WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T07:10:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 07:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Fanariot'''-->'''Fanarioti''' ili '''grčki fanarioti ''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: φαναριώτες, [[Rumunjski jezik\|rumunjski]]: fanarioţii, [[Bugarski jezik\|bugarski]]: фанариоти, [[Turski jezik\|turski]]: Fenerli Rumlar) naziv je za članove utjecajnih [[Grci\|grčkih]] (ali i heleniziranih [[Rumunji\|rumunjskih]] i [[Albanci\|albanskih]]) obitelji<ref name=BritA>Encyclopedia Britannica, The Phanariotes, 2008, O.Ed.</ref> naseljenih su [[Istanbul\|konstatinopolskoj]] gradskoj četvrti Fener (četvrti fenjera).<ref name=BritB>Encyclopedia Britannica, ''Phanariote'', 2008., O.Ed; Ime Fener, Φανάρι (''Fanari'') vuče podrijetlo od grčke pomorske riječi za ''svjetionik'' ({{~~cite web~~\|url=http://www.komvos.edu.gr/dictonlineplsql/simple_search.display_full_lemma?the_lemma_id=15948&target_dict=1 \| title=''Τριανταφυλλίδης On line Dictionary'' \| work=Φανάρι (ναυτ.)) \|accessdate= 7. listopada 2006. \| dateformat=mdy}}</ref>		<!--'''Fanariot'''-->'''Fanarioti''' ili '''grčki fanarioti ''' ([[Grčki jezik\|grčki]]: φαναριώτες, [[Rumunjski jezik\|rumunjski]]: fanarioţii, [[Bugarski jezik\|bugarski]]: фанариоти, [[Turski jezik\|turski]]: Fenerli Rumlar) naziv je za članove utjecajnih [[Grci\|grčkih]] (ali i heleniziranih [[Rumunji\|rumunjskih]] i [[Albanci\|albanskih]]) obitelji<ref name=BritA>Encyclopedia Britannica, The Phanariotes, 2008, O.Ed.</ref> naseljenih su [[Istanbul\|konstatinopolskoj]] gradskoj četvrti Fener (četvrti fenjera).<ref name=BritB>Encyclopedia Britannica, ''Phanariote'', 2008., O.Ed; Ime Fener, Φανάρι (''Fanari'') vuče podrijetlo od grčke pomorske riječi za ''svjetionik'' ({{Citiranje weba\|url=http://www.komvos.edu.gr/dictonlineplsql/simple_search.display_full_lemma?the_lemma_id=15948&target_dict=1 \| title=''Τριανταφυλλίδης On line Dictionary'' \| work=Φανάρι (ναυτ.)) \|accessdate= 7. listopada 2006. \| dateformat=mdy}}</ref>

	Fanar je nekoć bila dominantno grčka četvrt u kojoj i danas stoluje [[Carigradska patrijaršija\|carigradski patrijarh]].		Fanar je nekoć bila dominantno grčka četvrt u kojoj i danas stoluje [[Carigradska patrijaršija\|carigradski patrijarh]].

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T08:17:51Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Fanarioti''' ili '''grčki fanarioti ''' ([[Grčki jezik|grčki]]: φαναριώτες, [[Rumunjski jezik|rumunjski]]: fanarioţii, [[Bugarski jezik|bugarski]]: фанариоти, [[Turski jezik|turski]]: Fenerli Rumlar) naziv je za članove utjecajnih [[Grci|grčkih]] (ali i heleniziranih [[Rumunji|rumunjskih]] i [[Albanci|albanskih]]) obitelji<ref name=BritA>Encyclopedia Britannica, The Phanariotes, 2008, O.Ed.</ref> naseljenih su [[Istanbul|konstatinopolskoj]] gradskoj četvrti Fener (četvrti fenjera).<ref name=BritB>Encyclopedia Britannica, ''Phanariote'', 2008., O.Ed; Ime Fener, Φανάρι (''Fanari'') vuče podrijetlo od grčke pomorske riječi za ''svjetionik'' ({{cite web|url=http://www.komvos.edu.gr/dictonlineplsql/simple_search.display_full_lemma?the_lemma_id=15948&target_dict=1 | title=''Τριανταφυλλίδης On line Dictionary'' | work=Φανάρι (ναυτ.)) |accessdate= 7. listopada 2006. | dateformat=mdy}}</ref>

Fanar je nekoć bila dominantno grčka četvrt u kojoj i danas stoluje [[Carigradska patrijaršija|carigradski patrijarh]].
Unatoč svom kozmopolitizmu i vrlo često zapadnoeuropskom obrazovanju bili su duboko ukorijenjeni u tradiciju helenizma.

Fanarioti su izrasli iz klase novčano ojačalih grčkih trgovaca, od kojih je većina tvrdila da vuče podrijetlo od plemenitaških bizantinskih obitelji. Imali su osobito velik utjecaj na upravu u Otomanskom carstvu na području Balkana od XVIII. st.<ref name=BritB/>
Nastojali su izgraditi kuće u četvrti Fanar u kojoj je rezidenciju imao [[Carigradska patrijaršija|ekumenski patrijarh]], koji je po otomanskom upravnom sustavu [[millet|miletu]] smatran vjerskim i svjetovnim vođom (millet-bashi) svih pravoslavnih kršćana u Otomanskom carstvu (''Rum milet'' ili ''Rimski narod carstva'').
Fanarioti su nastojali ući u uži krug patrijarhovih suradnika (''ekumenskih arhonta'') i na taj način proširiti svoj utjecaj.

== Povijest ==

[[datoteka:ConstantinIpsilanti1805.png|mini|200px|Grb Constantina Ipsilantija iz 1805.]]
Pojedini članovi fanariotskih obitelji uspjeli su steći veliko bogatstvo i utjecaj već tijekom XVII. st, dobivši visoka mjesta u [[Otomansko carstvo|otomanskoj]] upravnoj hijerarhiji. Od [[1669.]] god pa sve do [[Grčki rat za neovisnost|Grčkog rata za neovisnost]] [[1821.]] fanarioti su tvorili većinu [[dragoman]]a u [[Visoka Porta|Visokoj Port]]i i većinu osoblja u otomanskim diplomatskim predstavništima, što je djelomično bilo i zbog dobrog obrazovanja koje je bilo na znatno višoj razini u usporedbi s ostatkom otomanskog stanovništva.<ref name=BritA/>

U razdoblju [[1711.]] – [[1716.]] god. i [[1821.]] god. dobar dio njih dočepao se pozicija [[hospodar]]a, [[vojvoda]] ili kneza u [[Dunavske kneževine|dunavskim kneževinama]] ([[Moldova|Moldovi]] i [[Vlaška|Vlaškoj]]), što je postalo uobičajenim promaknućem nakon dragomanske službe. To se razdoblje često naziva i '''fanariotskim razdobljem''' u rumunjskoj povijesti.<ref name=BritB/>

== Za Otomanskog carstva ==

Korijeni [[Grci|grčkog]] uspona mogu se pronaći u tome što je posustaloj snazi Otomanskog carstva bila potrebnija vještina diplomatskog pregovaranja nego sirova snaga oružja.<ref name=BritB/> Od XVII. st. Otomansko carstvo sve je češće moralo tražiti izlaze za pojedine probleme u zakulisnim i mukotrpnim diplomatskim mirovnim pregovaranjima i dogovaranjima.

Kako je dio otomanske tradicije bio i ignoriranje svega zapadnog (pa tako i jezika), Visoka Porta takve je dužnosti prepustila Grcima koji su vladali jezicima i poznavali zapadnu kulturu (preko trgovačke tradicije), a većinu tih poslova dobili su fanarioti.

[[datoteka:Alexandru Ipsilanti.jpg|mini|180px|Aleksandar Ipsilantis]]

== Neke od značajnijih fanariotskih obitelji ==

* Argiropolos
* Callimachi (''Călmaşu''), izvorno rumunjska boljarska obitelj iz [[Moldova|Moldove]]
* Cantacuzino
* Karađa (Caragea)
* Obitelj Gika (''Ghikas'', ''Ghica'', ''Ghyka'', ''Ghika'' , ''Gjika''), izvorno [[Albanci|albanska]] obitelj iz [[Makedonija (regija)|Makedonije]]
* Obitelj Manos
* Kavadas (Kavvadas)
* Mavrocordatos (''Mavrocordat'')
* Mavrogenes (''Mavrogeni'')
* Morosis (''Moruzi'')
* Musurus
* Racovica (''Racoviţă''), rumunjska plemenitaška obitelj iz [[Vlaška|Vlaške]]
* Obitelj Rosetti (''Ruset'' ili ''Russeti'')
* Sotzos (''Suţu'' ili ''Sutzu''), izvorno [[Vlasi|vlaška]] obitelj
* Ipsilantis (''Ipsilanti'')
* Vacarescu, rumunjski boljari iz [[Vlaška|Vlaške]]
* Vlastos

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
* Mihai Berza, "Haraciul Moldovei şi al Ţării Româneşti în sec. XV–XIX", in ''Studii şi Materiale de Istorie Medie'', II, 1957, p. 7–47
* Alex Drace-Francis, ''The Making of Modern Romanian Culture'', London - New York, 2006, id={{ISBN|1845110668}}
* Neagu Djuvara, ''Între Orient şi Occident. Ţările române la începutul epocii moderne'', Humanitas, Bucharest, 1995
* Vlad Georgescu, ''Istoria ideilor politice româneşti (1369-1878)'', Munich, 1987
* Eric Hobsbawm, ''Age of Revolutions'', section "Greek War of Independence"
* Konstantinos Paparrigopoulos (- Pavlos Karolidis), ''History of the Hellenic Nation'' (Volume Eb), Eleftheroudakis, Athens, 1925
* L. S. Stavrianos, ''The Balkans Since 1453''

[[Kategorija:Povijest Rumunjske]]
[[Kategorija:Povijest Turske]]
[[Kategorija:Povijest Grčke]]

Fanariot - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica