Suradnik10: /* Rana povijest */

2026-05-12T21:39:34Z

Rana povijest

←Starija inačica		Inačica od 12. svibanj 2026. u 21:39
Redak 41:		Redak 41:
	[[Datoteka:Kvivik-1900.JPG\|mini\|lijevo\|180px\|Mjesto [[Kvívík]], [[1900.]] godina]]		[[Datoteka:Kvivik-1900.JPG\|mini\|lijevo\|180px\|Mjesto [[Kvívík]], [[1900.]] godina]]
	=== Rana povijest ===		=== Rana povijest ===
	Postoji mogućnost da su ljudi prvi puta stupili na otoke krajem [[6. ~~stoljeće~~\|6.]] ili u [[7. ~~stoljeće~~\|7. stoljeću]]. Bili su to irski [[redovnik\|redovnici]], no nedvojbenih podataka o tome nema.		Postoji mogućnost da su ljudi prvi puta stupili na otoke krajem [[6. st.\|6.]] ili u [[7. st.\|7. stoljeću]]. Bili su to irski [[redovnik\|redovnici]], no nedvojbenih podataka o tome nema.

	Prvi stanovnici bijahu norveški [[Vikinzi]] koji su, nakon tiranije svoga kralja Haralda, koji je silom želio ojačati svoju vlast na račun lokalnih vladara-kraljeva, takozvanih '''konunga''', krenuvši put zapada, naišli na nenastanjeno kopno, u svemu slično njihovoj domovini [[Norveška\|Norveškoj]], samo bez kraljevske diktature. I dok su mnogi krenuli dalje na zapad, ili, bolje rečeno, sjeverozapad, prema [[Island]]u, dio ih je odlučio ostati ovdje i započeti novi život u novoj koloniji koja svoju povijest piše od [[9. stoljeće\|9. stoljeća]].		Prvi stanovnici bijahu norveški [[Vikinzi]] koji su, nakon tiranije svoga kralja Haralda, koji je silom želio ojačati svoju vlast na račun lokalnih vladara-kraljeva, takozvanih '''konunga''', krenuvši put zapada, naišli na nenastanjeno kopno, u svemu slično njihovoj domovini [[Norveška\|Norveškoj]], samo bez kraljevske diktature. I dok su mnogi krenuli dalje na zapad, ili, bolje rečeno, sjeverozapad, prema [[Island]]u, dio ih je odlučio ostati ovdje i započeti novi život u novoj koloniji koja svoju povijest piše od [[9. stoljeće\|9. stoljeća]].

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:59:11Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:59
Redak 133:		Redak 133:
	*[http://www.flickr.com/photos/14716771@N05/sets/72157602838195716/ Flick photo set]		*[http://www.flickr.com/photos/14716771@N05/sets/72157602838195716/ Flick photo set]

	~~{{Commons\|Føroyar}}~~

	{{Nordijsko vijeće}}		{{Nordijsko vijeće}}

Suradnik10 u (test) 01:40, 17. ožujak 2025.

2025-03-17T01:40:35Z

Prikaži promjene

WikiSysop: zamjena infookvira

2022-03-25T17:33:46Z

zamjena infookvira

←Starija inačica		Inačica od 25. ožujak 2022. u 17:33
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Føroyar'''-->{{~~Okvir_zemlje_svijeta~~		<!--'''Føroyar'''-->{{Infookvir zemlja svijeta
	\| ime = Ovčji otoci, Farski otoci, Ferojski otoci		\| ime = Ovčji otoci, Farski otoci, Ferojski otoci
	\| izvorno_ime = Føroyar (ferojski)<br>Færøerne (danski)		\| izvorno_ime = Føroyar (ferojski)<br>Færøerne (danski)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-08T13:17:59Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Okvir_zemlje_svijeta
| ime = Ovčji otoci, Farski otoci, Ferojski otoci
| izvorno_ime = Føroyar (ferojski) Færøerne (danski)
| ime_genitiv = Føroyara
| eng_ime = Faroe Islands
| zastava = Flag of the Faroe Islands.svg
| grb = Coat of arms of the Faroe Islands.svg
| lokacija = Europe-Faroe Islands.svg |
| službeni_jezik = [[Ferojski jezik|ferojski]] (regionalni), [[danski jezik]]
| glavni_grad = [[Tórshavn]]
| predstavnik_države_množina = Kraljevi
| predstavnik_države = Kraljica
| predstavnik_države_osoba = [[Margareta II.]]
| predsjednik_vlade_osoba = [[Aksel V. Johannesen]]
| površina_poredak = 189
| površina = 1.399
| vode = 0,5
| stanovništvo_poredak = 211
| stanovništvo = 48.228
| godina_popisa = 2004.
| gustoća_stanovništva = 33,1
| neovisnost = Ovisni teritorij [[Danska|Danske]] sa samoupravom od [[1948.]]
| valuta = U međunarodnoj razmjeni [[danska kruna]] (DKK); unutar regije [[føroyarska kruna]] (FOK)1
| stoti_dio_valute = 1 FOK = 1 DKK = 100 ''oyra'' = 100 ''øra''
| vremenska_zona = 
| himna = [[Tú alfagra land mítt]]
| internetski_nastavak = .fo
| pozivni_broj = 298
| komentar = 1 Novčanice su danske krune, ali s føroyarskim motivima. Kovanice su standardne danske, a kruna rabi [[ISO 4217]] kod DKK.
| moto = nema
}}

'''Føroyar''' (Ovčji otoci, Ferojski otoci, Farski otoci; [[IPA]]:[{{IPA|fɶɹjaɹ}}]) je [[Danska|danska]] autonomna pokrajina. Obuhvaćaju istoimenu otočnu skupinu u sjevernom [[Atlantik]]u između [[Škotska|Škotske]], [[Norveška|Norveške]] i [[Island]]a. Od [[1948.]] godine imaju nadležnost u svim područjima osim obrane i vanjskih poslova. Za razliku od Danske zemlje nisu članovi [[EU]].

== Ime ==

'''Føroyar''' je izvorni ferojski naziv, dok bi isto na danskome jeziku glasilo '''Færøerne''' gdje oba imena imaju isto značenje — ''ovčji otoci''. U hrvatskome jeziku još uvijek nema potpune suglasnosti oko njihova imena te se tako nazivaju još i '''Ovčjim''', '''Farskim''', '''Ferskim''', '''Ferojskim''', i '''Ferinškim''' otocima, a često se umjesto ''otoka'' koristi i riječ ''otočje''). 
''(Vidi [[Razgovor:Føroyar|stranicu za razgovor]].)''

== Povijest ==
[[Datoteka:Kvivik-1900.JPG|mini|lijevo|180px|Mjesto [[Kvívík]], [[1900.]] godina]]
=== Rana povijest ===
Postoji mogućnost da su ljudi prvi puta stupili na otoke krajem [[6. stoljeće|6.]] ili u [[7. stoljeće|7. stoljeću]]. Bili su to irski [[redovnik|redovnici]], no nedvojbenih podataka o tome nema.

Prvi stanovnici bijahu norveški [[Vikinzi]] koji su, nakon tiranije svoga kralja Haralda, koji je silom želio ojačati svoju vlast na račun lokalnih vladara-kraljeva, takozvanih '''konunga''', krenuvši put zapada, naišli na nenastanjeno kopno, u svemu slično njihovoj domovini [[Norveška|Norveškoj]], samo bez kraljevske diktature. I dok su mnogi krenuli dalje na zapad, ili, bolje rečeno, sjeverozapad, prema [[Island]]u, dio ih je odlučio ostati ovdje i započeti novi život u novoj koloniji koja svoju povijest piše od [[9. stoljeće|9. stoljeća]].

No, i ovdje postoje neke sumnje. Glavni izvor za povijest prije [[14. stoljeće|14. stoljeća]] je takozvana [[Færeyinga Saga]] (Føroyarska saga) nastala u [[13. stoljeće|13. stoljeću]]. Ona govori o čovjeku Grímru Kambanu koji je, prema sagi, došao ovdje prije Norvežana. Ime Grímr je nordijsko, ali prezima Kamban je irskoga podrijetla, što je namećalo pitanje je li on Irac ili Nordijac? Drži se da bi mogao potjecati i s Britanskih otoka gdje se stanovništvo irskoga i nordijskoga podrijetla već pomiješalo. Pretpostavlja se i da su se i Norvežani koji su pobjegli od Haralda, odlučili za ove otoke jer su otprije za njih znali, dakle, netko je morao biti na njima. Sa sigurnošću se može reći da su krenuli put Islanda jer su pouzdano znali da je onamo otok.

Saga još svjedoči o političkom uređenju: nordijska tradicija s [[parlament]]om '''Alþing''', odnosno '''[[Alting]]''' je i ovdje nazočna. To su javne skupštine na kojima su imali pravo glasa svi slobodni ljudi, a na njima su se donosili zakoni.

Prihvaćaju [[kršćanstvo]] krajem [[10. stoljeće|10. stoljeća]] sa [[stolna crkva|stolnom crkvom]] u [[Kirkjubøur]]u na južnome dijelu [[Streymoy]]a. Spominju se čak 33 [[biskup]]a.
[[Datoteka:Faroe map 1673 by lucas debes.png|mini|lijevo|Karta Otoka iz [[1673.]]]]
[[1035.]] su izgubili svoju samostalnost i postali su dijelom [[Norveška|Kraljevine Norveške]]. Norveška kontrola se nastavila do [[1380.]] godine, kada je Norveška ušla u uniju s Danskom, koja se kasnije pretvorila u duplu monarhiju Danska-Norveška. Reformacija crkve je došla na otoke [[1538.]] godine. Kada je Danska napustila Norvešku sporazumom u [[Kiel]]u [[1814.]], Danska je zadržala vlast na Føroyaru.

Monopol u trgovini na otocima je ukinut [[1856.]] Od tada, zemlja razvija samostalnu ribolovnu pomorsku flotu. [[1888.]] se probudila nacionalna svijest stanovnika otoka oko borbe za [[ferojski jezik]]. Poslije [[1906.]] sve više se javljala nacionalna svijest kod stanovnika pojavom političkih stranaka na otocima.
[[12. travnja]] [[1940.]], Føroyar je okupirala britanska vojska poslije napada nacističke Njemačke na Dansku. Vojska je došla na otoke kako bi spriječila možebitni pokušaj Nijemaca da okupiraju i Føroyar. [[1942.]]-[[1943|43]]., britanski kraljevski inženjeri sagradili su jedinu zračnu luku na otocima ([[Zračna luka Vágar|Vágar]]). Poslije rata je vraćena Danskoj kontrola nad otocima, ali su [[1948.]] godine Føroyar dobili veliku autonomiju. Odbili su zajedno s Danskom ući u [[Europska unija|Europsku ekonomsku zajednicu]] [[1973.]] godine. Otoci su doživjeli ekonomsku krizu propadanjem ribarske industrije početkom 1990-ih i od onda se mnogo trude promijeniti gospodarstvo.

== Zemljopis ==
[[Datoteka:Faroes030417-nasa(2).jpg|mini|desno|180px|[[NASA]], fotografija Otoka]]
Føroyar su grupa od 18 otoka, zapadno od [[Sjeverna Europa|sjeverne Europe]], između [[Norveško more|Norveškoga mora]] i sjevernog [[Atlantski ocean|Atlanskog oceana]], na pola puta između Norveške i Islanda. Kordinate su 62°00′ s.z.š. 6°47′ z.z.d.. Površina otočja iznosi 1.399 km², uključujući rijeke i jezera, i sa obalom od 1.117 km. Jedini nenaseljeni otok je [[Lítla Dímun]].

Føroyar imaju hladnije ljeto i blagu zimu, uglavnom je uvijek oblačno i česte su pojave magle i dosta je vjetrovito. Iako je sjeverna zemlja, zbog [[Golfska struja|Golfske struje]] klima je amelioratedna. Otočja su pretežno strma i bez vegetacije. Føroyar imaju najstrmije morske litice u Europi. Najniža točka je 0, dok je najviša 882 m iznad mora. Zbog litica gradnja prometnica je otežana, ali tek odnedavno je počela izgradnja tunela.

== Stanovništvo ==

Većina stanovništva čini Ferojci, skandinavskog ili keltskog porijekla. Stanovništvo ([[Ferojci]]) govori [[Ferojski jezik|ferojskim]], sjevernogermanskim jezikom sličnim [[islandski|islandskom]] po očuvanju osobina iz ranijih razdoblja jezičnog razvoja, čemu je svakako pogodovala otočna izoliranost. Također govore i danskim jezikom, te [[engleski jezik|engleskim]], pogotovo stanovništvo iz većih mjesta i mlađi, koji uče engleski u školama.

Stanovništvo otoka je rašireno po cijeloj zemlji i do prije nekoliko desetljeća nije bilo urbanizacije stanovništva. Industrijalizacija zemlje je bila decentralizirana, pa je i stanovništvo ostalo ruralno. Opet, sela s lošim lukama i nepovoljnim lokacijama su bile žrtve modernizacije od poljoprivrede do ribarstva, gdje u nekadašnjim poljoprivrednim dijelovima nema mladih ljudi. Dijelovi kao što su: [[Fugloy]], [[Svínoy]], [[Mykines]], [[Skúvoy]] i [[Dímun]], loše su povezani s ostatkom zemlje, zbog nepredvidljivih vremenskih prilika koje mogu zaustaviti promet.

== Politika ==
[[Datoteka:Map-kommuna-2005new-color-caption.png|mini|desno|180px|Administrativna podjela Otoka]]
Otočja su administrativno podijeljena na 34 općine sa oko 120 gradova i sela. Tradicionalno postoje i 6 regija (sýslur):

* ''Eysturoyar sýsla'' - čini ga otok [[Eysturoy]].
* ''Norðoyar sýsla'' (u prijevodu znači "Sjeverni otoci") - čine otoci: [[Borðoy]], [[Fugloy]], [[Kalsoy]], [[Kunoy]], [[Svínoy]] i [[Viðoy]].
* ''Sandoyar sýsla'' - otok [[Sandoy]], [[Skúvoy]], [[Stóra Dímun]].
* ''Streymoyar sýsla'' - otok [[Hestur]], [[Koltur]], [[Nólsoy]], [[Streymoy]].
* ''Suðuroyar sýsla'' - [[Suðuroy]], [[Lítla Dímun]] .
* ''Vága sýsla'' - čine otoci [[Vágar]] i [[Mykines]].
[[Datoteka:Tinganes.jpg|mini|lijevo|180px|Sjedište Vlade]]
Danas se izbori održavaju na općinskom nivou, na nacionalnom (za føroyarski parlament [[Løgting]]), kao i za danski parlament [[Folketing]].

Vlada na Føroyaru ima zakonodavnu vlast za pitanja od lokalnog značaja. Premijer se zove ''Løgmaður'', dok se ostali ministri zovu ''landsstýrismaður''.

Føroyarska skupština zove se "[[Løgting]]". Nalazi se u predjelu glavnog grada Tórshavna zvanom Tinganes, i ima 33 članova.

== Gospodarstvo ==
Poslije velike ekonomske krize na početku 1990-ih, uslijed loših ulova i lošeg upravljanja ekonomijom, Føroyar se je vratio na pravi put. Nezaposlenost je [[1998.]] bila 5%, a [[2006.]] je svedena na 3% (jedna od najmanjih u Europi). Ipak, zbog potpune ovisnosti o ribolovu, ekonomija je i dalje ranjiva. Stanovnici se nadaju da će izgradnja novih postrojenja za preradu ribe doprinijeti jačanju gospodarstva. Izvorišta nafte oko Otoka daju nadu za oporavak gospodarstva.

Od [[2000.]] godine, započeti su novi projekti u informacijskim tehnologijama i biznisu radi poticanja novih ulaganja. Rezultati ovih projekata su nepoznati, ali s nadom da će donijeti kvalitetniju tržišnu ekonomiju na Otoke.

Mala nezaposlenost ne znači da se ekonomska situacija na Otocima poboljšava. Mnogo mladih se nakon završetka studija preseli u Dansku ili druge europske zemlje. Zbog toga na Otocima ostaje pretežno starije stanovništvo, od kojeg veći dio nema odgovarajuće znanje u području informacijskih tehnologija.

* ukupni [[BDP]]: 1 milijarda [[Američki dolar|$]].
* BDP - stvarni rast: 10% (2001.)
* BDP po stanovniku - 22.000 $ (2001.)

== Promet ==
[[Datoteka:Avro at Vagar Airport.JPG|mini|lijevo|180px|Zračna luka]]
[[Datoteka:Nordoyatunnilin.jpg|mini|desno|180px|[[Norðoyatunnilin]]]]
[[Zračna luka Vágar]] je jedina zračna luka u zemlji. Zbog svog planinskog reljefa i relativno male površine Føroyar, nije moguć veliki promet sa puno zemalja svijeta. Oko 80% stanovništa su povezani tunelima ispod oceana, mostovima što spaja tri najveća otoka i tri veća otoka na sjeveru, dok su dva velika otoka na jugu povezana brzim i modernim trajektima. 458 km dobrih puteva povezuju svako selo, osim na sedam manjih otoka, koji imaju po jedno selo.

== Religija ==
[[Datoteka:Faroe stamp 425 church of gota.jpg|mini|desno|180px|Crkva u [[Gøta|Gøti]]]]
Religija na Føroyaru je dio luteranskog pokreta. Druga religija po zastupljenosti je baptistička zajednica.

Prema službenim statistikama iz [[2002.]] godine, 84,1% su vjernici državne crkve "Føroyarske narodne crkve" (Fólkakirkjan), luteranske crkve.

Kršćanstvo je došlo na otoke oko [[1000.]] godine. Na početku pod Norveškom, Føroyar je pripao Danskoj [[1523.]] Zadnji katolički biskup ([[Amundur Olavson]]) je zamijenjen s prvim luteranskim biskupom ([[Jens Gregersøn Riber]]) [[1540.]] godine.

Prema legendi, oko 1000. godine, kralj Norveške je rekao Sigmundu otići brodom na Føroyar. Sigmund je rekao da moraju 18 otoka (koja čine Føroyar) načini kršćanskim, što je i uradio prema legendi. Prva katolička crkva je osnovana tek oko [[1100.]] godine.

== Šport ==
[[Nogometna reprezentacija Føroyara]] i klubovi iz [[Nogometna liga Farskih Otoka|Nogometne lige Farskih Otoka]] sudjeluju na europskim natjecanjima.

Stanovnici ovih otoka se natječu i u "seoskim" športovima u kojima se zahtijeva izdržljivost, poput nošenja bačava, penjanja po deblu, držanja betonskih blokova (a može ih se vidjeti na europskim satelitskim postajama).

== Nordijska kuća ==
Nordijska kuća je najvažnija kulturna institucija na Føroyaru. Ima za cilj promociju nordijske i føroyarske kulture, što lokalno, što u drugim nordijskim zemljama. Erlendur Paturson ([[1913.]] – [[1986.]]), føroyarski član Nordijskog vijeća, dao je ideju za izgradnju takve ustanove na otoku. Natječaj za izgradnju je održan [[1977.]] sa 158 prijavljenih radova. Izabran je rad Ole Srena iz Norveške i Kolbrune Ragnarsdottir s Islanda. Držeći se tradicije, arhitekti su zamislili da zgrada ima oblik kuće vilenjaka. Zgrada je jedna od najljepših u [[Skandinavija|Skandinaviji]]. Kuća je otvorena u Torshavnu [[1983.]]
Nordijska kuća je pod upravom kulturne organizacije pod Nordijskim ministarskim vijećem. Njome upravlja odbor od 8 članova, 3 sa Føroyara i 5 iz drugih zemalja Skandinavije. Direktor kuće određuje odbor na razdoblje od 4 godine.

== Zanimljivosti ==
Za vrijeme [[2. svjetski rat|drugog svjetskog rata]], odnosno od 1941. do 1945. bili su pod [[UK|britanskom]] okupacijom.

[[Električni napon]] je na 230 [[Volt|V]] i 50 [[Herc|Hz]].

Føroyarska vladarica je danska kraljica Margareta II., odnosno punim imenom [[Margareta II.|Margareta Aleksandrina Þórhildur Ingrid]] [[Schleswig-Holstein-Sonderburg-Glücksburg]].

== Vanjske poveznice ==
*[https://web.archive.org/web/20090404020424/http://www.tinganes.fo/Default.aspx?AreaID=11 Ured premijera]
*[https://web.archive.org/web/20090321000920/http://www.visit-faroeislands.com/?Language=EN Službena turistička prezentacija]
*[http://Nlh.fo/ Službena prezentacija Nordijske kuće]
*[http://www.flickr.com/photos/14716771@N05/sets/72157602838195716/ Flick photo set]

{{Commons|Føroyar}}

{{Nordijsko vijeće}}
{{Europa}}

[[Kategorija:Nesamostalni teritoriji]]
[[Kategorija:Otoci u Atlantskom oceanu (Europa)]]
[[Kategorija:Føroyar| ]]
[[Kategorija:Danski otoci]]
[[Kategorija:Otočja]]

Føroyar - Povijest promjena

Suradnik10: /* Rana povijest */

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

Suradnik10 u (test) 01:40, 17. ožujak 2025.

WikiSysop: zamjena infookvira

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica