̃ Pilipinas<br />Republic of the Philippines |
ime_genitiv = Filipina |
eng_ime = Philippines |
zastava = Flag of the Philippines.svg |
grb = Coat of Arms of the Philippines.svg |
službeni_jezik = [[filipinski jezik|filipinski]] i [[engleski jezik|engleski]] |
glavni_grad = [[Manila]] |
predstavnik_države_množina = Predsjednici |
predstavnik_države = Predsjednik |
predstavnik_države_osoba = [[Rodrigo Duterte]] |
predsjednik_vlade_osoba = |
površina_poredak = 71 |
površina = 300.076 |
vode = 0,6 |
stanovništvo_poredak = 12 |
stanovništvo = 86.241.697 |
godina_popisa = 2004 |
gustoća_stanovništva = 276 |
neovisnost = Od [[SAD]]: <br /> [[4. srpnja]] [[1946.]] |
valuta = [[filipinski pezo]] <br /> |
stoti_dio_valute = 100 centavosa |
vremenska_zona = +8 |
himna = [[Lupang Hinirang]] |
internetski_nastavak = .ph |
pozivni_broj = 63 |
komentar = |
moto = Maka-Diyos, Maka-Tao, Makakalikasan at Makabansa <br /> ([[filipinski jezik|filipinski]], "za ljubav Boga, naroda, prirode i države")
}}
'''Republika Filipini''' ([[filipinski jezik|filipinski]] ''Repúbliká ng̃ Pilipinas'', [[engleski jezik|engleski]] ''Republic of the Philippines'') je [[otočna država]] u [[jugoistočna Azija|Jugoistočnoj Aziji]].Ustavno uređenje: predsjednička republika. Iako su Filipini [[demokracija]], od [[1965.]] do [[1986.]] njima je autoritarno vladao [[Ferdinand Marcos]]. Kasnije je [[Joseph Estrada]] također prakticirao autoritarnost, ali je svrgnut.

Ova otočna država smještena je u zapadnom dijelu [[Tihi ocean|Tihog oceana]]. Filipinska otočna skupina odvojena je na zapadu od [[Vijetnam]]a [[Južno kinesko more|Južnim kineskim morem]], a na jugu ju od [[Indonezija|Indonezije]] odvaja [[Celebesko more]]. Proteže se od 5° do 21° sjeverne [[zemljopisna širina|zemljopisne širine]], i od 117° do 126° istočne [[zemljopisna dužina|zemljopisne dužine]]. To je, iza [[Indonezija|Indonezije]], [[Madagaskar]]a, [[Papua Nova Gvineja|Papue Nove Gvineje]] i [[Japan]]a peta po veličini [[otočna država]] na svijetu. Zemljopisno, Filipinsko otočje smatra se dijelom [[Indonezijsko otočje|Indonezijskog otočja]].

== Povijest ==
{{glavni|Povijest Filipina}}

Pretpostavlja se kako su se prvi ''Filipinosi'', pripadnici plemena [[Aeta]], prije oko 25 000 godina doselili s azijskog kopna prešavši preko prevlake koja je u to doba još postojala. Za njima su se prije otprilike 6000 godina te ponovni oko 1000.pr.Kr. naselili, takozvani [[Protomalajci]], pmorci koji su preko [[Tajvan]]a naseljavali obale Filipina i [[Indonezija|Indonezije]]. Oni su uveli način života karakterističan za mlađe kameno doba poput poljoprivrede (obrada rižinih polja pod vodom) i novog oruđa, te su potisnuli Aete u brda. Oko 300.pr.Kr. na obale Filipina pristaju [[Deuteromalajci]] koji dolaze u velikim brodovima na vesla, [[barangay]]ima. Oni su primjenom novih tehnika, kao što je obrada metala i tkanje označili kraj kamenog doba. Društvene odnose organizirali su u hijerarhiju sličnu onoj na brodu. I danas se jedna seoska zajednica na Filipinima zove [[Barangay]].
=== Kolonijalno doba ===
[[Datoteka:Fort Santiago-Manila.JPG|mini|200px|Utvrda Santiago u [[Manila|Manili]] sagrađena [[1570.]]]]
Portugalac [[Ferdinand Magellan]] pristao je u [[ožujak|ožujku]] [[1521.]] na otok [[Samar]] ploveći pod [[Španjolska|španjolskom]] [[zastava|zastavom]] od [[Rt Horn|rta Horn]] prema [[Molučki otoci|Molučkim otocima]]. Zahvaljujući njemu, osobito imajući na umu da je istražio i ostale otoke ovoga [[otočje|otočja]] [[Pokrštavanje|pokrštavajući]] usput domorodce, zapadni svijet je doznao za postojanje ove otočne skupine. U razdoblju vladavine kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]] , [[Miguel López de Legazpi|Miguelu Lópezu de Legazpiju]] pošlo je za rukom da uime španjolskog kralja zaposjedne otoke [[Visayas]]. Istodobno je otočju nadjenuo ime ''Las Islas Felipinas'', Filipinski otoci, čime je označen službeni početak španjolske kolonijalne vladavine koja će potrajati 333 godine. Za vrijeme kolonijalne vladavine [[Manila]] se razvila u pokretača jugoistične [[Azija|Azije]]. Između [[1604.]] i [[1815.]] odatle su do [[Acapulco|Acapulca]] u [[Meksiko|Meksiku]], jedanput do dvaput godišnje, plovili slavni manilski galeoni natovareni [[porculan]]om, [[svila|svilom]], [[parfem]]ima i [[začin]]ima. Na povratku su se na brod ukrcavali novi doseljenici, [[misionari]] i državni službenici. Misionarstvo se odvijalo uspješno i brzo. U provincijskim gradovima vladali su [[alkald]]i, mjesni suci, koji su se doseljavali na Filipine bez ikakve imovine. Urođenike se prisiljavalo da alkaldima prodaju svoje proizvode i od njih kupuju njihove po cijenama koje bi ovi odredili. Posljedice ovakva načina gospodarenja na dobrobit samo jedne strane osjećaju se još i danas, naime [[korupcija]] i [[nepotizam]] među [[Birokracija|birokracijom]] su jako rašireni. [[Francuska revolucija]] [[1789.]] utrla je put društvenim promjenama i na Filipinima, no istinski napredak nastupa tek u [[19. stoljeće|19. stoljeću]] usporednu s buđenjem nacionalne svijesti i pozivom na slobodu.
=== Američka okupacija ===
U [[Španjolsko-američki rat|Španjolsko-američkom ratu]] [[1898.]] [[Amerikanci]] osvajaju Filipine. No isprva obećana neovisnost još nije stečena. Na poticaj ilegalne organizacije [[Katipunan]] pokrenut je još u doba španjolske vlasti opći ustanak na čelu s [[Emilio Aguinaldo|Emiliom Aguinaldom]], koji je [[12. lipnja]] [[1898.]] proglasio neovisnost Filipina i stao na čelo republike koja se nalazila u [[Gerilski rat|gerilskom ratu]]. Prvi civilni [[guverner]] Filipina postao je [[1901.]] kasniji američki predsjednik [[William Howard Taft]]. Pod njegovom upravom Amerikanci su ulagali u infrastrukturu i školstvo. Filipinci su postupno stekli autonomiju na regionalnoj razini, a potom [[1935.]] i djelomičnu državnu autonomiju. Za prvog predsjednika izabran je [[Manuel L. Quezon]]. Tijekom [[II. svjetski rat|II. svjetskog rata]] filipinsko-američki odnosi stavljeni su na tešku kušnju. Nakon napada na [[Pearl Harbor]] [[1941.]] uslijedila je [[japan]]ska invazija na obale Filipina . Tako je zemlja [[1942.]] potpala pod japanski nadzor. Japan je u [[listopad]]u [[1943.]] proglasio Filipinsku republiku i imenovao [[José P. Laurel|Josea Laurela]] njezinim predsjednikom. Amerikanci su već [[1944.]] ponovno osvojili Filipine, a Japanci su kapitulirali [[1945.]] godine.

=== Neovisnost i razdoblje poslije II. svjetskog rata ===
[[Datoteka:Marcos Clark Air Base cropped.jpg|mini|lijevo|150px|Predsjednik [[Ferdinand Marcos|F. Marcos]] sa suprugom [[Imelda Marcos|Imeldom]]]]
Predsjednik [[Manuel A. Roxas]] koji je izabran u [[travanj|travnju]] [[1946.]], proglasio je [[4. srpnja]] iste godine neovisnost Filipina. Zemlja je dobila [[ustav]] po uzoru na američki. [[1965.]] predsjednik je postao [[Ferdinand Marcos]]. Kako bi izbjegao reformu Ustava predviđenu za 1973., kojom je predsjednička republika trebala postati parlamentarna, on je godinu dana prije toga u zemlji proglasio izvanredno stanje koje je potrajalo sve do [[1981.]] godine. Potom je zemljom vladao [[diktator]]ski. Korupcija i nepotizam, kojima je vlastiti narod opljačkao za nekoliko milijardi američkih dolara, poprimile su dotad nepojmljive razmjere. Vrhunac državnog kriminala bilo je ubojstvo vođe opozicije [[Beningo Aquino|Beninga Aquina]] pri njegovu povratku iz progonstva. Rastući otpor stanovništva i završetak američka potpore natjerali su Marcosa na bijeg iz zemlje. Godine [[1986.]] predsjednica je postala Aquinova udovica [[Corazon Aquino]]. Ona je novim ustavom spriječila zloporabu predsjedničke vlasti ograničivši mandat predsjednika na šest godina, a trajanje izvanrednog stanja na najviše 60 dana. Prva se odluka međutim pokazala kao politička prepreka, prije svega u slučaju predsjednika [[Fidel Ramos|Fidela Ramosa]], izabranog [[1992.]], koji je u okviru projekta ''Philippines 2000'' osjetno poboljšao prilike u zemlji, i to obzirnom ekonomskom politikom, borbom protiv siromaštva, oštrim mjerama štednje i suzbijanjem nepotizma. Njega je na položaju naslijedio [[Joseph Estrada]] za čijeg je mandata zemlja ponovno krenula unatrag. Međutim, narodu se više nije svidio ponovni povratak na staro korupcijsko gospodarstvo pa je Estradu početkom [[2001.]] otjerao s položaja nakon samo tri godine mandata. Njegovo mjesto je zauzela dotadašnja potpredsjednica, [[Gloria Macapagal Arroyo]], koja je i [[2004.]] osvojila predsjednički mandat. U [[svibanj|svibnju]] [[2010.]] predsjednik je postao [[Benigno Aquino III.]] Na kraju lipnja [[2016.]] predsjednik je postao [[Rodrigo Duterte]].

== Geografija i priroda ==
[[Slika:Filipini.svg|minijatura|desno|250px|Zemljovid Filipina]]
{{glavni|Zemljopis Filipina}}

Otočna skupina Filipina duga je 1700 kilometara i geografski se dijeli u četiri krajobrazne cjeline:
*na sjeveru je glavni otok [[Luzon]] sa susjednim otocima
*u središtu je otočna skupina [[Visayas]] s glavnim otocima [[Cebu]] i [[Bohol]]
*na jugu [[Mindanao]] i otočje [[Sulu]]
*na zapadu otok [[Palawan]] dug 400 kilometara sa susjednim otocima. Palawan je poput vrha koplja usmjeren prema [[Kalimantan]]u s kojim je nekoć bio povezan prevlakom.
Od ukupno oko 7100 otoka stalno je nastanjeno samo oko 860; mnogi otoci su ustvari morske hridi. Na jedanaest najvećih otoka, koji zauzimaju 95% ukupne površine državnog teritorija, živi velika većina stanovništva.

=== Vulkanske erupcije i potresi ===

[[Datoteka:Mt.Mayon tam3rd.jpg|Vulkan [[Mayon]]|mini|200px]]
Položaj ove otočne skupine na geološkoj morskoj brazdi našega [[Zemlja|planeta]] uzrok je čestih [[vulkan]]skih erupcija uglavnom praćenih kopnenim i podmorskim [[potres]]ima. Podmorski potresi često izazivaju goleme valove zvane [[tsunami]], koji izazivaju teške poplavne štete u priobalnim područjima. Od 47 vulkana stalno je aktivno još 17, među kojima je i 2400 metara visok [[Mayon]] na [[Luzon]]u sa svojim savršeno oblikovanim stošcem, kao i najviši vrh Filipina, [[Mount Apo]], visok 2954 metra, na otoku [[Mindanao]].

==== Erupcija Pinatuba 1991. ====

[[15. lipnja]] [[1991.]], nakon 600 godina mirovanja, [[erupcija|erumpirao]] je vulkan [[Pinatubo]] u planinama [[Zambales]] u središnjem dijelu otoka [[Luzon]]. Oblaci erupcije sezali su 40 kilometara uvis, sve do [[stratosfera|stratosfere]]. nebo se potpuno zacrnilo, a pepeo, komadi kamenja i pijeska zatrpali su golem prostor oko vulkana slojem debelim nekoliko metara. Dugotrajne i snažne kiše koje je donio sa sobom [[tajfun]], što je u to vrijeme harao ovim područjem, izazvao je razorne [[lavina|lavine]] blata, takozvane [[lahara|lahare]], koje su se potom skrutile stvarajući sloj tvrd poput betona. I danas jake kiše mogu izazvati pojavu lahara. Vulkan se smirio tek u [[rujan|rujnu]] kad su u punom svjetlu postale vidljive konačne posljedice ove katastrofe: opustošeno je više tisuća hektara poljoprivrednog zemljišta, uništeno je više od 40 000 domova, bez krova nad glavom je ostalo 250 000 ljudi. Smrt je snašla 900 stanovnika ovog područja, a mnogi među njima živjeli su na samoj planini.

=== Monsunske kiše ===
[[Datoteka:Megi 2010-10-18 0235Z.jpg|mini|220px|Tajfun Megi nad Filipinima]]
[[Klima|Klimu]] i količinu godišnjih oborina određuju [[Monsunski vjetar|monsunski vjetrovi]] koji se mijenjaju ovisno o godišnjem dobu. Kad se zimi zrak nad kontinentom ohladi, tone prema tlu te se u smjeru juga spušta prema moru. Suhi sjeveroistočni [[monsun]] između [[prosinac|prosinca]] i [[svibanj|svibnja]] donosi Filipinima dosta sunčanih dana, a do [[veljača|veljače]] i umjerene temperature. Ljeti se pak [[Azija|azijsko]] kopno zagrijava, ugrijani zrak se diže, pa u blizini tla struji prema kopnu hladniji zrak s mora. Vlažni jugozapadni [[monsun]] donosi sa zapadnog dijela [[Tihi ocean|Tihog oceana]] između [[svibanj|svibnja]] i [[studeni|studenog]] obilne oborine praćene tropskim [[ciklona|ciklonima]]. Količina kiše ovisi o nadmorskoj visini i geografskoj širini, a iznosi između 1000 i 4500 milimetara.
Azijske ciklone, brzine vjetra do 240 km/h, u istočnoj [[Azija|Aziji]] se zovu [[tajfun]]ima. Oni uglavnom pustoše sjeverni dio Filipina, i to u razdoblju od [[lipanj|lipnja]] do [[studeni|studenog]]. Golema prostranstva ove zemlje tada su poplavljena, a često je uništena i sva ljetina. Ipak, još više štete od tajfuna izazivaju jake, višednevne kiše na rubnim područjima ciklona koje nastaju prije i nakon prolaska [[oluja|olujnog]] vjetra. U roku od samo nekoliko sati rijeke se izlijevaju iz svojih korita, dok se potoci pretvaraju u [[bujica|bujice]] koje nose sve što im se nađe na putu. Na mjestima na kojima su planinske [[šuma|šume]] iskrčene, kiša ispire slojeve zemlje s obronaka te stvara velike erozivne brazde, sve dok na koncu ne ostanu samo ogoljene stijene.

== Etimologija ==

Ime države dolazi od španjolskog kralja [[Filip II., španjolski kralj|Filipa II.]], po kome je [[Ruy López de Villalobos]] 1542. godine nazvao otoke [[Leyte]] i [[Samar]]. Kasnije se naziv "Filipinsko otočje" (''Las Islas Filipinas'') počeo primjenjivati za sve otoke otočja. Prije nego se ovo ime ustalilo, Španjolci su rabili nazive ''Islas del Poniente'' (Otoci zapada) i ''San Lázaro'' (to ime im je dao [[Magellan]]).

== Stanovništvo ==
[[Datoteka:White Beach at Boracay.jpg|230px|desno|thumb|Otok [[Boracay]]]]
[[Datoteka:Alona Beach, Bohol.jpg|230px|desno|thumb|Plaža Alona na [[Boloh]]u.]]
Stanovništvo u Filipinima poraslo je od 1990. do 2008. godine za oko 28 milijuna.<ref name=IEApop2011>[http://www.iea.org/co2highlights/co2Highlights.XLS CO2 Emissions from Fuel Combustion] Population 1971–2008 ([http://iea.org/co2highlights/co2highlights.pdf pdf] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20120106205757/http://iea.org/co2highlights/co2highlights.pdf |date=6. siječnja 2012. }} page 86); page 86 of the pdf, IEA (OECD/ World Bank) (original population ref OECD/ World Bank e.g. in IEA Key World Energy Statistics 2010 page 57)</ref> Prvi službeni popis stanovništva u Filipinima je proveden [[1877.]] godine i zabilježio je populaciju od 5.567.685 stanovnika. Prema popisu iz 2011. godine Filipini su postali 12. najmnogoljudnija zemlja svijeta, s populacijom od preko 94 milijuna. Procjenjuje se da polovica stanovništva živi na otoku Luzonu. Stopa rasta stanovništva između 1995. do 2000. je od 3,21% smanjena na procijenjenih 1,95% za razdoblje od 2005. do 2010. što ostaje sporno pitanje.<ref name=Officialpop>{{citiranje www
|url=http://www.census.gov.ph/data/pressrelease/2008/pr0830tx.html
|naslov=Official population count reveals..
|autor=Republic of the Philippines. National Statistics Office.
|godina=2008.
|preuzeto=2008-04-17}}</ref><ref name=gma>{{citiranje www
|url=http://www.gmanews.tv/100days/story/202186/bishops-threaten-civil-disobedience-over-rh-bill
|dan=2010-09-29
|naslov=Bishops threaten civil disobedience over RH bill
|izdavač=GMA News
|preuzeto=2010-10-16}}</ref> Prosječna dob je 22,7 godina s 60,9% u dobi od 15 do 64 godina starosti. Očekivano trajanje života pri rođenju je 71,94 godina, (75,03 godine za žene i 68,99 godina za muškarce).<ref name="worldfactbook1">{{citiranje www
|url=https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/fields/2102.html
|prezime=Central Intelligence Agency
|naslov=Field Listing :: Life expectancy at birth
|izdavač=Washington, DC: Author
|preuzeto=2009-12-11}}</ref>
Postoji oko 11 milijuna Filipinaca izvan Filipina..<ref name=PRB2003>{{citiranje www
|url=http://www.prb.org/Articles/2003/RapidPopulationGrowthCrowdedCitiesPresentChallengesinthePhilippines.aspx
|naslov=Rapid Population Growth, Crowded Cities Present Challenges in the Philippines
|autor=Collymore, Yvette.
|mjesec=lipanj
|godina=2003.
|izdavač=Population Reference Bureau
|preuzeto=2010-04-26}}</ref> Od [[Liberalizacija|liberalizacije]] imigracijskih zakona u [[SAD]]-u 1965. godine, broj ljudi u SAD-u koji ima filipinsko podrijetlo je znatno porastao. Nekoliko milijuna Filipinaca radi u [[Bliski Istok|Bliskom Istoku]].

Pismenost (2000.): muškarci 96%, žene 95%.
Stupanj urbanizacije (udio gradskog stanovništva) (2000.): 59%

Demografski podaci:
* rodnost (2000.): 27‰
* smrtnost (2000.): 5‰
* očekivana životna dob (2000.): 69 godina

Narodnosni sastav (1995.):
* Tagaloganci 29%
* Cebuanci 23%
* Ilokanci 9%

== Religija ==
[[Rimokatolici|Rimokatolička vjera]] je dominantna religija i najveća kršćanska zajednica, s procjenama da oko 80% stanovništva pripada toj vjeri na Filipinima.<ref name=cia-rp>[https://www.cia.gov/library/publications/the-world-factbook/geos/rp.html Philippines], [[CIA Factbook]]/</ref> Zemlja ima značajnu [[Španjolska|španjolsku]] katoličku tradiciju, a španjolski stil katoličanstva vrlo je ugrađen u kulturu, koja je stečena od [[svećenik]]a ili [[redovnik]]a. Tradicijama je snažno izražena u mnogim procesijama, gdje se okuplja veliki broj ljudi, u čast svog sveca zaštitnika.

[[Islam]] je stigao na Filipine u 14. stoljeću s dolaskom [[Malezija|malajskih]] i [[java]]nski trgovaca. Postoji oko 5 do 10 milijuna muslimana na Filipinima, oko 5-10% od ukupnog broja stanovnika. Muslimani čine oko 20 posto stanovništva otoka Mindanaa, oko 5 milijuna od 25 milijuna ljudi na Mindanau.<ref name=autogenerated1>[http://www.state.gov/j/drl/rls/irf/2004/35425.htm Philippines]</ref><ref>[http://www.army.mil.ph/OG5_articles/understanding.htm Understanding The Mindanao Insergency]</ref> Muslimani su većinsko stanovništvo u [[Autonomna regija Muslimanski Mindanao|Autonomnoj regiji Muslimanski Mindanao]] gdje živi i većina filipinskih muslimana.

== Gospodarstvo ==
[[Datoteka:Palawan - Tropical Hut.jpg|230px|desno|thumb|Prizor s otoka [[Palawan]]a.]]
{{glavni|Gospodarstvo Filipina}}

Gospodarski sastav po djelatnostima (2010.):
* primarne 13,9%
* sekundarne 31,3% (osobito proizvodnja automobila, električnih uređaja i tekstilna industrija; industrijski sektor zapošljava 15% radne snage, koja u Filipinima ukupno ima oko 40 milijuna ljudi)
* tercijarne 54,8% (uslužni sektor zapošljava 52% radne snage; raste udio usluga poslovne podrške ("bussines support services")za strane naručitelje, poput knjigovodstva i telefonskih servisa za tehničku podrškom; Filipini sudjeluju na svjetskom tržištu takvih usluga sa oko 15%, te je taj sektor filipinskog gospodarstva zapošljavao 2010. god. preko pola milijuna radnika)<ref>[http://www.economywatch.com/world_economy/philippines/structure-of-economy.html "eCONOMY wATCH, "World Data Bank", "Philippines Economic Structure", 29.3.2010.]</ref>

BDP (2012.): 250 mlrd. US$

BDP po stanovniku, nominalni (2012.): 2.580 US$

Društveni proizvod po stanovniku, prema paritetu kupovne moći (2012.): 4.380 US$

Zahvaljujući visokim stopama ekonomskog rasta (preko 5% godišnje, u prosjeku), Filipini bilježe rast nominalnog nacionalnog proizvoda sa 96 mlrd. US$ u 2004. godini na 250 mlrd. US$ u 2012. godini.<ref>[http://data.worldbank.org/country/philippines Svjetska banka, "World Data Bank", World Development Indicators - Philippines, pristupljeno 15.1.2014.]</ref> Međunarodne prognoze očekuju u toj zemlji za razdoblje do 2016. godine čak i više stope rasta - gotovo 7% godišnje<ref>[http://www.worldbank.org/en/publication/global-economic-prospects/regional-outlooks/eap Svjetska banka, "Global Economic Prospects", East Asia and the Pacific, pristupljeno 15.1.2014.]</ref>, čime se osigurava skromni porast blagostanja za rastuće stanovništvo i postupnu modernizaciju zemlje.

==Administrativna podjela==
{{glavni|Regije Filipina}}
{{glavni|Provincije Filipina}}
Filipini su podijeljeni u tri otočne skupine: [[Luzon]], [[Visayas]] i [[Mindanao]]. Od ožujka 2010., država je podijeljena na 17 regija, 80 provincija, 138 gradova, 1.496 općina i 42.025 [[barangay]]sa.<ref>Republika Filipini. Nacionalni Statistički Koordinacioni Odbor. "[http://www.nscb.gov.ph/activestats/psgc/listreg.asp Popis regija] {{Webarchive|url=https://www.webcitation.org/5bscdln3Z?url=http://www.nscb.gov.ph/activestats/psgc/listreg.asp |date=27. listopada 2008. }}". (Ožujak 2010.). Pristupljeno 21. 5.2010.</ref> Osim toga, Odjeljak 2. Republičkog zakona br. 5.446 tvrdi da definicija teritorijalnog mora oko Filipinskog otočja ne utječe na zahtjev prema [[Sabah]]u (međunarodno priznati dio Malezije, prema kojem Filipini imaju pretenzije).<ref name=baselines>[http://www.chanrobles.com/republicacts/republicactno5446.html Republički Zakon br 5446 - "Zakon o definiranju polaznih crta teritorijalnog mora na Filipinima"]. Republika Filipini. (18. rujna 1968). Pristupljeno 21.11. 2009. od [http://www.chanrobles.com/ Chan Robles Virtual Law Library].</ref>

==Izvor==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
;Sestrinski projekti
{{WProjekti
|commons = Pilipinas - Philippines
|commonshr = Filipini
|commonscat = Philippines
|commonscathr = Filipini
|wječnik = Filipini
}}

{{Azija}}
{{Latinska unija}}
{{Mrva-država}}

[[Kategorija:Filipini| ]]
[[Kategorija:Indonezijsko otočje]]

Filipini - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.*)\=(.*)↵\|commonshr(.*)\=(.*)↵\|commonscat(.*)\=(.*)↵\|commonscathr(.*)\=(.*)↵\|wječnik(.*)\=(.*)↵}}' u ''

Suradnik10: /* Geografija i priroda */

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{WProjekti↵\|commons(.)\=(.)↵\|commonshr(.)\=(.)↵\|commonscat(.)\=(.)↵\|commonscathr(.)\=(.)↵\|wječnik(.)\=(.)↵}}' u ''