WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-09T18:35:18Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 9. prosinac 2021. u 18:35
Redak 143:		Redak 143:
	* [https://proleksis.lzmk.hr/50326/ Višnjić, Filip], [[Proleksis enciklopedija]]		* [https://proleksis.lzmk.hr/50326/ Višnjić, Filip], [[Proleksis enciklopedija]]
	* [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:vukove-slepe-pevacice Vukove slepe pevačice], [[Istorijska biblioteka]]		* [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:vukove-slepe-pevacice Vukove slepe pevačice], [[Istorijska biblioteka]]
	* {{~~cite web~~\|author=Vojislav M. Jovanović\|year=1954\|title=O liku Filipa Višnjića i drugih guslara Vukova vremena\|journal=Zbornik Matice srpske za književnost i jezik\|location=Novi Sad\|publisher=Projekat Rastko\|url=http://www.rastko.rs/likovne/vm_jovanovic-visnjic.html\|pages=67–96}}		* {{Citiranje weba\|author=Vojislav M. Jovanović\|year=1954\|title=O liku Filipa Višnjića i drugih guslara Vukova vremena\|journal=Zbornik Matice srpske za književnost i jezik\|location=Novi Sad\|publisher=Projekat Rastko\|url=http://www.rastko.rs/likovne/vm_jovanovic-visnjic.html\|pages=67–96}}

	{{GLAVNIRASPORED:Višnjić, Filip}}		{{GLAVNIRASPORED:Višnjić, Filip}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-09T11:30:39Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Filip Višnjić
| slika = Filip_Višnjić_Знаменити_Срби_XIX._века.jpg
| veličina =
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[Gornja Trnova]], [[1767.]]
| smrt = Grk, danas [[Višnjićevo]], [[1834.]]
| nacionalnost = [[Srbi]]n
| poznat_po = [[Filip Višnjić#Stvaralaštvo|Epskima narodnima pjesmama]]
| zanimanje = [[guslar]]
| nagrade =
}}
[[Datoteka:Trnova-Visnjic.jpg|mini|desno|Spomen obilježje u [[Gornja Trnova|Gornjoj Trnovi]], na mjestu na kojemu je bila rodna kuća Filipa Višnjića.]]
[[Datoteka:Loznica 047.jpg|mini|250 px|Spomenik u [[Loznica|Loznici]].]]
[[Datoteka:Višnjićevo 035.jpg|250 px|mini|Spomenik u [[Višnjićevo|Višnjićevu]].]]
'''Filip Višnjić''' ([[Gornja Trnova]], [[1767.]] – Grk, danas [[Višnjićevo]], [[1834.]]) jedan je od najpoznatijih [[Srbi|srpskih]] [[guslar]]a i tvoraca [[Srpske epske narodne pjesme|srpskih epskih narodnih pjesama]].

S [[gusle|guslama]] u rukama putovao je po čitavome [[Bosanski pašaluk|Bosanskome pašaluku]], pa i dalje, sve do [[Skadar|Skadra]]. Po selima i na [[manastir]]skima saborima pjevao je [[Srbi]]ma, a prolazeći kroz gradove pjevao je na dvorovima turskih prvaka. Dvije publike tražile su različite pjesme zbog čega je Višnjić imao dva različita repertoara, jedan za svoje kršćanske, a drugi za muslimanske slušaoce. Njegove pjesme o [[Sveti Sava|Svetome Savi]] karakteristične su za manastirski, [[Hagiografija|hagiografski]] repertoar slijepih pjevača.

Srpski učenik i helenist [[Miloš N. Đurić]] nazvao ga je „srpskim [[Homer]]om“.<ref>[http://www.politika.rs/scc/clanak/40531/Prvi-su-ucitelji-sudbonosni Први су учитељи судбоносни], ''Politika.rs'', objavljeno 25. travnja 2008., pristupljeno 4. svibnja 2020.</ref>

== Životopis ==
=== Rani život ===
Filip Višnjić rođen je u selu Vilića Guvno, kraj [[Gornja Trnova|Gornje Trnove]], [[Ugljevik]], [[1767.]] godine<ref>Šašić 1998., str. 59.</ref>, gdje je planirana izgradnja replike njegove rodne kuće.<ref>[https://www.novosti.rs/vesti/planeta.300.html:454847-Gornja-Trnova-Grade-dom-Filipa-Visnjica Gornja Trnova: Grade dom Filipa Višnjića], ''Novosti.rs'', objavljeno 20. rujna 2013., pristupljeno 3. svibnja 2020.</ref>

Bio je iz bogate obitelji Vilić. Roditelji su mu se zvali Đorđe i Marija. Otac mu je rano umro. Preudavši se u selo [[Međaši|Međaše]], majka je četverogodišnjega sina odvela sa sobom. Po njenom nadimku – Višnja – Filip će dobiti prezime.

U osmoj ili devetoj godini Filip Višnjić prebolio je boginje koje su mu ostavile ožiljke na licu i oduzele mu vid. Godine [[1787.]], u 20. godini Višnjićevoga života, Viliće je zadesila nesreća.<ref name="Šašić60">Šašić 1998., str. 60.</ref> Svrativši njihovoj kući, neki turski nasilnici udare na čast jedne žene, lijepe Đurđije. Kako bi se osvetile za nanesenu štetu, Vilići jednoga Turčina posijeku, a drugoga objese pred kućom, o šljivu ularom s njegova konja. Kazna ih ubrzo stigne. Svi odrasli muškarci, tri strica i jedan bratić, bili su odvedeni u [[Zvornik]] i ubijeni. Obitelji su oduzeli carsko pravo i ime Vilića se skoro zatrlo.

Na starome ognjištu više nije bilo kruha za Filipa, a ni na novome jer mu je tih godina umrla i majka. Naučivši svirati gusle, mladić je napustio Međaše, potucajući se cestama i pjesmom proseći kruh. Putovao je godinama obišavši [[Bosanski pašaluk]], [[Hercegovina|Hercegovinu]], došao do [[Skadar|Skadra]]. U selima i oko manastira pjevao je kršćanskoj raji, a svraćao je i na dvorove muslimanskih prvaka koji su ga primali s poštovanjem. Ubrzo je zbog svojih sposobnosti prepričavanja privukle su pažnju mnogih utjecajnih osoba, poput [[Ivan Knežević (knez)|Ivana Kneževića]] (Knez Ivo od Semberije), [[obor-knez]]a 12 sela Bijeljinske nahije. Oko [[1798.]] godine Višnjić se oženio s Nastom Ćuković koja je poticala iz imućne obitelji. S njom je imao šestero djece, od kojih su neka umrla u dojenačkoj dobi.

=== Prvi srpski ustanak ===
[[Datoteka:Filip Visnjic guslar.jpg|desno|mini|Filip Višnjić – detalj sa [[Spomenik kosovskim junacima u Kruševcu|Spomenika kosovskim junacima]] u [[Kruševac|Kruševcu]].]]
[[Prvi srpski ustanak]] dočekao je u svome zavičaju. Slušao je kako se turske vojske skupljaju na [[Drina|Drini]] i odlaze kako bi ugušile bunu, kao i njihov bijeg nakon [[Bitka na Mišaru|srpske pobjede na Mišaru]]. Sa srpskom vojskom koja se [[1809.]] godine povlačila iz [[Semberija|Semberije]] pobjegao je u [[Srbija|Srbiju]]. Prvo će živjeti u [[Loznica|Loznici]], pa u [[Badovinci (Srbija)|Badovincima]] i konačno u [[Salaš Noćajski|Salašu Noćajskome]] gdje se smjestio kod [[Stojan Čupić|Stojana Čupića]]. Poslije toga Višnjić je putovao uz [[Drina|Drinu]] svirajući gusle i recitirajući epske pjesme kako bi podigao moral ustanicima.<ref name="Šašić60" /> Nekada će se Višnjić naći usred okršaja, poput [[1810.]] godine kada je svojom pjesmom bodrio ustanike da obrane [[Loznica|Loznicu]]. Poslije boja Višnjić je pjevao i [[Karađorđe|Karađorđu]], ćudljivome [[vožd]]u, koji je s njim progovorio nekoliko riječi. Bio je omiljen gost u kućama ustaničkih vojvoda, Luke Lazarevića i Stojana Čupića. [[Stojan Čupić]] Višnjiću je za pjesmu ''Boj na Salašu'' darovao bijelca, pa je neko vrijeme kolima putovao po Srbiji.

=== Razdoblje poslije Prvoga srpskoga ustanka ===
Godine [[1813.]] srpski ustanici su bili na rubu poraza te je iste te godine ugušen taj devetogodišnji ustanak. Višnjić je sa svojom obitelji i većina ustanika prešao rijeku [[Sava|Savu]] te tako ušao u [[Srijem]] koji je tada bio dio [[Austrijsko Carstvo|Austrijskoga Carstva]]. Nakon što je nekoliko godina proveo u izbjegličkome kampu, Višnjić se nastanio u selo Grk, danas [[Višnjićevo]], [[Šid]], [[Srijem]].<ref name="Šašić61>Šašić 1998., str. 61.</ref> U Grku je živio na sličan način kao i prije ustanka, ali u sasvim drugačijima prilikama; išao je po selima i gradovima širom [[Srijem]]a, [[Slavonija|Slavonije]], [[Bačka|Bačke]], [[Banat]]a, pjevajući pjesme. No, sada je njegov repertoar bio sasvim različit. U njemu su glavno mjesto zauzimale pjesme o srpskome ustanku koje je sam ispjevao.

Višnjić je u Grku upoznao srpskoga jezikoslovca [[Vuk Karadžić|Vuka Karadžića]] koji je htio zapisati Višnjićeve pjesme ite ih tako sačuvati.<ref name="Wilson">Wilson 1970, str. 111.</ref> Karadžić je uvjerio Višnjića da ga posjeti u [[Manastir Šistatovac|manastiru Šišatovcu]] kod [[Fruška gora|Fruške gore]] [[1815.]] godine. Karadžić je zapisao sedamnaest Višnjićevih pjesama, četiri stare i trinaest novih, ustaničkih pjesama. Karadžić je nedugo zatim napustio manastir i uputio se prema [[Beč]]u gdje je objavio Višnjićeve epske pjesme.<ref name="Šašić61 /> Te su se pjesme pojavile u izdanju ''Narodne srbske pjesnarice''.<ref name="Neubauer272"> Neubauer 2007, str. 272.</ref>

Kasnije je u Šišatovcu Višnjić često bio gost tadašnjega vodećega srpskoga pjesnika [[Lukijan Mušicki|Lukijana Mušickoga]]. Tim susretima „srpskog [[Homer]]a“<ref>[http://www.rastko.rs/rastko-drina/umetnost/knjizevnost/usmena/visnjic/maticki.htm Филип Вишњић - певач и песник], ''[[Projekt Rastko]]'', pristupljeno 4. svibnja 2020.</ref> i „srpskog [[Horacije|Horacija]]“ dugujemo nekoliko podataka o Višnjićevom životu i načinu rada. Mušickom je ispričao kako je stvarao pjesme: pitao je ratnike, kada su se vraćali s bojišta, tko je predvodio, gdje su se borili, tko je poginuo, protiv koga su išli, itd.<ref>Nedić 1981., str. 29.</ref>

Višnjić je nastavio putovati regijom i recitirati svoje pjesme unatoč njegovoj starosti.<ref name="Šašić61 /> Svugdje gdje je nastupao bio je srdačno primljen te je primao i davao skupe poklone.<ref name="Wilson" /> Godine [[1816.]] nastupao je za [[Karlovačka mitropolija|karlovačkoga mitropola]] [[Stefan Stratimirović|Stefana Stratimirovića]]. Tada više nije stvarao nove pjesme, već je reinterpretirao starije pjesme. Karadžić i još nekoliko značajnih srpskih akademičara nagovarali su Višnjića da se vrati u [[Srbija u Osmanskom Carstvu|Osmansku Srbiju]], nadajući se da će tako dobiti inspiraciju za stvaranje novih pjesama. Višnjić je odbio njihove ponude za povratak. Biograf Branko Šašić pripisuje Višnjićevo odbijanje njegovome filozofskome i ideološkome otporu [[Miloš Obrenović|Milošu Obrenoviću]] koji je [[1815.]] pokrenuo [[Drugi srpski ustanak]] protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]]. Za Višnjića se tvrdi da je rekao kako ne može oprostiti Obrenoviću zbog naređivanja ubojstva [[Karađorđe|Karađorđa]].<ref name="Šašić61 /> Višnjić i njegova obitelj uspijevali su u [[Srijem]]u. Poslao je svojega sina u školu, kupio vlastitoga konja i kočiju i prema Karadžiću, „postao je pravi gospodin”.<ref name="Wilson" /><ref>Burke 2009, p. 143.</ref>

=== Smrt ===
Umro je u Grku, danas [[Višnjićevo]], [[1834.]] godine.<ref name="Šašić62>Šašić 1998., str. 62.</ref> Seljaci su ga sahranili u svome groblju i urezali mu gusle na velikoj krstači od hrastovine.

== Stvaralaštvo ==
[[Datoteka:Filip Višnjić at the Battle of Loznica.jpg|thumb|right|250px|Ilustracija iz ranoga [[20. stoljeće|20. stoljeća]] koja prikazuje Višnjićevo sudjelovanje u [[Bitka za Loznicu|Bitci za Loznicu]].]]
Višnjić nije stvarao toliko djela kao njegovi suvremenici. Njegov opus sastoji se od četiri starih pjesama kojima je bio redaktor te trinaest novih pjesama o Prvome srpskome ustanku čiji je bio stvaratelj. Sva njegova djela nastala su tijekom [[Prvi srpski ustanak|Prvoga srpskoga ustanka]].<ref name="Šašić61 /> Radnja svih trinaest pjesama odvija se tijekom Prvoga srpskoga ustanka te se odvija oko pravih, povijesnih likova, a ne izmišljenih.<ref name="Šašić62 /> Njihova središnja tema je borba protiv [[Osmansko Carstvo|Osmanskoga Carstva]].<ref>Carmichael 2016., str. 28.</ref> Radnja deset od trinaest Višnjićevih pjesama odvija se u [[Podrinje|Podrinju]].<ref name="Šašić62 /> Sveukupno, njegov se opus se sastoji od 5001 stihova.<ref name="Šašić61 /> Slijedi popis djela čije se autorstvo isključivo prepisuju Višnjiću:

*''Početak bune protiv dahija''
*''Boj na Čokešini''
*''Boj na Salašu''
*''Boj na Mišaru''
*''Boj na Loznici''
*''Uzimanje Užica''
*''Knez Ivo Knežević''
*''Luka Lazarević i Pejzo''
*''Miloš Stojićević i Meho Orugdžić''
*''Hvala Čupićeva''
*''Stanić Stanojlo''
*''Bjelić Ignjatije''
*''Lazar Mutap i Arapin''

Širom se smatra da je ''Početak bune protiv dahija'' Višnjićev [[magnum opus]].<ref> Zlatar 2007., str. 602.</ref> Pjesma se fokusira na rane događaje Prvoga srpskoga ustanka i događaje koje su doveli do njega. Za razliku od epskih pjesama iz [[Kosovski ciklus|Kosovskoga ciklusa]] koji se bavi [[Bitka na Kosovu polju|Bitkom na Kosovu polju]] i njenima posljedicama, ''Početak bune protiv dahija'' slavlje je pobjede, a ne sjećanje poraza.<ref>Norris 2008., str. 33–35.</ref>

Višnjić je bio jedan od rijetkih epskih pjesnika [[18. stoljeće|18.]] i ranoga [[19. stoljeće|19. stoljeća]] za čija su se djela znala da je on bio autor.<ref name=Vučinić">Vucinich 1963., str. 108.</ref> Isto vrijedi i za druge epske pjesnike čija je djela [[Vuk Karadžić|Karadžić]] objavljivao, poput [[Tešan Podrugović|Tešana Podrugovića]], slijepe guslarke Jeca, Stepanija i Živena.<ref name="Neubauer272" /> Zbog pretežitoga usmenoga karaktera srpskoga epskoga pjesništva, imena autora mnogih pjesama izgubila su se s vremenom.<ref name=Vučinić" />

Na raznolik i vijugav stil guslara, zbog kojega riječi u tekstu objavljene pjesme ne bi posve odgovarale svim riječima pjevanim na javnim nastupima, utjecala je priroda same recitacije epske poezije. Prema profesoru [[slavistika|slavistike]] Davidu A. Norrisu guslari „nisu napamet znali vlastite pjesme, nego su se koristili tradicionalnima frazama i formulaičnima izrazima koje bi izgovarali prilikom svakoga pjevanja.” Repertoar guslara utemeljen je na tipu ubrzanoga sastavljanja pjesme pri kojem se tijekom svakoga nastupa ti djelići poezije i stihovi uvrštavaju na posebna mjesta.<ref>Norris 2008., str. 32.</ref> Zbog toga su guslari poput Višnjića mogli izmijeniti sadržaj svojih epskih pjesmi ovisno o publici ili događaju. Epsku je tradiciju prožimala i [[pjesnička sloboda|pjesnička sloboda]].<ref>Carmichael 2016., str. 30.</ref>

Trinaest Višnjićevih pjesama, s još nekoliko manje značajnih pjesama drugih autora, čine posljednji, ustanički ciklus srpskoga narodnoga eposa. Nove pjesme o novima događajima u to su vrijeme stvarali i drugi pjevači, među njima i jedan od najvećih, [[Starac Raško]], ali one sve zaostaju za pjesmama koje su pjevale o starima vremenima. Filip Višnjić se, međutim, uzdigao među prve upravo novima pjesmama.

== Tematika ==
Kakve je pjesme pjevao turskoj publici nije poznato, no to su svakako morale biti muslimanske pjesme, o podvizima čuvenih bosanskih junaka. Izvjesne pojedinosti u pjesmama s kršćanskome tematikom posredno upućuju na njegovo poznavanje muslimanske epike kao i života i shvaćanja islamskoga svijeta. Na primjer, u pjesmi ''Smrt Marka Kraljevića'' postoji poseban odnos između junaka i njegovoga konja. Šarac plače predosjećajući smrt svojega gospodara, a Marko ga, prije smrti, ubija i sahranjuje („bolje Šarca, neg brata Andriju“). Obje pojedinosti, kao što je pokazao [[Vladan Nedić]]<ref>Nedić 1981., str. 27.</ref>, potječu od Turaka, jer samo u muslimanskima pjesmama na [[Balkanski poluotok|Balkanskome poluotoku]] konji plaču zbog rastanka s gospodarima i samo su islamski ratnici njegovali običaj „zahvalnog sahranjivanja konja“. I mnogi drugi detalji u Višnjićevima pjesmama mogu se shvatiti samo ako se u vidu ima to njegovo poznavanje muslimanskoga svijeta izbliza, poznavanje koje je u pojedinima trenutcima prelazilo u svojevrsnu pjesničku identifikaciju s tim svijetom. Višnjić nije samo dao likove turskih nasilnika, Fočić Mehmed-age, Kulin kapetana i dr., već je slikao i likove dobrih Turaka, kakvi su [[Murat I.|sultan Murat I.]] ili starac Fočo koji se očinski brinuo o raji („nego paz'te raju ko sinove“ – taj neobični politički savjet sultan Murat daje svojima [[vezir]]ima, na Kosovu, na samrti).

Neki trenutci govore da je pjevač imao sluha i za duhovnu kulturu islamskoga svijeta. U pjesmama Starca Raška tajne minulih i budućih vremena čitaju se iz „knjiga starostavnih“. Kod Filipa Višnjića istu ulogu imaju muslimanske svete knjige, „knjige indžijele“, kako ih pjesnik naziva. Ponekad ta sklonost prema tuđem svijetu dobiva elegični prizvuk, kao npr. u distihu „drumovi će poželjet Turaka, a Turaka niđe biti neće“, u kojima je u viziju budućega oslobođenja unesena nostalgična perspektiva poraženoga neprijatelja.

== Doba stvaralaštva ==
Najvažniji trenutak u životu Filipa Višnjića bio je njegov prelazak u [[Srbija|Srbiju]] [[1809.]] godine. Do toga trenutka on nije sastavio niti jednu novu pjesmu. Neposredni dodir s ustaničkima zbivanjima bio je trenutak njegovoga rađanja kao pjesnika. Nekada je lutao po zemlji, pjevajući pjesme od starine, a sada se nalazio na mjestu gdje se stvarala povijest. Družio se s ustaničkima vojvodama, dobivao nagrade i priznanja.

Najviše je živio u blizini [[Drina|drinskoga bojišta]]. Ponekad se nalazio u samome središtu okršaja. Tako se našao u opsjednutoj [[Loznica|Loznici]], među njenima braniteljima, o čemu pjeva [[Sima Milutinović Sarajlija]] u svojoj „Serbijanki“ (pjesma „Dika slijepaca“).

== Klasifikacija pjesama ==
Višnjićeve pjesme dijelimo u dvije skupine:
* Pjesme o događajima kojima nije osobno prisustovao, nego su pjevale o događajima koji su sr prenosili s koljena na koljeno
* Pjesme o događajima čiji je osobno bio svjedok

Prvoj skupini, između ostalih, pripadaju i sljedeće pjesme:
* ''Početak bune protiv dahija''
* ''Boj na Čokešini''
* ''Boj na Salašu''
* ''Boj na Mišaru''

Iz druge skupine pjesama izdvajaju se sljedeće:
* ''Boj na Loznici''
* ''Knez Ivan Knežević''
* ''Miloš Stoićević i Meho Orugdžić''
* ''Hvala Čupićeva''

Pjesme iz prve skupine umjetnički su više dograđene, prije svega „Početak bune protiv dahija“ i prvi dio pjesme „Boj na Mišaru“, dok se u drugoj skupini ističe pjesma osebujne vrijednosti i značaja o knezu [[Ivan Knežević (knez)|Ivanu Kneževiću]].

== Značaj ==
Višnjić je širom smatran kao jedan od najboljih epskih pjesnika koji je svirao na guslama.<ref>Vidan 2016., str. 493.</ref> S Karadžićevim objavama zbirki srpskoga epskoga pjesništva, Višnjićeve pjesme našle su europsku publiku te su bile dobro prihvaćene.<ref>Norris 2008., str. 48.</ref> Ulaskom Srbije u suvremeno doba, epsko pjesništvo prestaje biti utjecajni likovni oblik, zbog čega je književni učenjak [[Svetozar Koljević]] opisao Višnjićeva djela kao „[[labuđi pjev]] epske tradicije.”<ref>Judah 2000., str. 41–42.</ref>

Svojim oslobodilačkim poletom Višnjić je najsličniji [[Petar II. Petrović Njegoš|Petru II. Petroviću Njegošu]], s kojim ga i inače povezuje niz zajedničkih crta. Iako je stvarao u tradicionalnima okvirima narodne epike i služio se standardnima formulama i klišeima, Višnjić je umnogome prerastao te okvire i u najboljima svojima trenucima dao epiku novoga tipa, ustaničku, oslobodilačku, revolucionarnu pjesmu, sa snažnima individualnima obilježjima. On stoji na prijelazu između usmenoga i književnoga stvaralaštva, između narodne pjesme i Njegoša.

== Nasljeđe ==
Svakoga studenoga u Gornjoj Trnovi održava se kulturna manifestacija zvana ''Višnjićevi dani'' koja privlači pisce, teoretičare i pjesnike te se pruža [[Srpska pravoslavna crkva|Srpska pravoslavna]] komemoracijska misa.<ref>Ovčina, Đurđević-Alidžanović & Delić 2006., str. 180.</ref> Godine [[1994.]] u [[Gornja Trnova|Gornjoj Trnovi]] podignuto
je spomen obilježje na mjestu gdje je Višnjić rođen. U [[Bijeljina|Bijeljini]] njegovo ime nosi Narodna biblioteka „Filip Višnjić”. Višnjić je prikazan na grbovima [[Bijeljina|Bijeljine]] i [[Ugljevik]]a. Selo Grk u kojem je Višnjić proveo zadnje godine života preimenovano je u [[Višnjićevo]]. Mnoge ulice i škole u [[Srbija|Srbiji]] i [[Republika Srpska|Republici Srpskoj]] nose njegovo ime. Tijekom [[Drugi svjetski rat|Drugoga svjetskoga rata]] [[Vlada narodnog spasa|Vlada narodnoga spasa]] izdavala je novčanice s Višnjićevim likom. Višnjićev lik također je prisutan na novčanini od 20 [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačkih]] [[Konvertibilna marka|konvertibilnih maraka]] (inačica [[Republika Srpska|Republike Srpske]]).<ref>Čolović 2002., str. 73.</ref> Višnjić se nalazi na popisu [[Sto najznamenitijih Srba (knjiga)|Sto najznamenitijih Srba]] kojega je sastavila [[Srpska akademija nauka i umetnosti]] [[1993.]] godine.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* [[Aida Vidan]], "Serbian Poetry". In Greene, Roland; Cushman, Stephen (eds.). [https://books.google.hr/books?id=dC7FCgAAQBAJ&redir_esc=y ''The Princeton Handbook of World Poetries'']. 2016. Princeton, New Jersey: Princeton University Press. pp. 492–494. ISBN 978-1-4008-8063-8.
* [[Branko Šašić]], ''Znameniti Šapčani i Podrinci'', Šabac, Udruženje građana Sport u Podrinju, 1998.
* [[Cathie Carmichael]], [https://books.google.hr/books?id=rMfSCQAAQBAJ&redir_esc=y ''A Concise History of Bosnia'']. 2015. Cambridge, England: Cambridge University Press. ISBN 978-1-107-01615-6.
* [[David A. Norris]], [https://books.google.hr/books?id=b7RWayXdH0UC&redir_esc=y ''Belgrade: A Cultural History'']. 2008. Oxford, England: Oxford University Press. ISBN 978-0-19-970452-1.
* [[Duncan Wilson]], ''The Life and Times of Vuk Stefanović Karadžić, 1787–1864: Literacy, Literature and National Independence in Serbia''. Oxford, England: Oxford University Press. 1970. ISBN 978-0-19-821480-9.
* [[Ismet Ovčina]], [[Zijada Đurđević-Alidžanović]], [[Ida Delić]], ''Vodič kroz javne biblioteke Bosne i Hercegovine''. 2006. Sarajevo, Bosnia and Herzegovina: Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine. ISBN 978-9958-500-26-8.
* [[Ivan Čolović]], "Who Owns the Gusle? A Contribution to Research on the Political History of a Balkan Musical Instrument". 2006. In Resic, Sanimir; Törnquist-Plewa, Barbara (eds.). ''The Balkans in Focus: Cultural Boundaries in Europe''. Riga, Latvia: Nordic Academic Press. pp. 59–82. ISBN 978-91-89116-38-2.
* [[Ivana Petrović]], "On Finding Homer: The Impact of Homeric Scholarship on the Perception of South Slavic Oral Traditional Poetry". In Efstathiou, Athanasios; Karamanou, Ioanna (eds.). [https://books.google.com/books?id=cMOvDAAAQBAJ ''Homeric Receptions Across Generic and Cultural Contexts'']. 2016. Berlin, Germany: Walter de Gruyter. pp. 315–330. ISBN 978-3-11-047783-2.
* [[John Neubauer]], "Introduction: Folklore and National Awakening". In Cornis-Pope, Marcel; Neubauer, John (eds.). [https://books.google.ca/books?id=taw6AAAAQBAJ ''The Making and Remaking of Literary Institutions'']. 2007. History of the Literary Cultures of East-Central Europe: Junctures and Disjunctures in the 19th and 20th Centuries. '''3'''. Amsterdam, Netherlands: John Benjamins Publishing. pp. 269–284. ISBN 978-90-272-9235-3.
* [[Jovan Deretić]], Srpska narodna epika, Beograd 2000.
* [[Peter Burke]], [https://books.google.hr/books?id=TSj2C2PX1p4C&redir_esc=y ''Popular Culture in Early Modern Europe'']. 2009. Farnham, England: Ashgate Publishing. ISBN 978-0-7546-6507-6.
* [[Tim Judah]], [https://books.google.hr/books?id=B4YbP0fPcMYC&redir_esc=y The Serbs: History, Myth and the Destruction of Yugoslavia] (2nd ed.). 2000., New Haven, Connecticut: Yale University Press. ISBN 978-0-300-08507-5.
* [[Vladan Nedić]], [https://books.google.hr/books/about/Vukovi_peva%C4%8Di.html?id=pxIdAAAAMAAJ&redir_esc=y Vukovi pevači], Matica srpska, Odeljenje za književnost i jezik, 1981.
* [[Wayne S. Vucinich]], [https://archive.org/details/balkansintransit0000jela "Some Aspects of the Ottoman Legacy"]. In Jelavich, Charles; Jelavich, Barbara (eds.). [https://archive.org/details/balkansintransit0000jela ''The Balkans in Transition: Essays on the Development of Balkan Life and Politics Since the Eighteenth Century'']. 1963. Los Angeles, California: University of California Press. pp. [https://archive.org/details/balkansintransit0000jela/page/78 56–80]. [[OCLC]] [https://www.worldcat.org/title/balkans-in-transition-essays-on-the-development-of-balkan-life-and-politics-since-the-eighteenth-century/oclc/395381 395381].
* [[Zdenko Zlatar]], [https://books.google.hr/books?id=ltRWy32dG7oC&redir_esc=y ''Njegoš''], The Poetics of Slavdom: The Mythopoeic Foundations of Yugoslavia. 2007. '''2'''. Bern, Switzerland: Peter Lang. ISBN 978-0-8204-8135-7.

== Vidi još ==
* [[Semberija]]
* [[Pjevači Vuka Stefanovića Karadžića]]
* [[Spomenik Filipu Višnjiću (Loznica)]]
* [[Grob i spomenik Filipu Višnjiću]]
* [[Nagrada „Odzivi Filipu Višnjiću“]]

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat}}
* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64884 Višnjić, Filip], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)|Hrvatska enciklopedija]]
* [https://proleksis.lzmk.hr/50326/ Višnjić, Filip], [[Proleksis enciklopedija]]
* [http://www.istorijskabiblioteka.com/art:vukove-slepe-pevacice Vukove slepe pevačice], [[Istorijska biblioteka]]
* {{cite web|author=Vojislav M. Jovanović|year=1954|title=O liku Filipa Višnjića i drugih guslara Vukova vremena|journal=Zbornik Matice srpske za književnost i jezik|location=Novi Sad|publisher=Projekat Rastko|url=http://www.rastko.rs/likovne/vm_jovanovic-visnjic.html|pages=67–96}}

{{GLAVNIRASPORED:Višnjić, Filip}}

[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Srpski pjesnici]]
[[Kategorija:Srpski pjevači]]
[[Kategorija:Srpski glazbenici]]
[[Kategorija:Guslari]]
[[Kategorija:Sto najznamenitijih Srba po SANU]]

Filip Višnjić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 08:45
Redak 139:		Redak 139:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat}}~~
	* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64884 Višnjić, Filip], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]		* [https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=64884 Višnjić, Filip], [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)\|Hrvatska enciklopedija]]
	* [https://proleksis.lzmk.hr/50326/ Višnjić, Filip], [[Proleksis enciklopedija]]		* [https://proleksis.lzmk.hr/50326/ Višnjić, Filip], [[Proleksis enciklopedija]]