WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-09T02:48:29Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir političar
|ime = Fehim [[Efendija|ef.]] Spaho
|slika = Fehim Spaho.jpg|220px
|veličina = 220px
|opis slike =
|malaslika =
|opis male slike =
|datum rođenja = [[13. veljače]] [[1877.]], [[Sarajevo]]
|datum smrti = [[14. veljače]] [[1942.]], [[Sarajevo]]

|položaj = 6. [[reis-ul-ulema|reis-ul-ulema]]
|mandat_start = 1938.
|mandat_kraj = 1942.
|podpredsjednik =
|podpremijer =
|zamjenik =
|premijer =
|predsjednik =
|prethodnik = [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] (vršitelj dužnosti)
|nasljednik = [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] (vršitelj dužnosti)

|čin2 =
|mandat_start2 =
|mandat_kraj2 =
|podpredsjednik2 =
|podpremijer2 =
|zamjenik2 =
|premijer2 =
|predsjednik2 =
|prethodnik2 =
|nasljednik2 =

|čin3 =
|mandat_start3 =
|mandat_kraj3 =
|podpredsjednik3 =
|podpremijer3 =
|zamjenik3 =
|premijer3 =
|predsjednik3 =
|prethodnik3 =
|nasljednik3 =

|stranka =
|supruga =
|zanimanje = [[teolog]], [[znanstvenik]], [[prevoditelj]]
|fusnote =
}}
'''Fehim [[Efendija|ef.]] Spaho''' ([[Sarajevo]], [[13. veljače]] [[1877.]] – [[Sarajevo]], [[14. veljače]] [[1942.]]), bio je šesti po redu [[reis-ul-ulema]] u razdoblju [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevine Jugoslavije]] i [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]], [[Islam|islamski]] [[teolog]], [[znanstvenik]] i [[prevoditelj]]. Brat je vođi [[Jugoslavenska muslimanska organizacija|Jugoslavenske muslimanske organizacije]] [[Mehmed Spaho|Mehmedu Spahi]].

Vrijednim se smatraju njegovi prijevodi arapskih i turskih tekstova na [[hrvatski jezik]]. Preveo je [[Gazi Husrev-beg|Gazi Husrev-begove]] vakufname{{fusg|2}} te priredio izdavanje rudarskog zakonika sultana [[Sulejman I.|Sulejmana I.]] iz [[1536.]] godine.<ref>[[Mahmud Traljić|Mahmud TRALJIĆ]], "Tiskani radovi Rehmetli Fehim ef. Spaho", ''Novi Behar'', god. XVI., Sarajevo, 15. veljače 1944., br. 4, 64.-66.</ref>

== Životopis ==

Fehim Spaho rođen je u staroj obitelji s obrtničkim korijenima. On će se kasnije izjašnjavati kao [[Hrvati|Hrvat]], a brat Mustafa, po profesiji inženjer, kao [[Srbi]]n. Brat Mehmed se u studentsko vrijeme izjašnjavao kao Srbin, a poslije se nije htio nazivati ni Srbinom ni Hrvatom. Unuk brata Mehmeda, Sulejman bio je aktivist [[Srpska radikalna stranka|Srpske radikalne stranke]] i izjašnjavao se kao Srbin.<ref>[http://www.otvoreniparlament.rs/politicari/sulejman-spaho/ www.otvoreniparlament.rs], "Sulejman Spaho"</ref> Fehimov otac Hadži Hasan ef. radio je kao muderiz{{fusg|3}} [[Gazi Husrev-begova džamija|Gazi Husrev-begove]] [[džamija|džamije]] i ravnatelj [[šerijat]]ske sudačke škole. Fehim je u Sarajevu završio mektebi{{fusg|4}} i pdidaiju (trogodišnju vjersku školu), a potom ruždiju (vrsta srednje islamske škole) te se upisao u gimnaziju da bi prešao i završio šerijatsku sudačku školu.

Karijeru u državnoj službi započeo je u listopadu [[1895.]] kao vilajetski arhivist u upravnom odjelu Zemaljske vlade u Sarajevu. Godine [[1908.]] postao je vladin perovođa, zatim tajnik, a [[1920.]] preuzeo je dužnost načelnika islamskog odjela u Ministarstvu vjera u [[Beograd]]u. U Sarajevo se vratio [[1923.]] kao viši vladin savjetnik i nadstojnik odsjeka za vjeroispovijesti. Iste je godine kao nepoćudan umirovljen, opet vraćen u službu i ponovno umirovljen.

Godine 1932. objavio je članke u ''Napredku'' i ''Hrvatskom kolu''. U članku u ''Napredku'' je preveo [[Evlija Čelebi|Evlijin Čelebijin]] opis vilajeta Zrinskog.<ref>Fehim Spaho, Evlija Čelebija kod Zrinskog, Napredak, kalendar za 1932, str. 58-66</ref> U članku u Hrvatskom kolu piše o Hrvatima u Čelebijinom [[Putopis Evlije Čelebija|putopisu]].<ref>F. Spaho, ''Hrvati u Evlija Čelebijinu putopisu'', ''Hrvatsko Kolo'', 13/1932, str. 41.-50.</ref><ref>Fehim Spaho, [http://www.hercegbosna.org/STARO/ostalo/evlije.html ''Hrvati u Evlija Celebijinu putopisu''], hercegbosna.org</ref>

[[Datoteka:Mehmed-i-Fehim-Spaho.jpg|thumb|lijevo|200px|Fehim i [[Mehmed Spaho]], 1938. godine]]

Naibom [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IZ]] i predsjednikom Vrhovnog šerijatskog suda imenovan je [[1936.]] godine. Dvije godine nakon smrti reis-ul-uleme Maglajlića, [[26. travnja]] 13 od 20 glasova postavljen je na njegovo mjesto. Ustoličen je za reis-ul-ulemu svečano [[10. lipnja]] [[1938.]] u [[Careva džamija u Sarajevu|Carevoj džamiji]] u Sarajevu.<ref>"Fehim Spaho umro 14. veljače iznenada", ''Novi list'', Sarajevo, 15. veljače 1942.</ref>

Polemika Spaho-[[Mehmed Handžić|Handžić]] razvila se na stranicama ''Kalendara Narodne uzdanice'' [[1939.]] godine. Zagovarao je koncept tumačenja islama u skladu s razvitkom suvremenog života.<ref>A. Karić, ''Panislamizam...'', 91.-97.</ref> Dopustio je usklađivanje islamskog načina mjerenja vremena s [[astronomija|astronomskim]] kalendarom, što je bitno za određivanje važnijih nadnevaka kao što je početak [[Ramazan]]a i njegov kraj te početak Bajrama. Smatrao je da islam mora prihvatiti suvremeno bankovno poslovanje, što znači da se može ukamaćivati vakufski novac. Međutim, protivio se mješovitim [[brak]]ovima i blagovanju mesa životinja koje nisu obredno zaklane po šerijatu. Podržavao je zabranu političke agitacije i nošenja [[šešir]]a islamskim vjerskim službenicima.

Prvi put je službeno posjetio [[Zagreb]] od [[24. lipnja|24.]] do [[27. lipnja|27.]] lipnja [[1940.]] kad je bio primljen kod [[Vladko Maček|Vladka Mačeka]], bana [[Ivan Šubašić|Ivana Šubašića]], zagrebačkog nadbiskupa [[Alojzije Stepinac|Alojzija Stepinca]] i predsjednika [[HAZU]] Alberta Bazale. Dana [[28. ožujka]] [[1941.]] poziva sve islamske vjerske službenike na vjernost [[Kraljevina Jugoslavija|Kraljevini Jugoslaviji]]<ref>Z. Hasanbegović, ''Muslimani u Zagrebu...'', 172.</ref>, no već [[26. travnja]] iste godine poziva muslimane na lojalnost novoj državi NDH.<ref>"Reis-ul-ulema uputio je proglas svim vjerskim organizacija Islamske vjerske zajednice", ''Novi Behar'', 1.-2., Sarajevo, 1941., 44.</ref> To se dogodilo nakon što se neposredno nakon uspostave NDH susreo sa [[Slavko Kvaternik|Slavkom Kvaternikom]] koji mu je prenio [[Ante Pavelić|Pavelićeva]] jamstva da će vlada poštovati autonomiju [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini|IVZ]]-a. U Gazi Husrev-begovoj džamiji [[11. svibnja]] Spaho je u obredu zahvale rekao: "Rodila se Nezavisna Država Hrvatska i otpočela je svoj život... Mi muslimani smo je od srca pozdravili, jer znamo, da se nijednom muslimanu ne će i ne može dogoditi nikakva nepravda... Zato smo se sastali danas u ovoj velebnoj džamiji da u njoj zahvalimo Svemogućem na ostvarenju Nezavisne Države Hrvatske."<ref>F. Ademović, ''Novinstvo i ustaška propaganda...'', 313.</ref>

Već idućega mjeseca [[8. lipnja]] 1941. Spaho se pismeno obratio vojskovođi Slavku Kvaterniku navodeći niz pritužbi na račun ustaške vlasti u Bosni i Hercegovini. Zamjerio je što je razgraničenjima župa Bosna opet raskomadana, te što se navodno u sarajevskim sudovima i državnim odvjetništvima postavljaju povjerenici isključivo [[katoličanstvo|katolici]]. Katolici su navodno zamijenili muslimane na položajima glavnih ravnatelja, a islamska djeca pohađaju katoličke škole časnih sestara. Sporadično ustaše vrše zločine nad muslimanima, a imamima se prijeti kod prevođenja [[pravoslavlje|pravoslavnih kršćana]] i [[judaizam|judaista]] na islam.<ref>IAS, FS-472, Koncept pisma F. Spahe S. Kvaterniku 8. lipnja 1941.</ref> Spaho je postao kritičar ustaškog režima i zaključio da Vlada ne poštuje kompetencije reisu-l-uleme koje ima po šerijatu. U studenom 1941. Ministarstvo bogoštovlja NDH je bez obvezne konzultacije s reis-ul-ulemom imenovalo referenta za islamsko bogoštovlje koji je bio pravnik bez šerijatske spreme. Doživjevši to kao poniženje funkcije Spaho je odlučio "da mora u interesu časti i položaja reis-ul-uleme ovu stvar goniti do najvišeg mjesta ili dobiti zadovoljštinu ili se povući."<ref>IAS, FS-777, Pismo F. Spahe A. Ugljenu 26. studenoga 1941.</ref>

Nakon što je iznenada preminuo [[dženaza]] je obavljena po nezapamćenom [[snijeg]]u pa je noć prije ukopa dvjestotinjak čistača razgrtalo sarajevske ulice. Umro je ne obavivši [[hadž]]. Svoju orijentalističku knjižnicu oporučno je darovao [[Gazi Husrev-begova biblioteka|Gazi Husrev-begovoj biblioteci]], a brojne druge knjige ''Narodnoj uzdanici''.<ref>A. NAMETAK, ''Sarajevski nekrologij...'', 45.-46.</ref>

== Radovi ==
{{Refbegin|2}}
=== Znanstveni radovi ===
* ''Turski rudarski zakoni'' (Sarajevo, 1913.)
* ''Naši narodni nazivi mjeseci u turskim kalendarima iz XVII Vijeka'' (Sarajevo, 1930.)
* ''Staroslovenski crkveni stihovi u arapskom pismu'' (Sarajevo, 1931.)
* ''Jedan turski dokumenat o Krbavskoj bitci 1493'' (Sarajevo, 1931.)
* ''Prve kavane su otvorene u našim krajevima'' (Sarajevo, 1931.-1932.)
* ''Pobune u Tuzlanskom srezu polovicom XVIII Vijeka'' (Sarajevo, 1933.)
* ''Još jedan neobjavljen dokumenat iz pokreta Husejn kapetana Gradaščevića'' (Sarajevo, 1934.)
* ''Iz javnog i privatnog života u Doba Turaka'' (Beograd, 1936.)
* ''Mješoviti brakovi'' (Sarajevo, 1938.)
* ''Arapski, perzijski i turski rukopisi Hrvatskih zemaljskih muzeja u Sarajevu'' (Sarajevo, 1942.)

=== Prijevodi ===
* ''Hiljadu i jedna Noć'' (''Binbir Gece Masalları'') (Sarajevo, 1925.)
* ''Saliha Hanuma'' (''Saliha Hanım'') (Sarajevo, 1923.)
* ''Safija'' (''Safiya'') (Sarajevo, 1923.)
* ''Grmuša'' (''Çalıkuşu'') (Sarakevo, 1923.)
* ''Kad sunce zalazi'' (''Gün batarken'') (Sarajevo, 1924.)
* ''Zaboravljena ljubav'' (''Aşk-i memnu'') (Sarajevo, 1924.)
* ''Zaostale bilješke umrle žene'' (''Olmüs Bir Kadinin Evrak-i Metrukesi'') (Sarajevo, 1924.)
* ''Bolja na srcu'' (''Kalp Ağrisi'') (Sarajevo, 1927.)
* ''Handana'' (''Handan'') (Sarajevo, 1930.)

=== Prijevodi priča ===
* ''Trešnje'' (''Kızılcık Dalları'') (Sarajevo, 1929.-30.)
* ''Jedna nedužna prevara'' (''Masumane Bir Hile'') (Sarajevo, 1929.-30.)
* ''Na oporavak'' (''Nekâhat'') (Sarajevo, 1930.)
* ''Tetka Hava'' (''Havva Teyze'') (Sarajevo, 1932.)
* ''Babur Šahova sedžada'' (''Babür Šah'in Seccadesi'') (Sarajevo, 1936.)
* ''Čigra'' (''Topac'') (Sarajevo, 1938.)
{{Refend}}

== Bilješke ==
#{{fusd|2}}Vakufname su isprave o zavještanju nekog dobra u vjerske, prosvjetne, zdravstvene, socijalne, prometne i(li) dobrotvorne svrhe. Svaka takva zadužbina zove se vakuf, a njezin osnivač vakif (zakladnik).
#{{fusd|3}}Muderiz je učitelj na višoj školi, nastavnik, profesor.
#{{fusd|4}}Mekteb je osnovna škola, a mektebali velika, visoka škola.

== Literatura ==

* 1. [[Ivo Banac|Banac, I.]], ''Nacionalno pitanje u Jugoslaviji: porijeklo, povijest, politika'', Globus, Zagreb, 1988.
* 2. Kisić Kolanović, N., ''Muslimani i hrvatski nacionalizam 1941.-1945.'', Školska knjiga, Zagreb, 2009.

== Povezani članci ==
* [[Reisu-l-ulema]]
* [[Islamska zajednica u Bosni i Hercegovini]]
* Reis-ul-ulema [[Ibrahim Fejić|Ibrahim ef. Fejić]]

== Izvori ==
{{izvori|2}}
{{niz|
prethodi= [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] (vršitelj dužnosti)|
sredina= [[reis-ul-ulema|Reis-ul-ulema]] [[1938.]] – [[1942.]] |
slijedi= [[Salih Safvet Bašić|Salih Safvet ef. Bašić]] (vršitelj dužnosti)
}}
{{Reisu-l-uleme Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini}}

{{GLAVNIRASPORED:Spaho, Fehim}}
[[Kategorija:Reis-ul-ulema]]

Fehim Spaho - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica