https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Filip_Lastri%C4%87Filip Lastrić - Povijest promjena2026-08-06T23:27:08ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Filip_Lastri%C4%87&diff=399867&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-21T03:14:51Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Filip Lastrić'''-->[[Datoteka:Lastric.jpg|okvir|desno|250px|Filip Lastrić]]<br />
<br />
'''Fra Filip Lastrić''' ([[Oćevija]] kod [[Vareš]]a, [[1700.]] - [[Kraljeva Sutjeska]] [[1783.]]), bio je bosanski [[franjevac]], hrvatski povjesničar i [[teologija|teološki]] pisac, [[putopis]]ac, "otac" [[BiH|bosanskohercegovačke]] [[historiografija|historiografije]]. Spada među najznamenitije franjevce [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]].<ref name="Barun">[[Anđelko Barun|Barun, Anđelko]], ''Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene'', [[Svjetlo riječi]], Sarajevo-Zagreb, 2003., str. 454. ({{ISBN|9958-741-25-3}} /Sarajevo/ i {{ISBN|953-7091-07-4}} /Zagreb/)</ref><br />
<br />
== Životopis ==<br />
Filip Lastrić rođen je u Oćeviji (po čemu ga ponekad nazivaju '''Oćevac'''), u zaseoku Lastre (po kojemu je dobio prezime '''Lastrić'''), a obiteljsko mu je ime '''Martin Jakovović'''. Kao dječak školuje se kod [[Franjevci|franjevaca]] u Kraljevoj Sutjesci, potom u [[Italija|Italiji]] studira [[Teologija|teologiju]] i [[Filozofija|filozofiju]] od [[1720.]] do [[1724.]] godine. Za svećenika je zaređen 1724. godine. Bio je lektor filozofije u [[Požega|Požegi]] i učitelj novaka u Sutjesci, gdje je proveo najveći dio života. Kustos franjevačke kustodije, provincijal [[Bosna Srebrena|Bosne Srebrene]] bio je od [[1741.]] do [[1745.]] godine. Svesrdno se zauzimao za provinciju i njezina prava. Njegovi pisani radovi mogu se svrstati u dvije kategorije: povijesni i teološki.<ref name="Barun"/><br />
<br />
Na [[Hrvatski jezik|hrvatskom]] i [[Latinski jezik|latinskom jeziku]] objavio niz propovjedničkih i povijesnih djela:<br />
* ''Koristan nauk dilovati molitvu od pameti'' (1742.)<br />
* ''Testimonium bilabium seu sermones panegyrico-dogmatico-morales pro solemnitatibus Domini Sabaoth'' (latinski i hrvatski; Venecija, 1755.)<br />
* ''Kratak naçin çiniti Put krixa koga izvadi iz razliki kgnixiczah djaçki, i talianski'' (Rim, 1758.)<br />
* ''De antiquitate et natis Provinciae Bosniensis'', (Venecija, 1762.)<br />
* ''Od' uzame'' (Venecija, 1765.)<br />
* ''Nediglnik dvostruk... To’ jest po dva Govoregnja za ʃvaku Nediglju priko godinę laʃna, kratka i ravna'' (Venecija, 1766.)<br />
* ''Epitome vetustatum Provinciae Bosniensis: seu brevissimum compendium historico-chronologicum congesta'' (Venecija, 1765.; prijevod: ''Pregled starina bosanske provincije'', Sarajevo, 1977., Sarajevo-Zagreb-Tomislavgrad, 2003.)<br />
* ''[[Illyricum sacrum]]'' (''Sveti Ilirik'', dio o Bosni)<br />
* ''Commentariolum super Bosnensi provincia'' (Kratka rasprava o Bosanskoj provinciji)<br />
* ''Svetgnjak... To’ jest Govoregnja od ʃvetie, kako i na dneve ʃvetkovinah ghibglivie, koiʃe shtuju uzdarxagnem od poslovah sluxavski priko ʃve godine'' (Venecija, 1766.)<br />
* ''Ljetopis sutješkog samostana''<br />
<br />
U ''Epitome'' Lastrić je osim povijesti i suvremenoga stanja franjevačke bosanske provincije prikazao i opću povijest Bosne u doba banova i kraljeva. Među inim, bio je suradnikom poznatoga historičara Farlatija za čiji je ''Illyricum sacrum'' izradio opis Bosne. U rukopisu su mu, pored ostaloga, ostala predavanja iz filozofije i [[logika|logike]] (''Traditiones in universam aristotelico-scoticam philosophiam'') i ''Commentariolum super Bosnensis Provincia''. Vodeći ljetopis svoje redodržave i baveći se književno-znanstvenim radom, umro je u samostanu Sutjeska 1783. Prvi je povjesničar i [[bibliograf]] [[BIH|Bosne i Hercegovine]]. Njegova su djela na hrvatskom dala znatan doprinos počecima standardizacije [[hrvatski jezik|hrvatskoga jezika]] novoštokavske osnovice.<br />
<br />
Fra [[Marko Karamatić]] i [[Ivan Lovrenović]] ga smatraju i putopiscem. Putopisne dijelove njegovih uradaka uvrstili su u izbore književnosti bosanskih franjevaca [[1982.]] i [[1984.]] godine.<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
* [[Andrija Zirdum|Zirdum, Andrija]], ''Filip Lastrić Oćevac 1700.-1783.'', Kršćanska sadašnjost, Zagreb 1982.<br />
* Barun, Anđelko, ''Svjedoci i učitelji: povijest franjevaca Bosne Srebrene'', Svjetlo riječi, Sarajevo-Zagreb 2003. ({{ISBN|9958-741-25-3}} /Sarajevo/ i {{ISBN|953-7091-07-4}} /Zagreb/); o spisateljskom radu osobito str. 454-458.; o ulozi u povijesti bosanskih franjevaca osobito str. 191-204.<br />
<br />
== Vanjske poveznice ==<br />
* [http://www.vares.pp.se/bobovac/boblist/broj67/67_07.htm Fra Filip Lastrić], članak u "Bobovcu", listu vareških Hrvata, br. 67<br />
* [http://www.matica.hr/www/wwwizd2.nsf/AllWebDocs/hrvatskaknjizevnostBiH Matica hrvatska - Ogranci - Knjige] - Hrvatska književnost BiH od od XIV_ do sredine XVIII_ stoljeća (6)<br />
* [http://www.hercegbosna.org/ostalo/lastric.html Herceg-Bosna.org] Filip Lastrić<br />
* [[Anđelko Mijatović]], [http://www.historiografija.hr/hz/1983/HZ_36_17_MIJATOVIC.pdf ''Andrija Zirdum, Filip Lastrić-Oćevac 1700-1783, Analecta croatica christiana XV, Zagreb 1982, str. XXIV + 200''], str. 294.-296., historiografija.hr <br />
* [http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=11282 Lastrić, Filip (Jakovović, Jakovljević Laštrić, Laštrić; Martin)], hbl.lzmk.hr<br />
<br />
{{Redoslijed|<br />
|prethodnik=[[Ivan Srijemac|Fra Ivan Srijemac]] ([[1738.]] – [[1741.]])<br />
|gl_članak_funkcija=Provincijal [[Bosanski franjevci|Bosne Srebrene]] ([[1741.]] – [[1745.]])<br />
|nasljednik=[[Franjo Ivanović|Fra Franjo Ivanović]] ([[1745.]] – [[1748.]])<br />
}}<br />
<br />
{{Vikari i provincijali Bosne Srebrene}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Lastrić, Filip}}<br />
[[Kategorija:Provincijali Bosne Srebrene]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski putopisci iz Bosne i Hercegovine]]<br />
[[Kategorija:Životopisi, Vareš]]<br />
[[Kategorija:Bibliografi]]</div>WikiSysop