Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 64 sati)

2026-04-27T09:42:35Z

Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 64 sati)

Nova stranica

{{Infookvir znanstvenik
| ime = Ferenc Krausz
| slika = Ferenc Krausz (cropped).jpg
| slika_širina =
| naslov =
| datum_rođenja = [[17. svibnja]] [[1962.]]
| mjesto_rođenja = [[Mór]], Mađarska
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| narodnost = Austrijanac mađarskog podrijetla
| etnicitet =
| državljanstvo =
| religija =
| poznat_po = [[Atosekundna fizika]], [[laser]]
| polje = Fizika
| radna_institucija =
| alma_mater = dipl. Sveučilište u Budimpešti<br> dr. na Tehnološkom sveučilištu u Beču
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku 2023.]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| web_stranica =
| fusnote =
}}
'''Ferenc Krausz''' ([[Mór]], [[17. svibnja]] [[1962.]]<ref>{{HE|krausz-ferenc|Ferenc Krausz}}</ref>) , [[Austrijanci|austrijski ]]fizičar madžarskoga podrijetla.

Diplomirao je 1985. na "Sveučilištu u Budimpešti" a doktorirao 1991. na "Tehnološkom sveučilištu u Beču", gdje je i radio (1991.–2004.). Ravnatelj je (od 2004.) odsjeka za [[Atosekundna fizika|atosekundnu fiziku]] "Instituta Max Planck za kvantnu optiku" i voditelj odsjeka za kvantnu optiku na "Sveučilištu Ludwig-Maximilian u Münchenu". Također je osnivač i ravnatelj "Međunarodne istraživačke škole Max Planck za naprednu fotoniku" (od 2006.) te suosnivač i suravnatelj Münchenskoga središta za naprednu fotoniku (MAP) (2010.–19.).

Pridonio je razvoju istraživanja eksperimentalnih metoda dobivanja iznimno kratkih [[Svjetlosni impulsi|svjetlosnih impulsa]] generiranjem visokih harmonika infracrvene [[laser]]ske svjetlosti emitirane kroz ionizirani plin. Uspio je (2001.) generirati pojedinačne impulse trajanja 650 as (650 · 10–18 s). Napisao je knjigu iz atosekundnog mjeriteljstva "Elektroni u gibanju: atosekundna fizika istražuje najbržu dinamiku" (Electrons in Motion: Attosecond Physics Explores Fastest Dynamics, 2019.).

Član je:
* Austrijske akademije znanosti (od 2004.),
* Ruske akademije znanosti (od 2011.),
* Europske akademije znanosti (Academia Europea; od 2012.) i
* njemačke Nacionalne akademije znanosti Leopoldina (od 2016.).

Za eksperimentalne metode koje omogućuju generiranje atosekundnih impulsa svjetlosti pogodnih za proučavanje dinamike elektrona u tvari dobio je, s [[Pierre Agostini|Pierreom Agostinijem]] i [[Anne L’Huillier]], [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku 2023.]].

== Izvori ==

{{Nobelova nagrada za fiziku}}
{{Hrvatska enciklopedija – autorska prava}}

{{GLAVNIRASPORED:Krausz, Ferenc}}
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]
[[Kategorija:Austrijski fizičari]]
[[Kategorija:Mađarski fizičari]]

Ferenc Krausz - Povijest promjena

Bot1: Automatski uvoz s hrwiki (zadnjih 64 sati)