Suradnik10 u (test) 01:06, 26. travanj 2025.

2025-04-26T01:06:56Z

←Starija inačica		Inačica od 26. travanj 2025. u 01:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Figure Venere'''-->~~
	[[Datoteka:Wien_NHM_Venus_von_Willendorf.jpg\|mini\| [[Venera iz Willendorfa]]]]		[[Datoteka:Wien_NHM_Venus_von_Willendorf.jpg\|mini\| [[Venera iz Willendorfa]]]]
	[[Datoteka:VenusHohlefels2.jpg\|mini\| [[Venera iz Hohle Felsa\|Venera iz Hohlea Felsa]], najranija figura Venere]]		[[Datoteka:VenusHohlefels2.jpg\|mini\| [[Venera iz Hohle Felsa\|Venera iz Hohlea Felsa]], najranija figura Venere]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-11T11:17:32Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[Datoteka:Wien_NHM_Venus_von_Willendorf.jpg|mini| [[Venera iz Willendorfa]]]]
[[Datoteka:VenusHohlefels2.jpg|mini| [[Venera iz Hohle Felsa|Venera iz Hohlea Felsa]], najranija figura Venere]]
'''Figurica Venere''' je bilo koja figurica iz [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]] koja prikazuje ženu, obično [[Kiparstvo|isklesanu]].<ref name="Fagan, 740-741">Fagan, Brian M., Beck, Charlotte, "Venus Figurines", ''The Oxford Companion to Archaeology'', 1996, Oxford University Press, {{ISBN|9780195076189}} pp. 740–741</ref> Većina je otkrivena u [[Europa|Europi]], ali neke su pronađene dalje, čak u [[Sibir|Sibiru]].

Većina datira iz razdoblja [[Gravettien|Gravettian]] (prije 26,000-21,000 godina).<ref name="Fagan, 740-741"/> Međutim, nalazi nisu ograničeni na ovo razdoblje; na primjer, [[venera iz Hohle Felsa]] seže najmanje 35.000 godina do kulture [[Aurignacien]], a Venera iz Monruza datira oko 11.000 godina i spada u kulturu [[Magdalénien]]. Takve su figurice isklesane od mekog kamena (poput [[Steatit|steatita]], [[Kalcit|kalcita]] ili [[Vapnenac|vapnenca]]), kosti ili slonovače ili su oblikovane od [[Glina (tlo)|gline]] i pečene. Potonji su među najstarijom [[Keramika|keramikom]] poznatom povjesničarima. Ukupno je poznato preko 200 takvih figurica;<ref>Holloway</ref> gotovo sve su male, između oko 3 cm i 40 cm visine.<ref name="Fagan, 740">Fagan, 740</ref> Ove su figurice prepoznate kao neka od najranijih djela [[Prapovijesna umjetnost|pretpovijesne umjetnosti]].

Većina ima male glave, široke bokove i noge koje nemaju stopala nego se sužavaju do točke. Ruke i stopala često su odsutni, a glava je obično mala i bez lica. Razne figurice imaju prenaglašeni trbuh, [[Kuk|bokove]], [[Dojka|grudi]], bedra ili [[Vulva|vulvu]], iako mnogi pronađeni primjeri ne odražavaju ove tipične karakteristike. Prikazi frizura mogu biti detaljni, a posebno u sibirskim primjerima mogu se naznačiti odjeća ili tetovaže.<ref>{{Citiranje weba|url=http://old.post-gazette.com/healthscience/19990621vvenus2.asp|title=Clothing of figurines may be record of Ice Age tribes' skills|work=old.post-gazette.com|accessdate=2019-11-13}}</ref>

Izvorno kulturno značenje i svrha ovih predmeta nisu poznati. Često se pretpostavlja da su možda imali ritualnu ili simboličku funkciju. Postoje široko različita i špekulativna tumačenja njihove upotrebe ili značenja: na njih se gledalo kao na religiozne ličnosti,<ref>Beck, 207-208</ref> kao izraz zdravlja i plodnosti, bake božice ili kao samoprikazi ženskih umjetnica.<ref>William Haviland, Harald Prins, Dana Walrath, Bunny McBride, ''Anthropology: The Human Challenge'', 13th edition, 2010, Cengage Learning, {{ISBN|0495810843}}, 9780495810841,[https://books.google.co.uk/books?id=Fm2RY5ZKmDIC&pg=PA220 google books]; Cook; Beck, 205-208</ref>

== Povijest otkrića ==
''[[Vénus impudique]]'', figurica koja je cijeloj kategoriji dala ime, bila je prvi paleolitski kiparski prikaz žene otkriven u moderno doba. Pronašao ga je 1864. [[Paul Hurault, 8. markiz de Vibraye]] u [[Laugerie-Basse]] u dolini [[Vézère]]. Ova je dolina jedno od mnogih važnih nalazišta [[Kameno doba|kamenog doba]] u i oko komune [[Les Eyzies-de-Tayac-Sireuil]] u [[Dordogne|Dordogneu]], na jugozapadu [[Francuska|Francuske]]. Figurice su uglavnom otkrivene u kontekstu naselja, kako na otvorenim mjestima, tako i u špiljama.<ref name="Fagan, 740-741"/> [[Magdalénien|Magdalenienska]] Venera iz [[Laugerie-Basse|Laugerie-Bassea]] je bez glave, bez nogu, bez ruku i prikazuje snažno naglašeni ženski reproduktivni sustav.<ref>{{Citiranje časopisa|author=White|first=Randall|title=The Women of Brassempouy: A Century of Research and Interpretation|url=http://blogimages.bloggen.be/evodisku/attach/166144.pdf|date=December 2008|journal=Journal of Archaeological Method and Theory|volume=13|issue=4|pages=250–303}}</ref>

Četiri godine kasnije, [[Salomon Reinach]] objavio je članak o grupi figurica od [[Steatit|steatita]] iz špilja [[Balzi Rossi]]. Poznata [[Venera iz Willendorfa]] iskopana je 1908. godine iz ležišta [[Les|lesa]] u dolini [[Dunav|Dunava]] smještenoj u [[Austrija|Austriji]]. Od tada su stotine sličnih figurica otkrivene od planina [[Pireneji|Pirineji]] do ravnica [[Sibir|Sibira]]. 

U rujnu 2008. arheolozi sa [[Sveučilište u Tübingenu|sveučilišta u Tübingenu]] otkrili su figurica veličline 6 cm isklesanu iz [[Mamuti|mamutove]] kljove. Ova je figurica kasnije nazvana [[Venera iz Hohle Felsa]] i može se datirati prije najmanje 35 000 godina. Predstavlja najraniju poznatu skulpturu ove vrste i najranije poznato djelo figurativne umjetnosti.<ref name="Cressey2009">{{Citiranje časopisa|author=Cressey, Daniel|title=Ancient Venus rewrites history books|date=13 May 2009|journal=Nature}}</ref>

== Ime ==
Ženske figurice iz gornjeg paleolitika zajednički su opisane kao "figurice Venere" prema [[Rimska mitologija|rimskoj]] božici ljepote [[Venera (mitologija)|Veneri]]. Ova je odluka donesena jer su povjesnilari s početka 20. stoljeća pretpostavljali da figurice predstavljaju drevni ideal ljepote. 

Izraz "Venera" prvi je put sredinom devetnaestog stoljeća upotrijebio [[Paul Hurault, 8. markiz de Vibraye|markiz de Vibraye]], koji je otkrio figuricu od bjelokosti i nazvao je ''[[Vénus impudique|La Vénus impudique]]'' ili ''Venus Impudica'' ("neskromna Venera").<ref name=":0">Beck, 202-203</ref> Markiz je zatim figuricu od bjelokosti suprotstavio [[Afrodita Knidska|Afroditi Knidos]], grčko-rimskoj skulpturi na kojoj je Venera objema rukama prekrila svoje nago tijelo.

Upotreba imena metaforična je jer ne postoji veza između drevnih figurica i rimske božice [[Venera (mitologija)|Venere]]; premda su protumačeni kao prikazi iskonske ženske božice. Pojam je kritiziran jer odražava zapadne ideje, a ne odražava vjerovanja izvornih vlasnika skulptura, ali izvorna imena nisu poznata, pa je tako i izraz Venera opstao.

Poput mnogih prapovijesnih artefakata, možda nikada neće biti poznato točno kulturno značenje tih figura. Međutim, arheolozi nagađaju da oni mogu biti simbol sigurnosti i uspjeha, [[Plodnost|plodnosti]] ili [[Majka božica|božice majke]].<ref>{{Citiranje časopisa|author=Soffer|first=O.|title=The "Venus" Figurines: Textiles, Basketry, Gender, and Status in the Upper Paleolithic|date=Summer 2000|journal=Current Anthropology|volume=41|issue=4|pages=511–537|language=en}}</ref> Ženske figure dio su umjetnosti gornjeg paleolitika, posebno kategorije paleolitika poznate kao [[prijenosna umjetnost]].

== Detalji figurice ==
[[Datoteka:Vestonicka_venuse_edit.jpg|mini| [[Venera iz Dolní Věstonice]], najranija otkrivena upotreba keramike <ref>The body used is the local [[loess]], with only traces of clay; there is no trace of surface burnishing or applied pigment. Pamela B. Vandiver, Olga Soffer, Bohuslav Klima and Jiři Svoboda, "The Origins of Ceramic Technology at Dolni Věstonice, Czechoslovakia", ''Science'', New Series, '''246''', No. 4933 (November 24, 1989:1002-1008).</ref> (29 000 pr. Kr. - 25 000 pr. Kr.)]]
Većina figura Venere predstavljaju žene i slijede umjetničke konvencije vremena. Većina figurica prikazuje isti oblik tijela, najširi na trbuhu i pretjeranim ženskim reproduktivnim organima. Često se drugi detalji, poput glave i udova, zanemaruju ili odsutni, što dovodi do apstrahiranja lika do točke jednostavnosti. Glave su često relativno male veličine i bez detalja. Neki mogu predstavljati trudnice, dok drugi ne pokazuju naznake trudnoće.<ref>Sandars, 29; Fagan, 740-741; Cook; Beck, 203-213, who analyses attempts to classify the figures.</ref>

[[Venera iz Willendorfa]] i [[Venera iz Laussela]] (kameni [[Reljef (umjetnost)|reljef]], a ne figurica) ima tragove koji upućuju na to da je bila prekrivena [[Oker|crvenim okerom]]. Značenje ovoga nije poznato, ali se tradicionalno smatra da je njena svrha bila religijska ili ritualna. Neka ljudka tijela iz [[Starije kameno doba|palaeolitika]] su bila pokrivena na slični način, pa se pretpostavlja da to ima neko značenje u kulturi koje danas nije poznato.

Sve općenito prihvaćene paleolitske ženske figurice potječu iz [[Gornji paleolitik|gornjeg paleolitika]]. Iako su u početku bili uglavnom smatra dijelom kulture [[Aurignacien]], većina su sada povezana s kulturama [[Gravettien]] i [[Solutréen]].<ref name="Fagan, 740-741"/><ref name="Beck, 203">Beck, 203</ref> U tim razdobljima prevladavaju okruglije figurice. Unutar kulture [[Magdalénien]] oblici postaju finiji s više detalja, a stilovi spomenutih figura počeli su postajati slični u područjima bliskog kontakta.

== Tumačenje ==
[[Datoteka:Venus_impudique_(1907_drawing).jpg|desno|mini| ''[[Vénus impudique]]'', crtež iz 1907. godine]]
Mnogo je različitih interpretacija figurica od njihovog otkrića<ref name="Fagan, 740-741"/> od kojih jedno potječe od [[Helen Benigni]]. U svojoj knjizi " ''Pojava božice"'' ona tvrdi da dosljednost u dizajnu ovih bezobličnih, često grudih, često grudih figura u širokom području i tijekom dugog vremenskog razdoblja sugerira da predstavljaju arhetip ženskog Vrhovnog Stvoritelja. Stanovnici neolitika, brončanog i željeznog doba vjerojatno su žene povezivali kao stvaraoce urođene vezane uz prirodne cikluse. Kroz to se vjerovalo da su ženski ciklusi rođenja i menstruacije usklađeni s lunarnim ciklusima i plimama i osekama.<ref>Benigni, Helen, ed. 2013. ''The Mythology of Venus: Ancient Calendars and Archaeoastronomy''. Lanham, Maryland : University Press Of America.</ref>

Sugerira se da su zbog načina na koji su prikazane ove figure, poput velikih grudi i nedostatka stopala i lica, ove statue izrađivale žene gledajući vlastito tijelo, budući da njihova tijela iz vlastite prerspektive odgovaraju figuricama, a vjerojatno nisu imale pristup [[Zrcalo|zrcalima]].<ref>Cook; McDermott, LeRoy. 1996. "Self-representation in Upper Paleolithic Female Figurines". ''Current Anthropology'' 37 (2). [University of Chicago Press, Wenner-Gren Foundation for Anthropological Research]: 227–75. [https://www.jstor.org/stable/2744349 JSTOR]</ref>

Pretpostavlja se da bi oni mogli biti znak ranije raširenosti [[Steatopigija|steatopigije]], koja je danas uglavnom povezana sa ženama određenih afričkih ili andamanskih predaka. Međutim, Venere se ne mogu kvalificirati kao steatopigijske, jer pokazuju kut od približno 120 stupnjeva između leđa i stražnjice, dok steatopigija suvremenim medicinskim standardima dijagnosticira samo kut od oko 90 stupnjeva.<ref>{{Citiranje weba|url=http://news.softpedia.com/news/What-is-Steatopygia-51231.shtml|title=What is Steatopygia?|author=Softpedia|first=Stefan Anitei|work=news.softpedia.com/|accessdate=4 September 2016}}</ref>

== Kasnije ženske figurice i kontinuitet ==
Neki znanstvenici sugeriraju izravan kontinuitet između paleolitskih ženskih figurica i kasnijih primjera ženskih prikaza iz [[Mlađe kameno doba|neolitika]] ili [[Brončano doba|brončanog doba]].<ref>Walter Burkert, ''Homo Necans'' (1972) 1983:78, with extensive bibliography, including [[Peter Ucko|P.J. Ucko]], who contested the identification with mother goddesses and argues for a plurality of meanings, in ''Anthropomorphic Figurines of Predynastic Egypt and Neolithic Crete with Comparative Material from the Prehistoric Near East and Mainland Greece'' (1968).</ref>

Ženska figurica koja "nema praktičnu uporabu i prenosiva je" i ima zajedničke elemente figurice Venere (snažan naglasak ili pretjerivanje ženskih osobina povezanih sa spolom i nedostatak cjelovitih donjih udova) može se smatrati figurom Venere, čak i ako arheološki dokazi sugeriraju da je nastao nakon glavnog paleolitskog razdoblja. Neke figurice koje se podudaraju s ovom definicijom potječu iz neolitika i u brončano doba. Razdoblje i mjesto u kojem je izrađena figurica pomaže arheolozima da dođu do zaključaka može li se pronađeni umjetnički rad definirati kao figura Venere. Na primjer, keramičke figurice iz kasnog keramičkog neolitika mogu se prihvatiti kao figurice Venere, dok kamene figurice iz kasnijih razdoblja nisu. Ovo je stvar kontinuirane rasprave s obzirom na snažnu sličnost mnogih figurica iz paleolitika, neolitika i šire. Prerađeni [[endokast]] [[Ramenonošci|brahiopoda]] iz oko 6000. pne. U Norveškoj identificiran je kao figura kasne Venere.<ref>{{Citiranje weba|url=http://www.uniforum.uio.no/nyheter/2001/08/venus-fra-svinesund.html|title=Venus fra Svinesund|author=Tidemann|first=Grethe|work=Uniforum|publisher=[[Sveučilište u Oslu]]|accessdate=11 December 2014}}</ref>

To znači da bilo koju datu figuricu može ili ne mora klasificirati kao lik Venere bilo koji dati arheolog, bez obzira na njezin datum, iako većina arheologa diskvalificira figurice koje datiraju kasnije od paleolitika, iako je njihova svrha mogla biti ista. 

== Značajne figurice ==
{| class="wikitable sortable"
!Ime
! Dob (približno)
! Mjesto
! Materijal
|-
| [[Venera iz Hohle Felsa]]
| 35.000 – 40.000
| [[Švapska Jura]], [[Njemačka]]
| [[mamutova bjelokost]]
|-
| [[Venera iz Galgenberga]]
| 30.000
| [[Donja Austrija]]
| [[serpentin]]
|-
| [[Venera iz Dolní Věstonice]]
| 27.000 – 31.000
| [[Moravska]], [[Češka]]
| [[keramika]]
|-
| [[Venera iz Laussela]]
| 25.000
| [[Južna Francuska]]
| [[vapnenac]], ali [[reljef (umjetnost)|reljef]]
|-
| [[Venera iz Lespuguea]]
| 24.000 – 26.000
| [[Pireneji|Francuski Pirineji]]
| [[Bjelokost|slonovače]]
|-
| [[Venera iz Willendorfa]]
| 24.000 – 26.000
| [[Donja Austrija]]
| [[vapnenac]]
|-
| [[Venera iz Brassempouya]]
| 23.000
| [[Brassempouy]], [[Francuska]]
| slonovača
|-
| [[Venera iz Petřkovica]]
| 23.000
| [[Šleska]], Češka
| [[hematit]]
|-
| [[Figurice Venere s Mal'te]]
| 23.000
| [[Irkutska oblast]], [[Rusija]]
| slonovača
|-
| [[Venera iz Buret'a]]
| 23.000
| [[Irkutska oblast]], [[Rusija]]
| [[slonovača]], [[serpentin]]
|-
| [[Venera iz Moravanije]]
| 23.000
| [[Moravany nad Váhom]], [[Slovačka]]
| mamutova bjelokost
|-
| [[Figurice Venere iz Kostenkija]]
| 20 000 – 25 000
| [[Kostyonki–Borshchyovo]], [[Rusija]]
| slonovača
|-
| [[Venera iz Savignana]]
| 20 000 – 25 000
| [[Savignano sul Panaro]], [[Italija]]
| serpentin
|-
| [[Figurice Venere iz Balzi Rossija]]
| 18.000 – 25.000
| [[Ventimiglia]], Italija
| slonovača, [[steatit]], serpentin, [[klorit]]
|-
| [[Figurice Venere iz Gönnersdorfa]]
| 11.500 – 15.000
| [[Neuwied]], [[Njemačka]]
| slonovača, [[rog]], [[kost]]
|-
| [[Figurice Venere iz Petersfelsa]]
| 11.500 – 15.000
| [[Engen]], Njemačka
| [[gagat]]
|-
| [[Venera iz Monruza]]
| 11.000
| [[Neuchâtel]], [[Švicarska]]
| crni [[gagat]]
|}

== Poveznice ==

* [[Popis umjetnosti kamenog doba]]
* [[Matrijarhalna religija]]
* ''[[Kad je Bog bio žena]]''

== Izvori ==
{{Izvori|30em}}

== Reference ==

* Beck, Margaret, u Ratman, Alison E. (ur.) ), ''Čitanje tijela: Prikazi i ostaci u arheološkim zapisima'', 2000., Sveučilište Pennsylvania Press,{{ISBN|0812217098}}, 9780812217094, [https://books.google.co.uk/books?id=ZMvUlgYOqRcC&pg=PA202 google knjige]
* Cook, Jill, [http://www.bradshawfoundation.com/sculpture/jill_cook.php figurice Venere], Video s dr. Jill Cook, kustosom europske prapovijesti, Britanski muzej
* Fagan, Brian M., Beck, Charlotte, "Figurice Venere", ''The Oxford Companion to Archaeology'', 1996, Oxford University Press,{{ISBN|0195076184}}, 9780195076189, [https://books.google.co.uk/books?id=ystMAgAAQBAJ&pg=PA740 google knjige]
* Sandars, Nancy K. (1968), ''Prapovijesna umjetnost u Europi'' . Pingvin: Pelikan, sada Yale, Povijest umjetnosti. (nb 1. izd. )

== Daljnje čitanje ==

* Abramova, Z., 1962: Paleolitičeskoe iskusstvo na teritoriji SSSR, Moskva : Akad. Nauk SSSR, Inst. Archeologii, 1962
* Abramova, Z., 1995 .: L'Art paléolithique d'Europe orientale et de Sibérie., Grenoble: Jérôme Millon.
* Cohen, C., 2003: 'La femme des originines - images de la femme dans la préhistoire occidentale '', Belin - Herscher.{{ISBN|2-7335-0336-7}}[[ISBN (identifier)|ISBN]] [[Special:BookSources/2-7335-0336-7|2-7335-0336-7]]''
* Conard N., 2009 .: Ženska figurica iz bazalnih aurignaških naslaga špilje Hohle Fels na jugozapadu Njemačke. Priroda, 2009 .; 459 (7244): 248 DOI: 10.1038 / nature07995
* Cook, Jill 2013. ''Umjetnost ledenog doba: dolazak modernog uma'' ; London: British Museum Press.{{ISBN|978-0-7141-2333-2}}[[ISBN (identifier)|ISBN]] [[Special:BookSources/978-0-7141-2333-2|978-0-7141-2333-2]]
* Delporte, Henri 1993. L'image de la femme dans l'art préhistorique, ed. Picard. ({{ISBN|2-7084-0440-7}} )
* Dixson, Alan F. i Barnaby Dixson. 2011. "Figurice Venere iz europskog paleolitika: simboli plodnosti ili atraktivnosti?" ''Časopis za antropologiju'' 2011 [sic]: 1-11.
* Gvozdover, M., 1995: Umjetnost lovaca na mamute: nalazi iz Avdeeva, (Oxbow Monograph 49), Oxford: Oxbow.
* Power, C., 2004: 'Žene u pretpovijesnoj umjetnosti'. U G. Berghaus (ur.) ), Nove perspektive u pretpovijesnoj umjetnosti. Westport, CT i London: Praeger, str. 75-104.
* Schlesier, Karl H. 2001. "Više o figuricama 'Venere'." ''Trenutna antropologija'' 42: 410-12.
* Soffer O., Adovasio J., Hyland D., 2000: Figurice 'Venera' - tekstil, košara, spol i status u gornjem * paleolitiku, Trenutna antropologija svezak 41, broj 4, kolovoz – listopad 2000.
* Rau, S., Naumann D., Barth M., Mühleis Y., Bleckmann C., 2009: Eiszeit: Kunst und Kultur, Thorbecke, 2009, 396p.{{ISBN|978-3-7995-0833-9}}[[ISBN (identifier)|ISBN]] [[Special:BookSources/978-3-7995-0833-9|978-3-7995-0833-9]]

{{Figure Venere}}
[[Kategorija:Pretpovijesna umjetnost]]
[[Kategorija:Prapovijesne skulpture]]
[[Kategorija:Stranice s nepregledanim prijevodima]]

Figure Venere - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 01:06, 26. travanj 2025.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica