https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ferimagnetizam 2026-07-15T10:50:07Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ferimagnetizam&diff=249281&oldid=prev 2021-10-23T22:31:39Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Ferimagnetizam&#039;&#039;&#039;--&gt;[[datoteka:Ferrimagnetic ordering.svg|mini|desno|250px|Poništavanje [[magnetski moment|magnetskih momenata]] kod ferimagnetizma.]]<br /> <br /> [[datoteka:Ferrimagnetism - magnetic moment as a function of temperature.svg|mini|desno|250px|➀ Ispod magnetske kompenzacijske točke, ferimagnetski materijali ([[Ferit (magnet)|feriti]]) su [[Feromagnetizam|feromagnetski]]. ➁ Iznad magnetske kompenzacijske točke, [[magnetski moment]]i susjednih [[atom]]a se međusobno poništavaju i ukupni magnetski moment je nula (0). ➂ Iznad [[Curiejeva temperatura|Curiejeve temperature]], ferimagnetski materijali gube [[magnetizam]].]]<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Ferimagnetizam&#039;&#039;&#039; je [[pojava]] kod koje se [[magnetski moment]]i susjednih [[atom]]a ili [[ion]]a u ograničenim područjima [[kristal]]a ([[domena]]), koja su [[Feromagnetizam|feromagnetska]], međusobno poništavaju, slično nizu stalnih (permanentnih) [[magnet]]a nasuprotnih [[orijentacija]]. Takve tvari, ponajviše [[Ferit (magnet)|feriti]], odlikuju se velikom [[Električni otpor|električnom otpornošću]] koja je uzrokovana prelascima [[elektron]]a na granicama domena, a na temperaturama višima od [[Curiejeva temperatura|Curiejeve]], kao i feromagnetične, prelaze u [[paramagnetizam|paramagnetične tvari]].<br /> <br /> == Magnetizam ==<br /> {{Glavni|Magnetizam}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Magnetizam&#039;&#039;&#039; (prema [[magnet]]u koje dolazi od [[Latinski jezik|lat]]. &#039;&#039;magnes&#039;&#039;, [[genitiv]] &#039;&#039;magnetis&#039;&#039; &lt; [[Starogrčki jezik|grč]]. &#039;&#039;Μαγνῆτıς λίϑος&#039;&#039;: kamen iz Magnezije) je skup pojava povezanih s [[magnetsko polje|magnetskim poljem]] i s ponašanjem tvari u magnetskom polju. Magnetska svojstva tvari potječu od [[Magnetski moment|magnetskih momenta]] [[atom]]a i njihovih međudjelovanja koja mogu stvoriti kolektivno magnetsko uređenje. Magnetizam atoma posljedica je magnetizma [[elektron]]a i [[atomska jezgra|atomske jezgre]] i njihovih međudjelovanja. Razlikuje se orbitalni magnetski moment, zbog gibanja elektrona oko atomske jezgre, i [[spin]]ski magnetski moment, kao vlastito [[Kvantna mehanika|kvantnomehaničko]] svojstvo elektrona i jezgre. S obzirom na ponašanje u magnetskom polju, sve se tvari odlikuju svojom [[Magnetska permeabilnost|magnetskom permeabilnošću]]. Tako se mogu razlikovati dijamagnetične, paramagnetične, feromagnetične, ferimagnetične i antiferomagnetične tvari. &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;magnetizam&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=38035] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> == Feriti ==<br /> {{Glavni|Ferit (magnet)}}<br /> <br /> &#039;&#039;&#039;Ferit&#039;&#039;&#039; (prema [[latinski jezik|lat]]. &#039;&#039;ferrum&#039;&#039;: [[željezo]]) je [[Elektrotehnički materijali|elektrokeramički tehnički materijal]], mješoviti [[oksid]] koji se sastoji od spoja [[Željezov(III) oksid|željeznog(III) oksida]] (Fe&lt;sub&gt;2&lt;/sub&gt;O&lt;sub&gt;3&lt;/sub&gt;), s jednim ili dva oksida nekoga najčešće [[Valencija (kemija)|dvovalentnog]] metala ([[kobalt]], [[mangan]], [[magnezij]], [[kadmij]], [[Olovo (element)|olovo]], [[Bakar (element)|bakar]], [[nikal]], [[cink]], [[barij]]). Feriti su izrazitih [[magnet]]skih svojstava, [[Feromagnetizam|feromagnetični]] poput [[željezo|željeza]], ali s mnogostruko većom [[Električni otpor|električnom otpornošću]], pa se zato u njima gotovo ne stvaraju vrtložne struje. Svojstva im ovise o sastavu, pa neki imaju malu koercitivnu silu i strmu krivulju magnetizacije (na primjer Zn, Mn-feriti), a neki veliku koercitivnu silu i [[Magnetska permeabilnost|remanenciju]] (na primjer Ba-ferit). Obično se lako magnetiziraju i demagnetiziraju, vrlo su prikladni za primjenu u tehnici visokih [[frekvencija]] i upotrebljavaju se kao [[magnetizam|magnetski]] materijali za [[Računalna memorija|memorije elektronskih računala]] te za jezgre [[Električna zavojnica|zavojnica]], visokofrekventnih [[transformator]]a i magnetskih [[antena]] (takozvanih feritnih antena). &lt;ref&gt; &#039;&#039;&#039;ferit&#039;&#039;&#039;, [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=19292] &quot;Hrvatska enciklopedija&quot;, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.&lt;/ref&gt;<br /> <br /> ==Izvori==<br /> {{izvori}}<br /> <br /> <br /> [[Kategorija:Elektromagnetizam]]</div>

WikiSysop