https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Fauna_Novog_Zelanda 2026-10-12T04:23:33Z Povijest promjena ove stranice na wikiju MediaWiki 1.42.3 https://enciklopedija.cc/index.php?title=Fauna_Novog_Zelanda&diff=139776&oldid=prev 2021-09-20T04:08:52Z

<p>Bot: Automatski unos stranica</p> <p><b>Nova stranica</b></p><div>&lt;!--&#039;&#039;&#039;Fauna Novog Zelanda&#039;&#039;&#039;--&gt;[[Datoteka:Karuwai at August 2005 Health Check.JPG|thumb|right|250px|[[Kivi]], novozelandski nacionalni simbol]]<br /> &#039;&#039;&#039;Fauna [[Novi Zeland|Novog Zelanda]]&#039;&#039;&#039; je specifična otočna [[fauna]], koja se razvijala izolirana od ostatka svijeta. Karakteristična je po odsustvu autohtonih [[sisavci|sisavaca]], velikom broju endemičnih [[ptica]], od kojih su mnoge neletačice, prastarim [[gmazovi]]ma tuatarama, primitivnim vrstama žaba, endemičnim riječnim [[riba|ribama]], divovskim [[kukci]]ma [[veta]]ma i mnogim zanimljivim beskralježnjacima.<br /> <br /> Novi Zeland se odvojio od [[Gondvana|Gondvane]] prije oko 82.000.000 godina. Tada se sisavci još nisu razvili u značajnu životinjsku skupinu, pa nisu bili prisutni na ovim otocima. Kasnije su zračnim putem stigli [[šišmiši]], a vodenim [[morski lavovi]]. S druge strane, zbog izolacije je na Novom Zelandu preživio „živi fosil“ [[tuatara]]. Uslijed odsustva sisavaca, a samim tim i grabljivica, mnoge ptičje vrste koje su se hranile na tlu izgubile su sposobnost leta, pošto im nije bio potreban. Neke od njih su dostigle ogromne dimenzije, poput divovske [[moa|moe]].<br /> <br /> Dolaskom [[čovjek|čovjeka]] počelo je izumiranje autohtone faune. Mnoge vrste su iščezle kao posljedica ljudskog lova ili su stradale od alohtonih životinjskih vrsta koje je uveo čovjek. Prvo su na Novi Zeland stigli [[Maori]]. Naišli su na izobilje lako dostupne hrane i istrijebili veliki broj ptica neletačica. S njima su stigli i drugi grabežljivci — [[polinezijski štakor]] i [[domaći pas]]. Nakon useljavanja Europljana, struktura faune se potpuno promijenila na štetu autohtonih životinja. Doseljenici su prenijeli velik broj vrsta iz Europe, Australije i drugih kontinenata. Pored toga, počelo je drastično uništavanje staništa životinja. Mnoge novozelandske vrste su danas na rubu izumiranja.<br /> <br /> == Autohtone vrste ==<br /> <br /> === Ptice ===<br /> <br /> === Sisavci ===<br /> <br /> Jedini autohtoni kopneni sisavci na Novom Zelandu su šišmiši. Na obalama se mogu naći morski sisavci ([[novozelandski morski lav]] i [[novozelandski tuljan krznaš]]). Šišmiši su na Novi Zeland stigli zračnim, a ušati tuljani morskim putem, nakon što se otok odvojio od Gondvane. U vrijeme izolacije otoka, sisavci se još nisu razvili u značajnu životinjsku skupinu.<br /> <br /> Veliki kratkorepi i mali kratkorepi šišmiš pripadaju endemičnoj novozelandskoj porodici &#039;&#039;&#039;Mystacinidae&#039;&#039;&#039;. Prva vrsta je izumrla u [[20. stoljeće|20. stoljeću]]. Karakteristika ovih šišmiša je kretanje po tlu u potrazi za hranom. Kad slete na tlo, prevrću [[humus]] tražeći kukce i ostalu hranu. Tada sklope krila ispod kožne membrane, što je jedinstvena karakteristika među šišmišima. Dugorepi šišmiš (&#039;&#039;Chalinolobus tuberculatus&#039;&#039;), također endemičan, manji je od njih i različit. Pripada porodici &#039;&#039;&#039;Vespertilionidae&#039;&#039;&#039;, a stigao je na Novi Zeland mnogo kasnije.<br /> <br /> === Gmazovi ===<br /> <br /> Gmazovi na Novom Zelandu su tuatare i [[gušteri]]. Na ovim otocima nema kopnenih zmija, kopnenih kornjača i krokodila. Morske kornjače i morske zmije se mogu naći u priobalju. Tuatare pripadaju posebnom redu gmazova — &#039;&#039;&#039;Sphenodontia&#039;&#039;&#039;, čiji su jedini član. Gušteri su zastupljeni s 46 opisanih vrsta, ali ih vjerojatno ima i više. To su [[skinkovi]] (29 vrsta) i [[macaklini]] (17 vrsta).<br /> <br /> [[Tuatara]] ili haterija (&#039;&#039;&#039;Sphenodon punctatus&#039;&#039;&#039;) je posljednji preživjeli član skupine gmazova koja je izumrla prije oko 220.000.000 godina, te se smatra „živim fosilom“. Izgledom podsjeća na guštere. Ima ih oko 100.000 jedinki, na otočićima u priobalju glavnih otoka. Svoju punu veličinu od pola metra postižu s 25-35 godina, a žive 60-100 godina. Karakteristika tuatare je „treće oko“, koje se sastoji od rudimentirane leće i mrežnice, a povezano je preko živaca sa mozgom. Cijeli taj organ je pokriven neprovidnom ljuskom. Smatra se da služi kao senzor za svjetlost. Mužjaci nemaju [[penis|spolni ud]], nego se razmnožavaju preko [[nečisnica|nečisnice]].<br /> <br /> === Vodozemci ===<br /> <br /> [[Vodozemci]] na Novom Zelandu su zastupljeni s 4 vrste najstarijih i najprimitivnijih [[žaba]] na svijetu, roda &#039;&#039;&#039;Leiopelma&#039;&#039;&#039;. To su [[Hamiltonova žaba|Hamiltonova]], [[Archijeva žaba|Archijeva]], [[Hochstetterova žaba|Hochstetterova]] i [[maudska žaba|maudska]] žaba. Žive na Sjevernom otoku i na otočićima u Cookovom prolazu. Veoma su slične fosilnim žabama nađenim u Queenslandu, starim 150.000.000 godina, iz doba [[jura|jure]].<br /> <br /> Novozelandske žabe nemaju plovne kožice, osim Hochstetterove kod koje su razvijene djelomično. Žive u šumama i nisu vezane za vodu. Ne prolaze kroz stadij punoglavca. Imaju razvijene mišiće za pokretanje repa, iako im je rep zakržljao. Ne krekeću, nego ispuštaju tanke visoke krike. Nemaju bubne opne.<br /> <br /> === Ribe ===<br /> <br /> === Beskralježnjaci ===<br /> <br /> === Alohtone vrste ===<br /> <br /> === Izumiranje faune ===<br /> <br /> Maori su stigli na Novi Zeland prije 1300. godine i našli na izobilje hrane. Prvenstveno se misli na divovsku mou, koja je nudila velike količine mesa i ogromna jaja. Dvije vrste spomenute, &#039;&#039;&#039;Dinornis novaezealandiae&#039;&#039;&#039; i &#039;&#039;&#039;Dinornis giganteus&#039;&#039;&#039; kao i desetak manjih vrsta moa, istrijebljene su u periodu između 1500. i 1800. godine. Izumro je i Haastov orao (&#039;&#039;&#039;Harpagornis moorei&#039;&#039;&#039;), najveća vrsta ptice grabljivice na svijetu, vjerojatno zbog nestanka moa, koje su mu bile glavni plijen, mada je i ubijan od strane Maora. Istrijebljene su neke ptice neletačice, kao što su dvije vrste novozelandske guske (&#039;&#039;Cnemiornis&#039;&#039;), Finshova patka (&#039;&#039;Chenonetta finschi&#039;&#039;), Scarlettova patka (&#039;&#039;Malacorhynchus scarletti&#039;), novozelandska noćna lastavica (&#039;&#039;Aegotheles novazelandiae&#039;&#039;), dvije vrste aptornisa &#039;&#039;Aptornis otidiformis&#039; i &#039;&#039;Aptornis defossor&#039;&#039; i mnoge druge ptice.<br /> <br /> Nakon dolaska Europljana, počelo je još masovnije izumiranje faune. Novozelandska prepelica (&#039;&#039;Coturnix novaezelandidae&#039;&#039;) je izumrla 1875. Pticu sa Stevenovog otoka &#039;&#039;Xenicus lyalli&#039;&#039; je istrijebila [[domaća mačka]] 1894. godine. Piopio (&#039;&#039;Turnagra capensis&#039;&#039;), ptica pjevica, izumrla je 1902., a huija (&#039;&#039;Heteralocha acutirostris&#039;&#039;) 1907. godine. Smijuća sova (&#039;&#039;Sceloglaux albifacies&#039;&#039;) je istrijebljena 1914. Za takahe (&#039;Notornis mantelli&#039;), vrstu barske koke neletačice, mislilo se da je izumrla, ali je ponovo otkrivena 1948. u nacionalnom parku Fjordland na Južnom otoku. Novozelandski lipljen (&#039;&#039;Prototroctes oxyrhynchus&#039;&#039;) je izumro, prije svega zbog konkurencije uvezene pastrve.<br /> <br /> [[Kategorija:Zoologija]]<br /> [[Kategorija:Novi Zeland]]</div>

WikiSysop