https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Federik_GrisogonoFederik Grisogono - Povijest promjena2026-08-06T16:18:23ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Federik_Grisogono&diff=185874&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-02T03:06:52Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Federik Grisogono'''-->'''Federik Grisogono Bartolačić''' (''Bortolazzi'') ([[Zadar]], [[1472.]] – Zadar, [[2. siječnja]]<ref name="hbl.lzmk.hr">[http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=25 Federik Grisogono - Hrvatski biografski leksikon]</ref> [[1538.]]), [[Hrvati|hrvatski]] [[renesansa|renesansni]] [[liječnik]], [[kozmografija|kozmograf]], [[matematika|matematičar]] i [[astrologija|astrolog]].<br />
<br />
== Životopis ==<br />
<br />
Podrijetlom je iz zadarske [[plemstvo|patricijske]] obitelji [[Grisogono (Zadar)|Grisogono]]. Rano je ostao bez roditelja pa se za njegov odgoj brinuo stric Franjo Grisogono. Osnovnu humanističku naobrazbu stekao je u Zadru, a [[1498.]] otišao je na studij u [[Padova|Padovu]] gdje studira [[pravo]] i matematiku, a kasnije i [[filozofija|filozofiju]] i [[medicina|medicinu]]. Za studija držao je na padovanskom sveučilištu nekoliko govora o filozofiji i [[etika|etici]], a nakon diplomiranja predavao je astrologiju i matematiku (1507.-1508.).<ref name="ReferenceA">Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. VIII., str. 35.</ref><br />
<br />
U knjizi ''Speculum astronomicum'' (1507.) objavio je svoja predavanja o značenju pojedinih znanosti, [[Aristotel]]ovu učenju o uzročnosti i kritiku [[Euklid]]ovih principa f[[geometrija|geometrije]] (definicija [[točka (matematika)|točke]] i [[usporednica]]). Knjiga sadržava poglavlje o cjelovitosti glazbe ''De musica integritate'', koje je najstariji objavljeni tekst hrvatskog autora o [[glazbena teorija|teoriji]] [[glazba|glazbe]] i [[glazbena estetika|glazbenoj estetici]].<br />
<br />
Godine [[1509.]] vratio se u Zadar, gdje djeluje kao liječnik, astrolog i član gradske uprave.<ref name="ReferenceA"/> Sastavljao je [[horoskop]]e za svoje pacijente i za procjenu političkih prilika. Prigodom boravka u [[Venecija|Veneciji]] [[1512.]] uzbunio je [[Mlečani|Mlečane]] zlogukim astrološkim proricanjima u kojima je došlo do izražaja njegovo antipapinsko i profrancusko stajalište.<ref name="hbl.lzmk.hr"/><br />
<br />
Godine [[1528.]] tiskani su u Mletcima Grisogonovi [[traktat]]i o medicinskoj astrologiji i liječenju [[groznica]] (''De artificioso modo collegiandi egritudinum'', ''De pronosticis egritudinum per dies creticos'', ''De artificioso modo curandi febrium'' i ''De febre pestilentiali''), filozofska [[rasprava]] o vrhunskoj sreći i ljudskoj savršenosti (''De summa felicitate et suprema perfectione humana'') i traktat o plimi i oseki (''De occulta causa fluxus et refluxus mari''). Grisogono piše u okviru [[Aristotel]]ove [[filozozofija|filozofije]] i [[Klaudije Ptolemej|Ptolemejeve]] kozmografije, ali više je pod utjecajem [[Pitagora|Pitagore]] i [[Platon]]a.<ref name="hbl.lzmk.hr"/><br />
<br />
Kao liječnik bio je potpuno pod utjecajem astrologije. U svojim djelima donosi podatke o [[sušica|sušici]] i epidemijskim bolestima i njihovu liječenju u [[Dalmacija|Dalmaciji]]. S gledišta povijesti znanosti osobito su vrijedni njegovi tablični podatci o nekim zvijezdama i originalna teorija o uzrocima [[plima i oseka|plime i oseke]]. Smatrao je da je povišenje razine mora rezultat zajedničkog utjecaja Sunca i Mjeseca koji maksimalno privlače morske vode kako u [[zenit]]u tako i u [[nadir]]u. Ta je pretpostavka objašnjavala drugi dnevni val plime i omogućila Grisogonu izradbu prikladnoga matematičkog [[model]]a. Grad [[Rimini]] konzultirao ga je 1537. prigodom izgradnje nove luke.<br />
<br />
== Djela ==<br />
<br />
* ''Speculum astronomicum terminans intellectum humanum in omni scientia. Premissa est ejus oratio habita in Accademia Patavia. Venetiis, Impressum per Lazarum de Soardis'', 1507.<br />
* ''De modo collegiandi, pronosticandi et curandi febres, necnon de humana felicitate ac denique de fluxu et refluxu maris. Venetiis, Impr. a Joan. Ant. de Sabbio et fratres'', 1528. (faksimilno izd. s hrvatskim prijevodom J. Stipišića, Zagreb 1990.)<br />
* ''De maris fluxu atque refluxu. U: P. Galluci, Theatrum mundi et temporis. Venetiis, Apud J. B. Somascum'', 1589.<br />
<br />
== Bilješke ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
== Literatura ==<br />
<br />
* ''Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, sv. VIII., Pro Leksis, Zagreb, 2005.'' {{ISBN|953-7224-08-2}}<br />
<br />
{{mrva-biog-hrvatska}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Grisogono, Federik}}<br />
[[Kategorija:Životopisi, Zadar]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski znanstvenici]]<br />
[[Kategorija:Astrolozi]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski liječnici]]<br />
[[Kategorija:Hrvatski matematičari]]</div>WikiSysop