WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-30T14:01:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Ferid Karihman''' ([[Vlasenica]], BiH, [[14. studenoga]] [[1930.]])<ref>[http://imehrvatsko.net/profile/ferid_karihman Imehrvatsko] Ferid Karihman</ref> je bio [[hrvatska književnost u BiH|hrvatski]] [[hrvatska emigracija|emigrantski]] [[esej]]ist, [[publicist]], [[kroničar]]<ref>[http://www.hrvatskipolitickiuznici.hr/politika/musliman-brani-hrvatstvo-muslimana.html Hrvatski politički uznici. Šime Tolić: ''Musliman brani hrvatstvo muslimana'']</ref> i [[pjesnik]] iz [[BiH]].

== Životopis ==
Rodio se [[1930.]] u Vlasenici u Bosni.

U drugom svjetskom ratu obitelj mu je zbog četničkog terora po NDH bila prisiljena bježati, a nakon rata su iselili u Tursku. Karihman je ondje završio srednju školu u gradu [[Adana|Adani]].

Nakon toga je otišao studirati u SAD poslovnu administraciju. Studij završava i nakon postdiplomskog rada dobiva naslov doktora filozofije (Ph. D.).<ref name="bio-biblio">Milan Blažeković, ''Bio-bibliografski leksikon suradnika Hrvatske revije'', Školske novine-Pergamena, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-160-107-0}}, str. 226.-228.</ref>

Živi dosta povučeno i tajanstveno pred javnosti. Dugo godina radi u Srednjoj i Južnoj Americi kao trgovački predstavnik raznih američkih poduzeća.

Pisao je za ''[[Hrvatska revija|Hrvatsku reviju]]'' u kojoj je od [[1971.]] bio glavni govornik Hrvata muslimana. Ondje je objavio brojne kulturno-književne eseje, članke, prikaze i studije, a sve o temu Muslimana i muslimana hrvatskog koljena i jezika. O tom području još intenzivnije piše nakon što mu je UDBA okrutno ubila starog prijatelja [[Nahid Kulenović|Nahida Kulenovića]] [[1969.]] godine. Povremeno je pisao za hrvatski emigrantski list [[Studia Croatica]] na španjolskom jeziku.

Pišući o odnosu buduće nezavisne Hrvatske prema Hrvatima muslimanima, posebice s pitanja ljudskog čimbenika. Karihman je to pitanje sažeo u zaključku svog priloga "Muslimani hrvatskog jezika i koljena" knjizi "Hrvatski razgovori o slobodi" (München-Barcelona 1972.) koja je bila izvješće s drugog simpozija Hrvatske revije u srpnju [[1971.]] godine. Osim svojih polemičkih, esejističkih i publicističkih članaka, u Hrvatskoj reviji je objavljivao rodoljubne pjesme. Među ostalim, pisao je pjesme u kojima je opjevao islamske Hrvate (''Hrvobošnjački nišani'')<ref>[http://shp.bizhat.com/I.Korsky.html Stranka hrvatskog prava] dr Ivo Korsky. ''Hrvatski nacionalizam i bosansko- hercegovački muslimani''. Citirana pjesma iz (u Hrvatske revije, sv.3(119), 1980.</ref>, islamske Hrvate, mučenike vjere (muftija [[Ismet Muftić]] u povijesnoj pjesmi "Šehit hrvomuslimski Ismet efendija Muftić").<ref>[http://shp.bizhat.com/I.Korsky.html Stranka hrvatskog prava] dr Ivo Korsky. ''Hrvatski nacionalizam i bosansko- hercegovački muslimani''. Citirana pjesma iz Hrvatske revije, sv. 1., ožujak 1988.</ref>

Polemizirao je s [[Meša Selimović|Mešom Selimovićem]] o podrijetlu bosansko-hercegovačkih muslimana, argumentirajući da su Hrvati.<ref>[http://www.hrz.hr/36-0-Unitavanje-Posavine.html Hrvatska republikanska zajednica] Dr. iur. Ivo Korsky: ''Uništavanje Bosanske Posavine - dio opće tragedije Bosne i Hercegovine''. Citat Kahrimanovog teksta iz "Hrvatske revije" (br. 4, 1970) pod naslovom "Hrvatski književnici muslimani (Četiri stoljeća od Mehmedove "Hrvatske pjesme do Selimovićeva "Derviša i smrti")"</ref>

Njegovo najpoznatije djelo su ''Hrvatsko-bošnjačke teme'', posvećene tematici muslimanskih pisaca u hrvatskoj književnosti. Djela su mu uvrštena u antologiju ''Autobiografski Zagreb: antologija suvremenoga hrvatskog pjesništva o Zagrebu: u povodu 900. obljetnice grada Zagreba i Zagrebačke biskupije'' prireditelja [[Vinko Brešić|Vinka Brešića]] i ''45 hrvatskih emigrantskih pisaca'' prireditelja [[Šimun Šito Ćorić|Šimuna Šite Ćorića]].

== Djela ==
Knjige:
* ''Soj i odžak ehli-Islama: zbirka pjesama o domu i rodu muslimana hrvatskog koljena i jezika'', (prireditelj), ilustracije: Vladimir Pintarić, München-Barcelona, Knjižnica Hrvatske revije, 1974.
* ''Hrvatski književnici Muslimani. Četiri stoljeća od Mehmedove "Hrvatske pjesme" do Selimovićeva "Derviša i smrti"'', Separat HR, München-Barcelona, 1974.
* ''Musa Ćazim Ćatić'', Hrvatsko-muslimansko kulturno društvo "Narodna uzdanica", Zagreb, 1995.
* ''Hrvatsko-bošnjačke teme'', Hrvatska sveučilišna naklada, Zagreb, 1996., {{ISBN|953-169-063-4}} (usporedi ''Hrvomuslimanske teme'')


Dio članaka iz ''Hrvatske revije''<ref name="bio-biblio" />:
* ''Hrvatski književnici Muslimani: četiri stoljeća od Mehmedove "Hrvatske pjesme" do Selimovićeva "Derviša i smrti"'', ''Hrvatska revija'', god. 20, sv. 4(80), prosinac 1970.
* ''[[Mak Dizdar|Mak-Mehmedalija Dizdar]], pjesnik mramorova.'' - Prigodom njegove smrti (1917-1971). ''Hrvatska revija'', sv. 4., str. 451-454., 1971. (Ovaj su prilog sastavili F. Karihman I. dio i [[Vinko Grubišić]] II. dio)
* ''Umro hrvatski književnik [[Ahmed Muradbegović]]'', ''Hrvatska revija'', sv. 2-3., str 395-397. (Nekrolog), 1972.
* ''Muslimani i muslimani'', ''Hrvatska revija'', Sv. 1., str. 122-123., 1974.
* ''Hrvobošnjakinje'', ''Hrvatska revija'', Sv. 2., str. 225-228., 1978.
* ''Zaslužni i spomena vrijedni Hrvati-Muslimani'', ''Hrvatska revija'', sv. 1., str. 108-114., 1987.
* ''Hrvatski političar Dr. [[Mehmed Alajbegović]]'', ''Hrvatska revija'', sv. 2., str. 376-378. (Politički vidici), 1987.
* ''Nepravedno zaboravljeni i zapostavljeni hrvatski književnik [[Abdurezak Hivzi Bjelevac|A. Hivzi Bielevac]] (1886-1972)'' - Povodom stogodišnjice rođenja. ''Hrvatska revija'', sv. 4., str. 699-704., 1987.
* ''Šehit hrvomuslimanski Ismet efendija Muftić'' - Povodom otvorenja druge zagrebačke džamije. ''Hrvatska revija'', sv. 1., str. 107-109., 1988.
* ''Merhum [[Alija Nametak]]'' - Znameniti i zaslužni hrvatski književnik, kulturni radnik i rodoljub. ''Hrvatska revija'', sv. 2., str. 203-232., 1988.
* ''[[Musa Ćazim Ćatić]]'' (1878-1915) hrvomuslimanski pjesnik moderne. ''Hrvatska revija'', sv. 2., str. 282-309., 1989.
* ''[[Hamdija Kreševljaković]]'' - Izvanredna ličnost i veliko djelo hrvatskog povjesničara, kulturologa, akademika. U znak priznanja i počasti povodom 100. obljetnice rođenja i 30. obljetnice smrti. ''Hrvatska revija'', sv. 4., str. 777-808., 1990.

== Nagrade ==
* Dobitnik je Jubilarne književne nagrade 1970. u povodu dvadesetogodišnjice ''Hrvatske revije'' za članak ''Hrvatski književnici muslimani''.<ref name="bio-biblio" />

== Izvori ==
* [http://simun-sito-coric.ch/index.php?option=com_content&view=article&id=163:60-hrv-emigrantskih-pisaca&catid=52:dokumenti Šimun Šito Ćorić - 60 hrv. emigrantskih pisaca]
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [https://web.archive.org/web/20071022174309/http://161.53.245.120/web/HR/odgovornosti/indeks7511.htm Autori i suradnici - Hrvatska revija] Ferid Karihman

{{GLAVNIRASPORED:Karihman, Ferid}}
[[Kategorija:Hrvatski esejisti iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici iz Bosne i Hercegovine]]
[[Kategorija:Hrvatski publicisti]]
[[Kategorija:Kroničari]]
[[Kategorija:Hrvatska politička emigracija (1945.-1989.)]]

Ferid Karihman - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica