Fata Orlović - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Žene u crvenom}}' u ''

2025-12-22T02:11:43Z

Zamjena teksta - '{{Žene u crvenom}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2025. u 02:11
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Fata Orlović'''-->~~{{Žene u crvenom}}~~		<!--'''Fata Orlović'''-->
	{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Fata Orlović		\| ime = Fata Orlović

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:37:37Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:37
Redak 19:		Redak 19:

	== Životopis ==		== Životopis ==
	Fata je rođena u muslimanskoj [[Bošnjaci\|bošnjačkoj]] obitelji, od oca Šabana i majke Zlatke Husejnović u istočnom bosanskohercegovačkom zaseoku [[Hrnčići]] na periferiji [[Bratunac\|Bratunca]]. Nije poznata njezina prava godina rođenja, vjeruje se da je rođena između 1940. i 1943., mada je ona u intervjuu 2013. navela da ima 71 godinu. Udala se za Šaćira Orlovića, s kojim je dobila sedmero djece, od kojih su kćeri Fatima, Zlatka i Senija, a sin Šaban.<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=46351\|title=BEATEN THEN OFFERED MILLIONS\|publisher=Bosniaks\|date=20. 7. 2012\|accessdate=6. 2. 2014\|archive-date=21. 2. 2014\|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221225447/http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=46351\|url-status=dead}}</ref>		Fata je rođena u muslimanskoj [[Bošnjaci\|bošnjačkoj]] obitelji, od oca Šabana i majke Zlatke Husejnović u istočnom bosanskohercegovačkom zaseoku [[Hrnčići]] na periferiji [[Bratunac\|Bratunca]]. Nije poznata njezina prava godina rođenja, vjeruje se da je rođena između 1940. i 1943., mada je ona u intervjuu 2013. navela da ima 71 godinu. Udala se za Šaćira Orlovića, s kojim je dobila sedmero djece, od kojih su kćeri Fatima, Zlatka i Senija, a sin Šaban.<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=46351\|title=BEATEN THEN OFFERED MILLIONS\|publisher=Bosniaks\|date=20. 7. 2012\|accessdate=6. 2. 2014\|archive-date=21. 2. 2014\|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221225447/http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=46351\|url-status=dead}}</ref>

	Prije rata u Bosni i Hercegovini, Fata je imala četiri kuće i četiri štale. Zajedno s više Bošnjaka koji su živjeli u planinskim selima u [[Podrinje\|dolini Drine]], ona je etnički protjerana iz sela od srpske vojne agresije tijekom rata.<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6960579.stm\|title=Bosnian widow in church battle\|publisher=BBC\|date=27. 8. 2007\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref> Njezin muž Šaćir i između 22–28 ostalih članova obitelji ubijeni su, te su ona i njezino sedmero djece postali izbjeglice.<ref>{{~~cite web~~\|author= \|url=http://www.todayszaman.com/news-322365-fata-orlovic-a-bosnian-mothers-courage-by-hajrudin-somun-.html \|title=Fata Orlovic: a Bosnian mother's courage \|publisher=TodaysZaman \|date=31. 7. 2013 \|accessdate=6. 2. 2014 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222193912/http://www.todayszaman.com/news-322365-fata-orlovic-a-bosnian-mothers-courage-by-hajrudin-somun-.html \|archivedate=22. 2. 2014 \|df= }}</ref><ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/fata-orlovic-ne-odustaje-tuzba-sudu-bih-protiv-spc/24719548.html\|title=Fata Orlović ne odustaje: Tužba Sudu BiH protiv SPC\|publisher=SlobodnaEvropa\|date=25. 9. 2012\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|author= \|url=http://www.avaz.ba/vijesti/teme/fata-orlovic-zalit-cu-se-nisu-sve-moje-popisali \|title=Fata Orlović: Žalit ću se, nisu sve moje popisali \|publisher=Avaz \|date=9. 11. 2013 \|accessdate=6. 2. 2014 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221131656/http://www.avaz.ba/vijesti/teme/fata-orlovic-zalit-cu-se-nisu-sve-moje-popisali \|archivedate=21. 2. 2014 \|df= }}</ref>		Prije rata u Bosni i Hercegovini, Fata je imala četiri kuće i četiri štale. Zajedno s više Bošnjaka koji su živjeli u planinskim selima u [[Podrinje\|dolini Drine]], ona je etnički protjerana iz sela od srpske vojne agresije tijekom rata.<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6960579.stm\|title=Bosnian widow in church battle\|publisher=BBC\|date=27. 8. 2007\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref> Njezin muž Šaćir i između 22–28 ostalih članova obitelji ubijeni su, te su ona i njezino sedmero djece postali izbjeglice.<ref>{{Citiranje weba\|author= \|url=http://www.todayszaman.com/news-322365-fata-orlovic-a-bosnian-mothers-courage-by-hajrudin-somun-.html \|title=Fata Orlovic: a Bosnian mother's courage \|publisher=TodaysZaman \|date=31. 7. 2013 \|accessdate=6. 2. 2014 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222193912/http://www.todayszaman.com/news-322365-fata-orlovic-a-bosnian-mothers-courage-by-hajrudin-somun-.html \|archivedate=22. 2. 2014 \|df= }}</ref><ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/fata-orlovic-ne-odustaje-tuzba-sudu-bih-protiv-spc/24719548.html\|title=Fata Orlović ne odustaje: Tužba Sudu BiH protiv SPC\|publisher=SlobodnaEvropa\|date=25. 9. 2012\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|author= \|url=http://www.avaz.ba/vijesti/teme/fata-orlovic-zalit-cu-se-nisu-sve-moje-popisali \|title=Fata Orlović: Žalit ću se, nisu sve moje popisali \|publisher=Avaz \|date=9. 11. 2013 \|accessdate=6. 2. 2014 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221131656/http://www.avaz.ba/vijesti/teme/fata-orlovic-zalit-cu-se-nisu-sve-moje-popisali \|archivedate=21. 2. 2014 \|df= }}</ref>

	Kada se vratila u Konjević Polje 2000. godine, našla je svoju kuću potpuno srušenu od [[Srbi Bosne i Hercegovine\|Srba]], a [[Srpska pravoslavna crkva\|Srpsku pravoslavnu crkvu]] napravljenu na njezinoj zemlji.<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.krajina.ba/25258/fata-orlovic-simbol-borbe-za-ljudska-prava-u-bosni-i-hercegovini/\|title=Fata Orlović simbol borbe za ljudska prava u Bosni i Hercegovini\|publisher=Krajina\|date=11. 12. 2011\|accessdate=6. 2. 2014\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221215338/http://www.krajina.ba/25258/fata-orlovic-simbol-borbe-za-ljudska-prava-u-bosni-i-hercegovini/\|archivedate=21. 2. 2014\|url-status=dead}}</ref> Crkva je sagrađena u ljeto 1996., po završetku rata.<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/151580-fata-orlovic-dosta-je-bezobrazluka-nasih-ljudi-i-nase-vlasti.html\|title=Nana Fata Orlović: To nije crkva, već ubica!\|publisher=24sata\|date=4. 6. 2013\|accessdate=6. 2. 2014\|archive-date=23. 2. 2014\|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223032752/http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/151580-fata-orlovic-dosta-je-bezobrazluka-nasih-ljudi-i-nase-vlasti.html\|url-status=dead}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/fata-orlovic-da-sud-postoji-crkva-ne-bi-bila-u-mojoj-avliji/130604107\|title=Fata Orlović: Da sud postoji crkva ne bi bila u mojoj avliji\|publisher=Klix\|date=4. 6. 2013\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref> Fata Orlović se borila uporno da bi izbacila crkvu iz dvorišta, bez obzira na birokratski otpor i tjelesno zastrašivanje. Bila je pretučena u nekoliko navrata. Kada se žalila vlastima, [[Zvorničko-tuzlanska eparhija\|episkop zvorničko-tuzlanski]] Vasilije Kačavenda ju je optužio da širi nacionalnu mržnju.		Kada se vratila u Konjević Polje 2000. godine, našla je svoju kuću potpuno srušenu od [[Srbi Bosne i Hercegovine\|Srba]], a [[Srpska pravoslavna crkva\|Srpsku pravoslavnu crkvu]] napravljenu na njezinoj zemlji.<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.krajina.ba/25258/fata-orlovic-simbol-borbe-za-ljudska-prava-u-bosni-i-hercegovini/\|title=Fata Orlović simbol borbe za ljudska prava u Bosni i Hercegovini\|publisher=Krajina\|date=11. 12. 2011\|accessdate=6. 2. 2014\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221215338/http://www.krajina.ba/25258/fata-orlovic-simbol-borbe-za-ljudska-prava-u-bosni-i-hercegovini/\|archivedate=21. 2. 2014\|url-status=dead}}</ref> Crkva je sagrađena u ljeto 1996., po završetku rata.<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/151580-fata-orlovic-dosta-je-bezobrazluka-nasih-ljudi-i-nase-vlasti.html\|title=Nana Fata Orlović: To nije crkva, već ubica!\|publisher=24sata\|date=4. 6. 2013\|accessdate=6. 2. 2014\|archive-date=23. 2. 2014\|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223032752/http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/151580-fata-orlovic-dosta-je-bezobrazluka-nasih-ljudi-i-nase-vlasti.html\|url-status=dead}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/fata-orlovic-da-sud-postoji-crkva-ne-bi-bila-u-mojoj-avliji/130604107\|title=Fata Orlović: Da sud postoji crkva ne bi bila u mojoj avliji\|publisher=Klix\|date=4. 6. 2013\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref> Fata Orlović se borila uporno da bi izbacila crkvu iz dvorišta, bez obzira na birokratski otpor i tjelesno zastrašivanje. Bila je pretučena u nekoliko navrata. Kada se žalila vlastima, [[Zvorničko-tuzlanska eparhija\|episkop zvorničko-tuzlanski]] Vasilije Kačavenda ju je optužio da širi nacionalnu mržnju.

	Pokrenula je pravnu tužbu kroz sudove koji su presudili u njezinu korist i protiv episkopa, naređujući da se crkva sruši i ukloni s njezinog posjeda. Iako ju je odvjetnik savjetovao da podnese tužbe za zlostavljanje, povrede i prijetnje smrću koje je dobila, Fata je ipak odlučila ostaviti primjer protivnicima, tvrdeći da: ''"Mi moramo ostaviti stvari iza sebe, to je najpametnija stvar za uraditi. Ja sam povrijeđena, ali ja ne mogu više da povrijeđujem."'' Ona je inzistirala da je ponosna na sebe i njezino (sedmero) djece, i na njezine ''"pametne ali očajne ljude."'' Ona je rekla da želi poručiti Srbima ''"Ako niste dobra osoba, postanite. Svi ćemo eventulno pomrijeti, tako da je bolje umrijeti kao dobra osoba nego kao zla."''		Pokrenula je pravnu tužbu kroz sudove koji su presudili u njezinu korist i protiv episkopa, naređujući da se crkva sruši i ukloni s njezinog posjeda. Iako ju je odvjetnik savjetovao da podnese tužbe za zlostavljanje, povrede i prijetnje smrću koje je dobila, Fata je ipak odlučila ostaviti primjer protivnicima, tvrdeći da: ''"Mi moramo ostaviti stvari iza sebe, to je najpametnija stvar za uraditi. Ja sam povrijeđena, ali ja ne mogu više da povrijeđujem."'' Ona je inzistirala da je ponosna na sebe i njezino (sedmero) djece, i na njezine ''"pametne ali očajne ljude."'' Ona je rekla da želi poručiti Srbima ''"Ako niste dobra osoba, postanite. Svi ćemo eventulno pomrijeti, tako da je bolje umrijeti kao dobra osoba nego kao zla."''
Redak 31:		Redak 31:
	Veleposlanstvo [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]]-a u Bosni i Hercegovini nominiralo je Fatu Orlović za međunarodnu nagradu "Žena hrabrosti", koja se daje hrabrim ženama koje se bore za svoja prava na nenasilan način. Bosanskohercegovački časopisi ''[[Dnevni avaz]]'' i ''[[Preporod - islamske informativne novine\|Preporod]]'' izabrali su 2007. godine Fatu Orlović za osobu godine.		Veleposlanstvo [[Sjedinjene Američke Države\|SAD]]-a u Bosni i Hercegovini nominiralo je Fatu Orlović za međunarodnu nagradu "Žena hrabrosti", koja se daje hrabrim ženama koje se bore za svoja prava na nenasilan način. Bosanskohercegovački časopisi ''[[Dnevni avaz]]'' i ''[[Preporod - islamske informativne novine\|Preporod]]'' izabrali su 2007. godine Fatu Orlović za osobu godine.

	Orlović je isto tako bila subjekt dokumentarca televizije [[Al Jazeera Balkans]] u studenome 2012. godine pod nazivom ''Kuća koju Fata nije izgradila''.<ref>{{~~cite web~~\|author=\|url=http://www.aljazeera.com/programmes/aljazeeracorrespondent/2012/10/201210311243956401.html\|title=The House Fata Didn't Build\|publisher=AlJazeera\|date=4. 12. 2012\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|author= \|url=http://www.internationalpeaceandconflict.org/video/al-jazeera-correspondent-the-house-fata-didn-t-build?xg_source=activity \|title=Al Jazeera Correspondent - The House Fata Didn't Build \|publisher=InternationalPeaceandConflict \|date=30. 11. 2012 \|accessdate=6. 2. 2014 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222063826/http://www.internationalpeaceandconflict.org/video/al-jazeera-correspondent-the-house-fata-didn-t-build?xg_source=activity \|archivedate=22. 2. 2014 \|df= }}</ref>		Orlović je isto tako bila subjekt dokumentarca televizije [[Al Jazeera Balkans]] u studenome 2012. godine pod nazivom ''Kuća koju Fata nije izgradila''.<ref>{{Citiranje weba\|author=\|url=http://www.aljazeera.com/programmes/aljazeeracorrespondent/2012/10/201210311243956401.html\|title=The House Fata Didn't Build\|publisher=AlJazeera\|date=4. 12. 2012\|accessdate=6. 2. 2014}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|author= \|url=http://www.internationalpeaceandconflict.org/video/al-jazeera-correspondent-the-house-fata-didn-t-build?xg_source=activity \|title=Al Jazeera Correspondent - The House Fata Didn't Build \|publisher=InternationalPeaceandConflict \|date=30. 11. 2012 \|accessdate=6. 2. 2014 \|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222063826/http://www.internationalpeaceandconflict.org/video/al-jazeera-correspondent-the-house-fata-didn-t-build?xg_source=activity \|archivedate=22. 2. 2014 \|df= }}</ref>

	Kako je Orlovićeva iscrpila sve mogućnosti u borbi s Republikom Srpskom, žalila se [[Europski sud za ljudska prava\|Europskom sudu za ljudska prava]], koji je 2019. godine presudio u njezinu korist. Sud je naložio entitetu da ukloni crkvu. To se u konačnici i dogodilo 5. lipnja 2021. godine, kada je crkva u dvorištu Fate Orlović srušena. Srušile su je vlasti Republike Srpske, kako bi ispoštovale presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2019. godine.		Kako je Orlovićeva iscrpila sve mogućnosti u borbi s Republikom Srpskom, žalila se [[Europski sud za ljudska prava\|Europskom sudu za ljudska prava]], koji je 2019. godine presudio u njezinu korist. Sud je naložio entitetu da ukloni crkvu. To se u konačnici i dogodilo 5. lipnja 2021. godine, kada je crkva u dvorištu Fate Orlović srušena. Srušile su je vlasti Republike Srpske, kako bi ispoštovale presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2019. godine.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-12T21:05:46Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Žene u crvenom}}
{{Infookvir životopis
| ime = Fata Orlović
| slika = Fata Orlović 2014.jpg
| veličina = 200px
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[6. kolovoza]] [[1942.]], [[Hrnčići]]
| smrt =
| nacionalnost = [[Bošnjaci|Bošnjakinja]]
| poznat_po =
| zanimanje =
| nagrade =
}}

'''Fata Orlović''' ([[Hrnčići]] pokraj [[Bratunac|Bratunca]], [[6. kolovoza]] [[1942.]]), [[Bosna i Hercegovina|bosanskohercegovačka]] je aktivistica [[Bošnjaci|bošnjačkog]] podrijetla.

Poznata je po pravnoj borbi s vlastima [[Republika Srpska|Republike Srpske]], otkako se po okončanju [[Rat u Bosni i Hercegovini|rata u Bosni i Hercegovini]], vratila svojoj kući u Konjević Polje pokraj [[Bratunac|Bratunca]]. Naime 2000. godine, povratkom u svoje mjesto, Orlovićeva je na svome imanju zatekla novoizgrađenu [[Srpska pravoslavna crkva|pravoslavnu crkvu]]. Od tada, pa sve do 2021. godine trajala je njezina borba da crkvu ukloni sa svoga posjeda.

== Životopis ==
Fata je rođena u muslimanskoj [[Bošnjaci|bošnjačkoj]] obitelji, od oca Šabana i majke Zlatke Husejnović u istočnom bosanskohercegovačkom zaseoku [[Hrnčići]] na periferiji [[Bratunac|Bratunca]]. Nije poznata njezina prava godina rođenja, vjeruje se da je rođena između 1940. i 1943., mada je ona u intervjuu 2013. navela da ima 71 godinu. Udala se za Šaćira Orlovića, s kojim je dobila sedmero djece, od kojih su kćeri Fatima, Zlatka i Senija, a sin Šaban.<ref>{{cite web|author=|url=http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=46351|title=BEATEN THEN OFFERED MILLIONS|publisher=Bosniaks|date=20. 7. 2012|accessdate=6. 2. 2014|archive-date=21. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140221225447/http://www.bosniaks.net/prilog.php?pid=46351|url-status=dead}}</ref>

Prije rata u Bosni i Hercegovini, Fata je imala četiri kuće i četiri štale. Zajedno s više Bošnjaka koji su živjeli u planinskim selima u [[Podrinje|dolini Drine]], ona je etnički protjerana iz sela od srpske vojne agresije tijekom rata.<ref>{{cite web|author=|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/europe/6960579.stm|title=Bosnian widow in church battle|publisher=BBC|date=27. 8. 2007|accessdate=6. 2. 2014}}</ref> Njezin muž Šaćir i između 22–28 ostalih članova obitelji ubijeni su, te su ona i njezino sedmero djece postali izbjeglice.<ref>{{cite web|author= |url=http://www.todayszaman.com/news-322365-fata-orlovic-a-bosnian-mothers-courage-by-hajrudin-somun-.html |title=Fata Orlovic: a Bosnian mother's courage |publisher=TodaysZaman |date=31. 7. 2013 |accessdate=6. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222193912/http://www.todayszaman.com/news-322365-fata-orlovic-a-bosnian-mothers-courage-by-hajrudin-somun-.html |archivedate=22. 2. 2014 |df= }}</ref><ref>{{cite web|author=|url=http://www.slobodnaevropa.org/content/fata-orlovic-ne-odustaje-tuzba-sudu-bih-protiv-spc/24719548.html|title=Fata Orlović ne odustaje: Tužba Sudu BiH protiv SPC|publisher=SlobodnaEvropa|date=25. 9. 2012|accessdate=6. 2. 2014}}</ref><ref>{{cite web|author= |url=http://www.avaz.ba/vijesti/teme/fata-orlovic-zalit-cu-se-nisu-sve-moje-popisali |title=Fata Orlović: Žalit ću se, nisu sve moje popisali |publisher=Avaz |date=9. 11. 2013 |accessdate=6. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221131656/http://www.avaz.ba/vijesti/teme/fata-orlovic-zalit-cu-se-nisu-sve-moje-popisali |archivedate=21. 2. 2014 |df= }}</ref>

Kada se vratila u Konjević Polje 2000. godine, našla je svoju kuću potpuno srušenu od [[Srbi Bosne i Hercegovine|Srba]], a [[Srpska pravoslavna crkva|Srpsku pravoslavnu crkvu]] napravljenu na njezinoj zemlji.<ref>{{cite web|author=|url=http://www.krajina.ba/25258/fata-orlovic-simbol-borbe-za-ljudska-prava-u-bosni-i-hercegovini/|title=Fata Orlović simbol borbe za ljudska prava u Bosni i Hercegovini|publisher=Krajina|date=11. 12. 2011|accessdate=6. 2. 2014|archiveurl=https://web.archive.org/web/20140221215338/http://www.krajina.ba/25258/fata-orlovic-simbol-borbe-za-ljudska-prava-u-bosni-i-hercegovini/|archivedate=21. 2. 2014|url-status=dead}}</ref> Crkva je sagrađena u ljeto 1996., po završetku rata.<ref>{{cite web|author=|url=http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/151580-fata-orlovic-dosta-je-bezobrazluka-nasih-ljudi-i-nase-vlasti.html|title=Nana Fata Orlović: To nije crkva, već ubica!|publisher=24sata|date=4. 6. 2013|accessdate=6. 2. 2014|archive-date=23. 2. 2014|archive-url=https://web.archive.org/web/20140223032752/http://www.24sata.info/vijesti/bosna-i-hercegovina/151580-fata-orlovic-dosta-je-bezobrazluka-nasih-ljudi-i-nase-vlasti.html|url-status=dead}}</ref><ref>{{cite web|author=|url=http://www.klix.ba/vijesti/bih/fata-orlovic-da-sud-postoji-crkva-ne-bi-bila-u-mojoj-avliji/130604107|title=Fata Orlović: Da sud postoji crkva ne bi bila u mojoj avliji|publisher=Klix|date=4. 6. 2013|accessdate=6. 2. 2014}}</ref> Fata Orlović se borila uporno da bi izbacila crkvu iz dvorišta, bez obzira na birokratski otpor i tjelesno zastrašivanje. Bila je pretučena u nekoliko navrata. Kada se žalila vlastima, [[Zvorničko-tuzlanska eparhija|episkop zvorničko-tuzlanski]] Vasilije Kačavenda ju je optužio da širi nacionalnu mržnju.

Pokrenula je pravnu tužbu kroz sudove koji su presudili u njezinu korist i protiv episkopa, naređujući da se crkva sruši i ukloni s njezinog posjeda. Iako ju je odvjetnik savjetovao da podnese tužbe za zlostavljanje, povrede i prijetnje smrću koje je dobila, Fata je ipak odlučila ostaviti primjer protivnicima, tvrdeći da: ''"Mi moramo ostaviti stvari iza sebe, to je najpametnija stvar za uraditi. Ja sam povrijeđena, ali ja ne mogu više da povrijeđujem."'' Ona je inzistirala da je ponosna na sebe i njezino (sedmero) djece, i na njezine ''"pametne ali očajne ljude."'' Ona je rekla da želi poručiti Srbima ''"Ako niste dobra osoba, postanite. Svi ćemo eventulno pomrijeti, tako da je bolje umrijeti kao dobra osoba nego kao zla."''

Godine 2007., [[Republika Srpska|Vlada Republike Srpske]] složila se da financira premještanje crkve. [[Visoki predstavnik za Bosnu i Hercegovinu|OHR]] je podržao sporazum pošto bi time pravo Fate Orlović na privatno vlasništvo bilo ispoštovano. Crkva je od tada bila izvan funkcije i čekalo se njezino premještanje.

Veleposlanstvo [[Sjedinjene Američke Države|SAD]]-a u Bosni i Hercegovini nominiralo je Fatu Orlović za međunarodnu nagradu "Žena hrabrosti", koja se daje hrabrim ženama koje se bore za svoja prava na nenasilan način. Bosanskohercegovački časopisi ''[[Dnevni avaz]]'' i ''[[Preporod - islamske informativne novine|Preporod]]'' izabrali su 2007. godine Fatu Orlović za osobu godine.

Orlović je isto tako bila subjekt dokumentarca televizije [[Al Jazeera Balkans]] u studenome 2012. godine pod nazivom ''Kuća koju Fata nije izgradila''.<ref>{{cite web|author=|url=http://www.aljazeera.com/programmes/aljazeeracorrespondent/2012/10/201210311243956401.html|title=The House Fata Didn't Build|publisher=AlJazeera|date=4. 12. 2012|accessdate=6. 2. 2014}}</ref><ref>{{cite web|author= |url=http://www.internationalpeaceandconflict.org/video/al-jazeera-correspondent-the-house-fata-didn-t-build?xg_source=activity |title=Al Jazeera Correspondent - The House Fata Didn't Build |publisher=InternationalPeaceandConflict |date=30. 11. 2012 |accessdate=6. 2. 2014 |archiveurl=https://web.archive.org/web/20140222063826/http://www.internationalpeaceandconflict.org/video/al-jazeera-correspondent-the-house-fata-didn-t-build?xg_source=activity |archivedate=22. 2. 2014 |df= }}</ref>

Kako je Orlovićeva iscrpila sve mogućnosti u borbi s Republikom Srpskom, žalila se [[Europski sud za ljudska prava|Europskom sudu za ljudska prava]], koji je 2019. godine presudio u njezinu korist. Sud je naložio entitetu da ukloni crkvu. To se u konačnici i dogodilo 5. lipnja 2021. godine, kada je crkva u dvorištu Fate Orlović srušena. Srušile su je vlasti Republike Srpske, kako bi ispoštovale presudu Europskog suda za ljudska prava iz 2019. godine.

== Primjer ==
Bitka Fate Orlović protiv crkve smatrala se kao test za potencijalno vraćanje vladavine zakona u podijeljenoj Bosni i Hercegovini. Prema Jamesu Rodehaveru, ravnatelju za ljudska prava u [[Organizacija za europsku sigurnost i suradnju|OSCE]]-u u Sarajevu, premještanje crkve trebalo bi biti važan pokazatelj vraćanja vladavine zakona i mogućnost rješavanja ostavštine rata.

Fata Orlović nije bila uznemirena činjenicom da je zgrada na njezinoj zemlji crkva i da se tu Srbi pravoslavci mole. Ona poštuje crkve kao i džamije ali insistira da ako zajednica želi crkvu, onda je treba postaviti na svoju zemlju. Pri poštivanju svih nacija i religija, ona navodi kako ne može dopustiti da ljudi grade na njezinoj zemlji.

Kada je pitaju za oprost, oni koji su je optuživali da širi nacionalnu mržnju prošlosti, ona odbija oprostiti, iako insistira da neće svakako nikoga povrijediti: ''"Oni su masakrirali do zadnjeg, ubijali sve, sve zakopavali, i sada me pitaju da im oprostim. Neću!"''

== Izvori ==
{{Izvori|2}}

== Vanjske povezice ==
* [https://www.24sata.hr/news/fata-orlovic-docekala-pravdu-srusili-bespravnu-pravoslavnu-crkvu-u-dvoristu-kod-srebrenice-766191 Fata Orlović dočekala pravdu: Srušili bespravnu pravoslavnu crkvu u dvorištu kod Srebrenice]

{{GLAVNIRASPORED: Orlović, Fata}}
[[Kategorija:Bošnjaci]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački aktivisti]]