Evolucija čovjeka - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T05:10:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 05:10
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Evolucija čovjeka'''-->~~{{izdvojeni članak\|siječanj 2018.}}~~		<!--'''Evolucija čovjeka'''-->
	{{evolucijska biologija}}		{{evolucijska biologija}}
	'''Evolucija čovjeka''' podrazumijeva [[evolucija\|evolutivni]] proces koji je tijekom vremena doveo do pojave anatomski modernog [[čovjek]]a. Čovječja je [[evolucija]] u biti dio evolucije [[primat]]â, točnije razvoja [[rod (taksonomija)\|roda]] ''[[Homo (rod)\|Homo]]'' i pojave vrste ''[[Homo sapiens]]'' kao jedne od vrsta [[veliki čovjekoliki majmuni\|hominida ili velikih čovjekolikih majmuna]]. Izučavanje evolucije čovjeka obuhvaća niz različitih znanstvenih disciplina: [[paleontologija\|paleontologiju]], [[antropologija\|antropologiju]], [[arheologija\|arheologiju]], [[jezikoslovlje]], [[embriologija\|embriologiju]] i [[genetika\|genetiku]].<ref>{{cite journal\|author=Heng HH\|title=The genome-centric concept: resynthesis of evolutionary theory\|journal=BioEssays\|volume=31\|issue=5\|pages=str. 512.–525.\|year=2009.\|month=svibanj\|pmid=19334004\|doi=10.1002/bies.200800182}}</ref>		'''Evolucija čovjeka''' podrazumijeva [[evolucija\|evolutivni]] proces koji je tijekom vremena doveo do pojave anatomski modernog [[čovjek]]a. Čovječja je [[evolucija]] u biti dio evolucije [[primat]]â, točnije razvoja [[rod (taksonomija)\|roda]] ''[[Homo (rod)\|Homo]]'' i pojave vrste ''[[Homo sapiens]]'' kao jedne od vrsta [[veliki čovjekoliki majmuni\|hominida ili velikih čovjekolikih majmuna]]. Izučavanje evolucije čovjeka obuhvaća niz različitih znanstvenih disciplina: [[paleontologija\|paleontologiju]], [[antropologija\|antropologiju]], [[arheologija\|arheologiju]], [[jezikoslovlje]], [[embriologija\|embriologiju]] i [[genetika\|genetiku]].<ref>{{cite journal\|author=Heng HH\|title=The genome-centric concept: resynthesis of evolutionary theory\|journal=BioEssays\|volume=31\|issue=5\|pages=str. 512.–525.\|year=2009.\|month=svibanj\|pmid=19334004\|doi=10.1002/bies.200800182}}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

2021-12-06T02:12:59Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite news +{{Citiranje novina)

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 02:12
Redak 144:		Redak 144:
	Najstariji tranzicijski fosili od ''Homo ergastera/erectusa'' prema [[Arhajski Homo sapiens\|Arhajskom ''Homo sapiensu'']] pronađeni su u Africi, kao što je npr. ''[[Homo rhodesiensis]]'', ali slični tranzicijski oblici pronađeni su i na lokalitetu [[Dmanisi]] u [[Gruzija\|Gruziji]]. Potomci afričkog ''Homo erectusa'' raširili su se čitavom [[Euroazija\|Euroazijom]] prije 500 000 godina i evoluirali su u ''[[Homo antecessor]]a'', ''[[Homo heidelbergensis]]a'' i ''[[Homo neanderthalensis]]a''. Najstariji fosili anatomski modernog čovjeka datiraju iz [[Srednji paleolitik\|srednjeg paleolitika]] prije oko 200 000 godina kao oni iz nacionalnog parka [[Omo]] u jugozapadnoj [[Etiopija\|Etiopiji]]. Kasniji fosili modernog čovjeka, stari oko 90 000 godina, pronađeni su u pećinskoj strukturi [[Es Skhul]] u [[Izrael]]u i [[Južna Europa\|Južnoj Europi]].		Najstariji tranzicijski fosili od ''Homo ergastera/erectusa'' prema [[Arhajski Homo sapiens\|Arhajskom ''Homo sapiensu'']] pronađeni su u Africi, kao što je npr. ''[[Homo rhodesiensis]]'', ali slični tranzicijski oblici pronađeni su i na lokalitetu [[Dmanisi]] u [[Gruzija\|Gruziji]]. Potomci afričkog ''Homo erectusa'' raširili su se čitavom [[Euroazija\|Euroazijom]] prije 500 000 godina i evoluirali su u ''[[Homo antecessor]]a'', ''[[Homo heidelbergensis]]a'' i ''[[Homo neanderthalensis]]a''. Najstariji fosili anatomski modernog čovjeka datiraju iz [[Srednji paleolitik\|srednjeg paleolitika]] prije oko 200 000 godina kao oni iz nacionalnog parka [[Omo]] u jugozapadnoj [[Etiopija\|Etiopiji]]. Kasniji fosili modernog čovjeka, stari oko 90 000 godina, pronađeni su u pećinskoj strukturi [[Es Skhul]] u [[Izrael]]u i [[Južna Europa\|Južnoj Europi]].

	Moderni su ljudi u svom širenju izvan Afrike došli u doticaj s drugim arhaičnijim vrstama ljudi kao ''[[Homo neanderthalensis\|neandertalcima]]'' i tzv. [[denisovski čovjek\|denisovskim ljudima]], koji su vjerojatno evoluirali od populacija ''Homo erectusa'', koji su pak napustili Afriku prije oko 2 milijuna godina. Priroda interakcija između prvih modernih ljudi i arhaičnih vrsta čovjeka bila je dugo vremena predmetom kontroverzije. Među stručnjacima se vodi rasprava jesu li moderni ljudi potisnuli druge vrste i zamijenili ih ili su vrste bile dovoljno slične da je došlo do bitnijeg križanja među njima. U tom bi slučaju stare populacije hominida imale utjecaj svojim genetskim materijalom na razvoj modernog čovjeka.<ref name=Grine2009>{{Citiranje knjige \|author=Wood, Bernard A. \|editor-last=Grine, Frederick E.; Fleagle, John G.; Leakey, Richard E. (eds) \|chapter=Where does the genus ''Homo'' begin, and how would we know? \|title=The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus ''Homo'' \|year=2009. \|publisher=izdavač: Springer \|location=London, UK \|isbn=978-1-4020-9979-3 \|pages=str. 17.–27, \|url=http://books.google.com/books?id=ITp_RnsPfzQC&pg=PA17}}</ref><ref name="NYT-01302012">{{~~cite news~~ \|author=Mitchell, Alanna \|title=DNA Turning Human Story Into a Tell-All \|url=http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html \|date=10. siječnja 2012. \|publisher=[[NYTimes]] \|accessdate=13. veljače 2012.}}</ref>		Moderni su ljudi u svom širenju izvan Afrike došli u doticaj s drugim arhaičnijim vrstama ljudi kao ''[[Homo neanderthalensis\|neandertalcima]]'' i tzv. [[denisovski čovjek\|denisovskim ljudima]], koji su vjerojatno evoluirali od populacija ''Homo erectusa'', koji su pak napustili Afriku prije oko 2 milijuna godina. Priroda interakcija između prvih modernih ljudi i arhaičnih vrsta čovjeka bila je dugo vremena predmetom kontroverzije. Među stručnjacima se vodi rasprava jesu li moderni ljudi potisnuli druge vrste i zamijenili ih ili su vrste bile dovoljno slične da je došlo do bitnijeg križanja među njima. U tom bi slučaju stare populacije hominida imale utjecaj svojim genetskim materijalom na razvoj modernog čovjeka.<ref name=Grine2009>{{Citiranje knjige \|author=Wood, Bernard A. \|editor-last=Grine, Frederick E.; Fleagle, John G.; Leakey, Richard E. (eds) \|chapter=Where does the genus ''Homo'' begin, and how would we know? \|title=The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus ''Homo'' \|year=2009. \|publisher=izdavač: Springer \|location=London, UK \|isbn=978-1-4020-9979-3 \|pages=str. 17.–27, \|url=http://books.google.com/books?id=ITp_RnsPfzQC&pg=PA17}}</ref><ref name="NYT-01302012">{{Citiranje novina \|author=Mitchell, Alanna \|title=DNA Turning Human Story Into a Tell-All \|url=http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html \|date=10. siječnja 2012. \|publisher=[[NYTimes]] \|accessdate=13. veljače 2012.}}</ref>

	Migracije modernih ljudi izvan Afrike zbile su se pred oko 70 000 godina i moderni su se ljudi s vremenom proširili po cijelom svijetu, zamijenivši postupno druge ljudske vrste, kako nadmetanjem za resurse, tako i međusobnom hibridizacijom. Nastanili su [[Euroazija\|Euroaziju]] i [[Oceanija\|Oceaniju]] pred oko 40 000 godina i obje [[Amerika\|Amerike]] pred oko 14 500 godina.<ref>{{cite journal \| author = Wood B \| year = 1996 \| title = Human evolution \| url = \| journal = BioEssays \| volume = svezak 18 \| issue =broj 12\| pages =str. 945.–954. \| doi = 10.1002/bies.950181204 \| pmid = 8976151 }}</ref>		Migracije modernih ljudi izvan Afrike zbile su se pred oko 70 000 godina i moderni su se ljudi s vremenom proširili po cijelom svijetu, zamijenivši postupno druge ljudske vrste, kako nadmetanjem za resurse, tako i međusobnom hibridizacijom. Nastanili su [[Euroazija\|Euroaziju]] i [[Oceanija\|Oceaniju]] pred oko 40 000 godina i obje [[Amerika\|Amerike]] pred oko 14 500 godina.<ref>{{cite journal \| author = Wood B \| year = 1996 \| title = Human evolution \| url = \| journal = BioEssays \| volume = svezak 18 \| issue =broj 12\| pages =str. 945.–954. \| doi = 10.1002/bies.950181204 \| pmid = 8976151 }}</ref>
Redak 218:		Redak 218:

	Na temelju [[arheologija\|arheoloških]] i [[paleontologija\|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.<ref name="isbn978-0-19-518346-7">{{Citiranje knjige\|author=Walker, Alan\|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives\|editor=[[Peter Ungar]]\|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable\|publisher=Oxford University Press\|location=US\|year=2006.\|isbn=978-0-19-518346-7\|pages=str. 3.–10.\|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&pg=PA357&lpg=PA357&dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.</ref><ref name="isbn978-0-89789-736-5">{{Citiranje knjige\|author=Peter Ungar & Mark F. Teaford\|title=Human Diet: Its Origin and Evolution\|publisher=Bergin & Garvey\|location=Westport, CT\|year=2002.\|isbn=978-0-89789-736-5\|page=206.}}</ref><ref name="isbn978-0-89789-516-3-Bogin">{{Citiranje knjige\|last=Bogin\|first=Barry\|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; & Tancredi, Laurence R.\|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method\|edition=3. izdanje\|year=1997.\|publisher=Bergen and Garvey\|location=South Hadley MA\|isbn=978-0-89789-516-3\|pages=str. 96.–142.\|chapter=The evolution of human nutrition\|chapterurl=http://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Barnicot NA\|title=Human nutrition: evolutionary perspectives\|journal=Integr Physiol Behav Sci\|volume=svezak 40\|issue=broj 2\|pages=str. 114.–117.\|date=travanj/lipanj 2005.\|pmid=17393680\|doi=10.1007/BF02734246}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Leonard WR, Snodgrass JJ, Robertson ML\|title=Effects of brain evolution on human nutrition and metabolism\|journal=Annu Rev Nutr.\|volume=svezak 27\|pages=str. 311.–327.\|year=2007.\|doi=10.1146/annurev.nutr.27.061406.093659\|pmid=17439362}}</ref>		Na temelju [[arheologija\|arheoloških]] i [[paleontologija\|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.<ref name="isbn978-0-19-518346-7">{{Citiranje knjige\|author=Walker, Alan\|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives\|editor=[[Peter Ungar]]\|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable\|publisher=Oxford University Press\|location=US\|year=2006.\|isbn=978-0-19-518346-7\|pages=str. 3.–10.\|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&pg=PA357&lpg=PA357&dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.</ref><ref name="isbn978-0-89789-736-5">{{Citiranje knjige\|author=Peter Ungar & Mark F. Teaford\|title=Human Diet: Its Origin and Evolution\|publisher=Bergin & Garvey\|location=Westport, CT\|year=2002.\|isbn=978-0-89789-736-5\|page=206.}}</ref><ref name="isbn978-0-89789-516-3-Bogin">{{Citiranje knjige\|last=Bogin\|first=Barry\|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; & Tancredi, Laurence R.\|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method\|edition=3. izdanje\|year=1997.\|publisher=Bergen and Garvey\|location=South Hadley MA\|isbn=978-0-89789-516-3\|pages=str. 96.–142.\|chapter=The evolution of human nutrition\|chapterurl=http://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Barnicot NA\|title=Human nutrition: evolutionary perspectives\|journal=Integr Physiol Behav Sci\|volume=svezak 40\|issue=broj 2\|pages=str. 114.–117.\|date=travanj/lipanj 2005.\|pmid=17393680\|doi=10.1007/BF02734246}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Leonard WR, Snodgrass JJ, Robertson ML\|title=Effects of brain evolution on human nutrition and metabolism\|journal=Annu Rev Nutr.\|volume=svezak 27\|pages=str. 311.–327.\|year=2007.\|doi=10.1146/annurev.nutr.27.061406.093659\|pmid=17439362}}</ref>
	Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba\|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra\|Sumatri]] u [[Indonezija\|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice<ref>"[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago]". BBC - Science & Nature - The evolution of man.</ref> i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.<ref>{{~~cite news~~\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|title=When humans faced extinction\|publisher=BBC\|date=9. lipnja 2003.\|accessdate=5. 2007-01-05\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpdbri7?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no}}</ref>		Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba\|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra\|Sumatri]] u [[Indonezija\|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice<ref>"[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago]". BBC - Science & Nature - The evolution of man.</ref> i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.<ref>{{Citiranje novina\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|title=When humans faced extinction\|publisher=BBC\|date=9. lipnja 2003.\|accessdate=5. 2007-01-05\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpdbri7?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no}}</ref>

	=== ''Homo habilis'' i ''Homo gautengensis'' ===		=== ''Homo habilis'' i ''Homo gautengensis'' ===
Redak 270:		Redak 270:
	[[datoteka:Neandertaler reconst.jpg\|mini\|200px\|Rekonstrukcija neandertalca tehnikom dermoplastike.]]		[[datoteka:Neandertaler reconst.jpg\|mini\|200px\|Rekonstrukcija neandertalca tehnikom dermoplastike.]]

	''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',<ref>{{cite journal\|author=Harvati K\|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation\|journal=J. Hum. Evol.\|volume=svezak 44\|issue=broj 1\|pages=str. 107.–132.\|year=2003.\|pmid=12604307\|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}</ref> je živio u [[Europa\|Europi]] i [[Azija\|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.<ref>{{cite journal\|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S\|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans\|journal=Cell\|volume=svezak 90\|issue=broj 1\|pages=str. 19.–30.\|year=1997.\|pmid=9230299\|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Green RE, ''et al. ''\|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing\|journal=Cell\|volume=svezak 134\|issue=broj 3\|pages=str. 416.–426.\|year=2008.\|doi=10.1016/j.cell.2008.06.021\|pmid=18692465\|pmc=2602844\|last2=Malaspinas\|first2=Anna-Sapfo\|last3=Krause\|first3=Johannes\|last4=Briggs\|first4=Adrian W.\|last5=Johnson\|first5=Philip L.F.\|last6=Uhler\|first6=Caroline\|last7=Meyer\|first7=Matthias\|last8=Good\|first8=Jeffrey M.\|last9=Maricic\|first9=Tomislav}}</ref><ref>{{cite journal\|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans\|journal=PLoS Biol.\|volume=svezak 2\|issue=broj 3\|page=str. E57\|year=2004.\|pmid=15024415\|doi=10.1371/journal.pbio.0020057\|pmc=368159\|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}</ref> Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika\|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.<ref name="neandersequence">{{~~cite news~~\|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html\|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves\|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]\|first=Jennifer\|last=Viegas\|date=06. svibnja 2010.\|accessdate=17. kolovoza 2010.\|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpbFb9 H\|archivedate=22. studenog 2010.\|deadurl=no}}</ref>		''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',<ref>{{cite journal\|author=Harvati K\|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation\|journal=J. Hum. Evol.\|volume=svezak 44\|issue=broj 1\|pages=str. 107.–132.\|year=2003.\|pmid=12604307\|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}</ref> je živio u [[Europa\|Europi]] i [[Azija\|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.<ref>{{cite journal\|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S\|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans\|journal=Cell\|volume=svezak 90\|issue=broj 1\|pages=str. 19.–30.\|year=1997.\|pmid=9230299\|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Green RE, ''et al. ''\|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing\|journal=Cell\|volume=svezak 134\|issue=broj 3\|pages=str. 416.–426.\|year=2008.\|doi=10.1016/j.cell.2008.06.021\|pmid=18692465\|pmc=2602844\|last2=Malaspinas\|first2=Anna-Sapfo\|last3=Krause\|first3=Johannes\|last4=Briggs\|first4=Adrian W.\|last5=Johnson\|first5=Philip L.F.\|last6=Uhler\|first6=Caroline\|last7=Meyer\|first7=Matthias\|last8=Good\|first8=Jeffrey M.\|last9=Maricic\|first9=Tomislav}}</ref><ref>{{cite journal\|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans\|journal=PLoS Biol.\|volume=svezak 2\|issue=broj 3\|page=str. E57\|year=2004.\|pmid=15024415\|doi=10.1371/journal.pbio.0020057\|pmc=368159\|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}</ref> Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika\|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.<ref name="neandersequence">{{Citiranje novina\|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html\|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves\|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]\|first=Jennifer\|last=Viegas\|date=06. svibnja 2010.\|accessdate=17. kolovoza 2010.\|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpbFb9 H\|archivedate=22. studenog 2010.\|deadurl=no}}</ref>

	Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>		Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

2021-11-26T02:21:34Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite journal +{{Citiranje časopisa)

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 02:21
Redak 98:		Redak 98:
	Široka studija afričkih genetskih različitosti sprovedena pod vodstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani\|narod San]] ima najveću genetsku različitost između 113 testiranih različitih populacija, što ga čini jednim od 14 "[[Humani genetski klasteri\|drevnih populacijskih klastera]]". Istraživanje je odredilo mjesto početka migracija modernih ljudi u jugozapadnu Afriku, u blizini obalne granice država [[Namibija\|Namibije]] i [[Angola\|Angole]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8027269.stm\|title=Africa's genetic secrets unlocked\|date=1. svibnja 2009.\|last=Gill\|first=Victoria\|work=[[BBC News]]\|accessdate=8. lipnja 2011.}} rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Science''.</ref>[[Richard Leakey]] je imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje.<ref name="RLeakey">{{Citiranje knjige\|last=Leakey\|first=Richard\|title=The Origin of Humankind\|publisher=Basic Books\|location=New York, NY\|year=1994.\|series=Science Masters Series\|pages=str. 87.–89.\|isbn=978-0-465-05313-1}}</ref> Studije [[haplogroupa]] na [[kromosom Y (čovjek)\|DNK kromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog podrijetla.<ref>{{cite journal\|author=Jorde LB, Bamshad M, Rogers AR\|title=Using mitochondrial and nuclear DNA markers to reconstruct human evolution\|journal=BioEssays\|volume=svezak 20\|issue=broj 2\|pages=str. 126.–136.\|year=1998.\|month=veljača\|pmid=9631658\|doi=10.1002/(SICI)1521-1878(199802)20:2<126::AID-BIES5>3.0.CO;2-R}}</ref> Dokazi iz analiza autosomske DNK također uvelike podržavaju istu teoriju.		Široka studija afričkih genetskih različitosti sprovedena pod vodstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani\|narod San]] ima najveću genetsku različitost između 113 testiranih različitih populacija, što ga čini jednim od 14 "[[Humani genetski klasteri\|drevnih populacijskih klastera]]". Istraživanje je odredilo mjesto početka migracija modernih ljudi u jugozapadnu Afriku, u blizini obalne granice država [[Namibija\|Namibije]] i [[Angola\|Angole]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8027269.stm\|title=Africa's genetic secrets unlocked\|date=1. svibnja 2009.\|last=Gill\|first=Victoria\|work=[[BBC News]]\|accessdate=8. lipnja 2011.}} rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Science''.</ref>[[Richard Leakey]] je imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje.<ref name="RLeakey">{{Citiranje knjige\|last=Leakey\|first=Richard\|title=The Origin of Humankind\|publisher=Basic Books\|location=New York, NY\|year=1994.\|series=Science Masters Series\|pages=str. 87.–89.\|isbn=978-0-465-05313-1}}</ref> Studije [[haplogroupa]] na [[kromosom Y (čovjek)\|DNK kromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog podrijetla.<ref>{{cite journal\|author=Jorde LB, Bamshad M, Rogers AR\|title=Using mitochondrial and nuclear DNA markers to reconstruct human evolution\|journal=BioEssays\|volume=svezak 20\|issue=broj 2\|pages=str. 126.–136.\|year=1998.\|month=veljača\|pmid=9631658\|doi=10.1002/(SICI)1521-1878(199802)20:2<126::AID-BIES5>3.0.CO;2-R}}</ref> Dokazi iz analiza autosomske DNK također uvelike podržavaju istu teoriju.

	Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi miješanja [[Arhajski Homo sapiens\|arhajskog homo sapiensa]] s modernim ljudima.<ref name="Wall, J. D. 2009 1823">{{~~Cite journal~~\|doi=10.1093/molbev/msp096\|pmc=2734152\|title=Detecting Ancient Admixture and Estimating Demographic Parameters in Multiple Human Populations\|pmid=19420049\|year=2009.\|author=Wall, J. D.\|journal=Molecular Biology and Evolution\|volume=svezak 26\|issue=broj 8\|page=str. 1823.\|last2=Lohmueller\|first2=K. E.\|last3=Plagnol\|first3=V.\|pages=str. 1823.–1827.}}</ref>		Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi miješanja [[Arhajski Homo sapiens\|arhajskog homo sapiensa]] s modernim ljudima.<ref name="Wall, J. D. 2009 1823">{{Citiranje časopisa\|doi=10.1093/molbev/msp096\|pmc=2734152\|title=Detecting Ancient Admixture and Estimating Demographic Parameters in Multiple Human Populations\|pmid=19420049\|year=2009.\|author=Wall, J. D.\|journal=Molecular Biology and Evolution\|volume=svezak 26\|issue=broj 8\|page=str. 1823.\|last2=Lohmueller\|first2=K. E.\|last3=Plagnol\|first3=V.\|pages=str. 1823.–1827.}}</ref>

	Nedavno sekvenciranje genoma [[neandertalac\|neandertalca]]<ref>{{cite journal \| pmid = 20448178 \| doi=10.1126/science.1188021 \| volume=svezak 328 \| issue=broj 5979 \| title=A draft sequence of the Neandertal genome \| year=2010. \| month=svibanj \| journal=Science \| pages=str. 710.–722. \| author=Green RE, Krause J, Briggs AW, ''et al.''\|bibcode = 2010Sci...328..710G }}</ref> i [[denisovski čovjek\|denisovskog čovjeka]]<ref>^ Reich D, Green RE, Kircher M, et al. (prosinac 2010). "Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia". Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161</ref> dokazuje da je došlo do određenog stupnja genetskog mješanja. Moderni ljudi izvan Afrike imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca u svom genomu, a neki narodi [[Melanezija\|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka.		Nedavno sekvenciranje genoma [[neandertalac\|neandertalca]]<ref>{{cite journal \| pmid = 20448178 \| doi=10.1126/science.1188021 \| volume=svezak 328 \| issue=broj 5979 \| title=A draft sequence of the Neandertal genome \| year=2010. \| month=svibanj \| journal=Science \| pages=str. 710.–722. \| author=Green RE, Krause J, Briggs AW, ''et al.''\|bibcode = 2010Sci...328..710G }}</ref> i [[denisovski čovjek\|denisovskog čovjeka]]<ref>^ Reich D, Green RE, Kircher M, et al. (prosinac 2010). "Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia". Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161</ref> dokazuje da je došlo do određenog stupnja genetskog mješanja. Moderni ljudi izvan Afrike imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca u svom genomu, a neki narodi [[Melanezija\|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka.
Redak 256:		Redak 256:


	''[[Homo heidelbergensis]]'' (ili čovjek iz [[Heidelberg]]a) je vrsta koja je živjela prije 800 000 do prije 300 000 godina. Predloženi su i alternativni nazivi ''Homo sapiens heidelbergensis'' ili ''Homo sapiens paleohungaricus''.<ref>{{~~Cite journal~~\|doi=10.1016/S0047-2484(03)00029-0\|title=Palaeopathological and variant conditions of the Homo heidelbergensis type specimen (Mauer, Germany)\|year=2003.\|author=Czarnetzki, A\|journal=Journal of Human Evolution\|volume=svezak 44\|pmid=12727464\|issue=broj 4\|last2=Jakob\|first2=T\|last3=Pusch\|first3=CM\|pages=str. 479.–495.}}</ref>		''[[Homo heidelbergensis]]'' (ili čovjek iz [[Heidelberg]]a) je vrsta koja je živjela prije 800 000 do prije 300 000 godina. Predloženi su i alternativni nazivi ''Homo sapiens heidelbergensis'' ili ''Homo sapiens paleohungaricus''.<ref>{{Citiranje časopisa\|doi=10.1016/S0047-2484(03)00029-0\|title=Palaeopathological and variant conditions of the Homo heidelbergensis type specimen (Mauer, Germany)\|year=2003.\|author=Czarnetzki, A\|journal=Journal of Human Evolution\|volume=svezak 44\|pmid=12727464\|issue=broj 4\|last2=Jakob\|first2=T\|last3=Pusch\|first3=CM\|pages=str. 479.–495.}}</ref>

	=== ''Homo rhodesiensis'' i lubanja iz Gawisa ===		=== ''Homo rhodesiensis'' i lubanja iz Gawisa ===
Redak 274:		Redak 274:
	Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>		Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>

	Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].<ref>{{cite journal\|journal=Nature\|volume=464\|pages=838–839\|date=8 April 2010\|doi=10.1038/464838a\|title=Human evolution: Stranger from Siberia\|author=Brown, Terence A.\|bibcode = 2010Natur.464..838B\|issue=7290\|pmid=20376137 }}</ref> Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14\|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.<ref name="pmid21179161"/><ref name="Pääbo et al. ">{{~~Cite journal~~\|first=Johannes\|last=Krause\|first2=Qiaomei\|last2=Fu\|first3=Jeffrey M.\|last3=Good\|first4=Bence\|last4=Viola\|first5=Michael V.\|last5=Shunkov\|first6=Anatoli P.\|last6=Derevianko\|lastauthoramp=yes\|first7=Svante\|last7=Pääbo\|year=2010\|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia\|journal=Nature\|pmid=20336068\|volume=svezak 464\|issue=7290\|pages=894–897\|doi=10.1038/nature08976\|bibcode = 2010Natur.464..894K }}</ref>		Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].<ref>{{cite journal\|journal=Nature\|volume=464\|pages=838–839\|date=8 April 2010\|doi=10.1038/464838a\|title=Human evolution: Stranger from Siberia\|author=Brown, Terence A.\|bibcode = 2010Natur.464..838B\|issue=7290\|pmid=20376137 }}</ref> Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14\|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.<ref name="pmid21179161"/><ref name="Pääbo et al. ">{{Citiranje časopisa\|first=Johannes\|last=Krause\|first2=Qiaomei\|last2=Fu\|first3=Jeffrey M.\|last3=Good\|first4=Bence\|last4=Viola\|first5=Michael V.\|last5=Shunkov\|first6=Anatoli P.\|last6=Derevianko\|lastauthoramp=yes\|first7=Svante\|last7=Pääbo\|year=2010\|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia\|journal=Nature\|pmid=20336068\|volume=svezak 464\|issue=7290\|pages=894–897\|doi=10.1038/nature08976\|bibcode = 2010Natur.464..894K }}</ref>

	Iako je analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilažnja evolucijskih linija denisovskog čovjeka i modernog čovjeka neočekivano pomaknuta unatrag u vremenu,<ref name="The Scientist">{{Citiranje weba\|url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|title=New hominin found via mtDNA\|work=The Scientist\|date=24.ožujka 2010.\|first=Alla\|last=Katsnelson\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpd7txa?url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no\|accessdate=19 ožujka 2014}}</ref> sekvenciranje cijelog genoma dokazuje da denisovski ljudi pripadaju istoj evolucijskoj liniji kao i neandertalci i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo nakon njihovog odvajanja od evolucijske linije modernih ljudi.<ref name="pmid21179161" /> Poznato je da su moderni ljudi živjeli u isto vrijeme s neandertalcima više od 10 000 godina, a otkriće denisovskog čovjeka otvara mogućnost da su neandertalci, denisovski ljudi i moderni ljudi koegzistirali i interagirali. Koegzistencija tako različitih vrsta hominina ukazuje na puno složeniju sliku čovječanstva tijekom kasnog [[pleistocen]]a nego što se prije mislilo.<ref name="Pääbo et al. "/><ref>{{cite journal\|author=Bokma, F.\|coauthor=van den Brink, V. and Stadler, T. \|year=2012.\|title=UNEXPECTEDLY MANY EXTINCT HOMININS\|journal=Evolution\|doi=10.1111/j.1558-5646.2012.01660.x\|volume=svezak 66\|issue=broj 9\|pages=str. 2969.–2974.\|pmid=22946817}}</ref> Dokazano je da oko 6% genoma modernih stanovnika [[Melanezija\|Melanezije]] vuće podrijetlo od denisovskiog čovjeka, dokazujući ograničeno križanje dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija\|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>{{~~Cite journal~~\|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 \| doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005\|title=Denisova Admixture and the First Modern Human Dispersals into Southeast Asia and Oceania \| journal=The American Journal of Human Genetics\|pmid=21944045\|pmc=3188841\|year=2011.\|last1=Reich\|first1=David\|last2=Patterson\| first2=Nick\|last3=Kircher\|first3=Martin\|last4=Delfin\|first4=Frederick\|last5=Nandineni\|first5=Madhusudan R.\|last6=Pugach\|first6=Irina\|last7=Ko\|first7=Albert Min-Shan\|last8=Ko\|first8=Ying-Chin\|last9=Jinam\|first9=Timothy A.\|volume=svezak 89\|issue=broj 4\|pages=str. 516.–528.\|postscript=}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Martinón-Torres, María\|coauthor=Robin Dennell, José María Bermúdez de Castro\|title=The Denisova hominin need not be an out of Africa story\|journal= Journal of Human Evolution\|volume=svezak 60\|issue=broj 2\|year=2011.\|pages=str. 251.–255.\|issn=0047-2484\|doi=10.1016/j.jhevol.2010.10.005\|pmid=21129766}}</ref>		Iako je analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilažnja evolucijskih linija denisovskog čovjeka i modernog čovjeka neočekivano pomaknuta unatrag u vremenu,<ref name="The Scientist">{{Citiranje weba\|url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|title=New hominin found via mtDNA\|work=The Scientist\|date=24.ožujka 2010.\|first=Alla\|last=Katsnelson\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpd7txa?url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no\|accessdate=19 ožujka 2014}}</ref> sekvenciranje cijelog genoma dokazuje da denisovski ljudi pripadaju istoj evolucijskoj liniji kao i neandertalci i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo nakon njihovog odvajanja od evolucijske linije modernih ljudi.<ref name="pmid21179161" /> Poznato je da su moderni ljudi živjeli u isto vrijeme s neandertalcima više od 10 000 godina, a otkriće denisovskog čovjeka otvara mogućnost da su neandertalci, denisovski ljudi i moderni ljudi koegzistirali i interagirali. Koegzistencija tako različitih vrsta hominina ukazuje na puno složeniju sliku čovječanstva tijekom kasnog [[pleistocen]]a nego što se prije mislilo.<ref name="Pääbo et al. "/><ref>{{cite journal\|author=Bokma, F.\|coauthor=van den Brink, V. and Stadler, T. \|year=2012.\|title=UNEXPECTEDLY MANY EXTINCT HOMININS\|journal=Evolution\|doi=10.1111/j.1558-5646.2012.01660.x\|volume=svezak 66\|issue=broj 9\|pages=str. 2969.–2974.\|pmid=22946817}}</ref> Dokazano je da oko 6% genoma modernih stanovnika [[Melanezija\|Melanezije]] vuće podrijetlo od denisovskiog čovjeka, dokazujući ograničeno križanje dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija\|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>{{Citiranje časopisa\|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 \| doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005\|title=Denisova Admixture and the First Modern Human Dispersals into Southeast Asia and Oceania \| journal=The American Journal of Human Genetics\|pmid=21944045\|pmc=3188841\|year=2011.\|last1=Reich\|first1=David\|last2=Patterson\| first2=Nick\|last3=Kircher\|first3=Martin\|last4=Delfin\|first4=Frederick\|last5=Nandineni\|first5=Madhusudan R.\|last6=Pugach\|first6=Irina\|last7=Ko\|first7=Albert Min-Shan\|last8=Ko\|first8=Ying-Chin\|last9=Jinam\|first9=Timothy A.\|volume=svezak 89\|issue=broj 4\|pages=str. 516.–528.\|postscript=}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Martinón-Torres, María\|coauthor=Robin Dennell, José María Bermúdez de Castro\|title=The Denisova hominin need not be an out of Africa story\|journal= Journal of Human Evolution\|volume=svezak 60\|issue=broj 2\|year=2011.\|pages=str. 251.–255.\|issn=0047-2484\|doi=10.1016/j.jhevol.2010.10.005\|pmid=21129766}}</ref>

	Aleli za koje postoje naznake da pripadaju neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su u nekoliko genskih lokusa modernih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i denisovaca predstavljaju polovicu HLA alela modernih ljudi Europe i Azije,<ref name="10.1126/science.1209202">{{cite journal\|author=Laurent Abi-Rached ''et al. ''\|title=The Shaping of Modern Human Immune Systems by Multiregional Admixture with Archaic Humans\|journal=Science\|volume=svezak 334\|issue=broj 6052\|date=25. kolovoza 2011.\|doi=10.1126/science.1209202\|archiveurl=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources\|archivedate=kolovoz 2011.\|url=http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202\|pmid=21868630\|bibcode = 2011Sci...334...89A\|last2=Jobin\|first2=M. J.\|last3=Kulkarni\|first3=S.\|last4=McWhinnie\|first4=A.\|last5=Dalva\|first5=K.\|last6=Gragert\|first6=L.\|last7=Babrzadeh\|first7=F.\|last8=Gharizadeh\|first8=B.\|last9=Luo\|first9=M.\|pages=str.		Aleli za koje postoje naznake da pripadaju neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su u nekoliko genskih lokusa modernih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i denisovaca predstavljaju polovicu HLA alela modernih ljudi Europe i Azije,<ref name="10.1126/science.1209202">{{cite journal\|author=Laurent Abi-Rached ''et al. ''\|title=The Shaping of Modern Human Immune Systems by Multiregional Admixture with Archaic Humans\|journal=Science\|volume=svezak 334\|issue=broj 6052\|date=25. kolovoza 2011.\|doi=10.1126/science.1209202\|archiveurl=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources\|archivedate=kolovoz 2011.\|url=http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202\|pmid=21868630\|bibcode = 2011Sci...334...89A\|last2=Jobin\|first2=M. J.\|last3=Kulkarni\|first3=S.\|last4=McWhinnie\|first4=A.\|last5=Dalva\|first5=K.\|last6=Gragert\|first6=L.\|last7=Babrzadeh\|first7=F.\|last8=Gharizadeh\|first8=B.\|last9=Luo\|first9=M.\|pages=str.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T06:28:25Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-17T00:10:50Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

Prikaži promjene

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-15T23:23:38Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene

←Starija inačica		Inačica od 6. prosinac 2021. u 02:12
Redak 144:		Redak 144:
	Najstariji tranzicijski fosili od ''Homo ergastera/erectusa'' prema [[Arhajski Homo sapiens\|Arhajskom ''Homo sapiensu'']] pronađeni su u Africi, kao što je npr. ''[[Homo rhodesiensis]]'', ali slični tranzicijski oblici pronađeni su i na lokalitetu [[Dmanisi]] u [[Gruzija\|Gruziji]]. Potomci afričkog ''Homo erectusa'' raširili su se čitavom [[Euroazija\|Euroazijom]] prije 500 000 godina i evoluirali su u ''[[Homo antecessor]]a'', ''[[Homo heidelbergensis]]a'' i ''[[Homo neanderthalensis]]a''. Najstariji fosili anatomski modernog čovjeka datiraju iz [[Srednji paleolitik\|srednjeg paleolitika]] prije oko 200 000 godina kao oni iz nacionalnog parka [[Omo]] u jugozapadnoj [[Etiopija\|Etiopiji]]. Kasniji fosili modernog čovjeka, stari oko 90 000 godina, pronađeni su u pećinskoj strukturi [[Es Skhul]] u [[Izrael]]u i [[Južna Europa\|Južnoj Europi]].		Najstariji tranzicijski fosili od ''Homo ergastera/erectusa'' prema [[Arhajski Homo sapiens\|Arhajskom ''Homo sapiensu'']] pronađeni su u Africi, kao što je npr. ''[[Homo rhodesiensis]]'', ali slični tranzicijski oblici pronađeni su i na lokalitetu [[Dmanisi]] u [[Gruzija\|Gruziji]]. Potomci afričkog ''Homo erectusa'' raširili su se čitavom [[Euroazija\|Euroazijom]] prije 500 000 godina i evoluirali su u ''[[Homo antecessor]]a'', ''[[Homo heidelbergensis]]a'' i ''[[Homo neanderthalensis]]a''. Najstariji fosili anatomski modernog čovjeka datiraju iz [[Srednji paleolitik\|srednjeg paleolitika]] prije oko 200 000 godina kao oni iz nacionalnog parka [[Omo]] u jugozapadnoj [[Etiopija\|Etiopiji]]. Kasniji fosili modernog čovjeka, stari oko 90 000 godina, pronađeni su u pećinskoj strukturi [[Es Skhul]] u [[Izrael]]u i [[Južna Europa\|Južnoj Europi]].

	Moderni su ljudi u svom širenju izvan Afrike došli u doticaj s drugim arhaičnijim vrstama ljudi kao ''[[Homo neanderthalensis\|neandertalcima]]'' i tzv. [[denisovski čovjek\|denisovskim ljudima]], koji su vjerojatno evoluirali od populacija ''Homo erectusa'', koji su pak napustili Afriku prije oko 2 milijuna godina. Priroda interakcija između prvih modernih ljudi i arhaičnih vrsta čovjeka bila je dugo vremena predmetom kontroverzije. Među stručnjacima se vodi rasprava jesu li moderni ljudi potisnuli druge vrste i zamijenili ih ili su vrste bile dovoljno slične da je došlo do bitnijeg križanja među njima. U tom bi slučaju stare populacije hominida imale utjecaj svojim genetskim materijalom na razvoj modernog čovjeka.<ref name=Grine2009>{{Citiranje knjige \|author=Wood, Bernard A. \|editor-last=Grine, Frederick E.; Fleagle, John G.; Leakey, Richard E. (eds) \|chapter=Where does the genus ''Homo'' begin, and how would we know? \|title=The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus ''Homo'' \|year=2009. \|publisher=izdavač: Springer \|location=London, UK \|isbn=978-1-4020-9979-3 \|pages=str. 17.–27, \|url=http://books.google.com/books?id=ITp_RnsPfzQC&pg=PA17}}</ref><ref name="NYT-01302012">{{~~cite news~~ \|author=Mitchell, Alanna \|title=DNA Turning Human Story Into a Tell-All \|url=http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html \|date=10. siječnja 2012. \|publisher=[[NYTimes]] \|accessdate=13. veljače 2012.}}</ref>		Moderni su ljudi u svom širenju izvan Afrike došli u doticaj s drugim arhaičnijim vrstama ljudi kao ''[[Homo neanderthalensis\|neandertalcima]]'' i tzv. [[denisovski čovjek\|denisovskim ljudima]], koji su vjerojatno evoluirali od populacija ''Homo erectusa'', koji su pak napustili Afriku prije oko 2 milijuna godina. Priroda interakcija između prvih modernih ljudi i arhaičnih vrsta čovjeka bila je dugo vremena predmetom kontroverzije. Među stručnjacima se vodi rasprava jesu li moderni ljudi potisnuli druge vrste i zamijenili ih ili su vrste bile dovoljno slične da je došlo do bitnijeg križanja među njima. U tom bi slučaju stare populacije hominida imale utjecaj svojim genetskim materijalom na razvoj modernog čovjeka.<ref name=Grine2009>{{Citiranje knjige \|author=Wood, Bernard A. \|editor-last=Grine, Frederick E.; Fleagle, John G.; Leakey, Richard E. (eds) \|chapter=Where does the genus ''Homo'' begin, and how would we know? \|title=The First Humans: Origin and Early Evolution of the Genus ''Homo'' \|year=2009. \|publisher=izdavač: Springer \|location=London, UK \|isbn=978-1-4020-9979-3 \|pages=str. 17.–27, \|url=http://books.google.com/books?id=ITp_RnsPfzQC&pg=PA17}}</ref><ref name="NYT-01302012">{{Citiranje novina \|author=Mitchell, Alanna \|title=DNA Turning Human Story Into a Tell-All \|url=http://www.nytimes.com/2012/01/31/science/gains-in-dna-are-speeding-research-into-human-origins.html \|date=10. siječnja 2012. \|publisher=[[NYTimes]] \|accessdate=13. veljače 2012.}}</ref>

	Migracije modernih ljudi izvan Afrike zbile su se pred oko 70 000 godina i moderni su se ljudi s vremenom proširili po cijelom svijetu, zamijenivši postupno druge ljudske vrste, kako nadmetanjem za resurse, tako i međusobnom hibridizacijom. Nastanili su [[Euroazija\|Euroaziju]] i [[Oceanija\|Oceaniju]] pred oko 40 000 godina i obje [[Amerika\|Amerike]] pred oko 14 500 godina.<ref>{{cite journal \| author = Wood B \| year = 1996 \| title = Human evolution \| url = \| journal = BioEssays \| volume = svezak 18 \| issue =broj 12\| pages =str. 945.–954. \| doi = 10.1002/bies.950181204 \| pmid = 8976151 }}</ref>		Migracije modernih ljudi izvan Afrike zbile su se pred oko 70 000 godina i moderni su se ljudi s vremenom proširili po cijelom svijetu, zamijenivši postupno druge ljudske vrste, kako nadmetanjem za resurse, tako i međusobnom hibridizacijom. Nastanili su [[Euroazija\|Euroaziju]] i [[Oceanija\|Oceaniju]] pred oko 40 000 godina i obje [[Amerika\|Amerike]] pred oko 14 500 godina.<ref>{{cite journal \| author = Wood B \| year = 1996 \| title = Human evolution \| url = \| journal = BioEssays \| volume = svezak 18 \| issue =broj 12\| pages =str. 945.–954. \| doi = 10.1002/bies.950181204 \| pmid = 8976151 }}</ref>
Redak 218:		Redak 218:

	Na temelju [[arheologija\|arheoloških]] i [[paleontologija\|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.<ref name="isbn978-0-19-518346-7">{{Citiranje knjige\|author=Walker, Alan\|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives\|editor=[[Peter Ungar]]\|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable\|publisher=Oxford University Press\|location=US\|year=2006.\|isbn=978-0-19-518346-7\|pages=str. 3.–10.\|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&pg=PA357&lpg=PA357&dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.</ref><ref name="isbn978-0-89789-736-5">{{Citiranje knjige\|author=Peter Ungar & Mark F. Teaford\|title=Human Diet: Its Origin and Evolution\|publisher=Bergin & Garvey\|location=Westport, CT\|year=2002.\|isbn=978-0-89789-736-5\|page=206.}}</ref><ref name="isbn978-0-89789-516-3-Bogin">{{Citiranje knjige\|last=Bogin\|first=Barry\|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; & Tancredi, Laurence R.\|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method\|edition=3. izdanje\|year=1997.\|publisher=Bergen and Garvey\|location=South Hadley MA\|isbn=978-0-89789-516-3\|pages=str. 96.–142.\|chapter=The evolution of human nutrition\|chapterurl=http://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Barnicot NA\|title=Human nutrition: evolutionary perspectives\|journal=Integr Physiol Behav Sci\|volume=svezak 40\|issue=broj 2\|pages=str. 114.–117.\|date=travanj/lipanj 2005.\|pmid=17393680\|doi=10.1007/BF02734246}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Leonard WR, Snodgrass JJ, Robertson ML\|title=Effects of brain evolution on human nutrition and metabolism\|journal=Annu Rev Nutr.\|volume=svezak 27\|pages=str. 311.–327.\|year=2007.\|doi=10.1146/annurev.nutr.27.061406.093659\|pmid=17439362}}</ref>		Na temelju [[arheologija\|arheoloških]] i [[paleontologija\|paleontoloških]] dokaza, moguće je do neke mjere spoznati dijetalne navike različitih vrsta roda ''Homo'' i proučiti utjecaj prehrane na fizičku evoluciju i evoluciju u ponašanju unutar samog roda.<ref name="isbn978-0-19-518346-7">{{Citiranje knjige\|author=Walker, Alan\|chapter=Early Hominin Diets: Overview and Historical Perspectives\|editor=[[Peter Ungar]]\|title=Evolution of the Human Diet: The Known, the Unknown, and the Unknowable\|publisher=Oxford University Press\|location=US\|year=2006.\|isbn=978-0-19-518346-7\|pages=str. 3.–10.\|url=http://books.google.com/?id=6mxZ1hNBHgkC&pg=PA357&lpg=PA357&dq=%22The+Calcaneus+of+Australopithecus+afarensis+and+its+implications+for+the+Evolution+of+Bipedality%22&q=%22The%20Calcaneus%20of%20Australopithecus%20afarensis%20and%20its%20implications%20for%20the%20Evolution%20of%20Bipedality%22}}.</ref><ref name="isbn978-0-89789-736-5">{{Citiranje knjige\|author=Peter Ungar & Mark F. Teaford\|title=Human Diet: Its Origin and Evolution\|publisher=Bergin & Garvey\|location=Westport, CT\|year=2002.\|isbn=978-0-89789-736-5\|page=206.}}</ref><ref name="isbn978-0-89789-516-3-Bogin">{{Citiranje knjige\|last=Bogin\|first=Barry\|editor=Romanucci-Ross, Lola; Moerman, Daniel E.; & Tancredi, Laurence R.\|title=The Anthropology of Medicine: From Culture to Method\|edition=3. izdanje\|year=1997.\|publisher=Bergen and Garvey\|location=South Hadley MA\|isbn=978-0-89789-516-3\|pages=str. 96.–142.\|chapter=The evolution of human nutrition\|chapterurl=http://web.archive.org/web/20031203003838/http://citd.scar.utoronto.ca/ANTAO1/Projects/Bogin.html}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Barnicot NA\|title=Human nutrition: evolutionary perspectives\|journal=Integr Physiol Behav Sci\|volume=svezak 40\|issue=broj 2\|pages=str. 114.–117.\|date=travanj/lipanj 2005.\|pmid=17393680\|doi=10.1007/BF02734246}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Leonard WR, Snodgrass JJ, Robertson ML\|title=Effects of brain evolution on human nutrition and metabolism\|journal=Annu Rev Nutr.\|volume=svezak 27\|pages=str. 311.–327.\|year=2007.\|doi=10.1146/annurev.nutr.27.061406.093659\|pmid=17439362}}</ref>
	Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba\|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra\|Sumatri]] u [[Indonezija\|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice<ref>"[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago]". BBC - Science & Nature - The evolution of man.</ref> i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.<ref>{{~~cite news~~\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|title=When humans faced extinction\|publisher=BBC\|date=9. lipnja 2003.\|accessdate=5. 2007-01-05\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpdbri7?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no}}</ref>		Mnogi antropolozi smatraju da je erupcija [[supervulkan Toba\|supervulkana Toba]] na otoku [[Sumatra\|Sumatri]] u [[Indonezija\|Indoneziji]] prije oko 70 000 godina, imala globalne klimatske posljedice<ref>"[http://www.bbc.co.uk/sn/prehistoric_life/human/human_evolution/new_batch1.shtml The new batch - 150,000 years ago]". BBC - Science & Nature - The evolution of man.</ref> i usmrtila većinu ljudi onog doba, stvoreći tako pupulacijsko usko grlo koje je smanjilo genetsku raznolikost većine današnjih ljudi.<ref>{{Citiranje novina\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|title=When humans faced extinction\|publisher=BBC\|date=9. lipnja 2003.\|accessdate=5. 2007-01-05\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpdbri7?url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/2975862.stm\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no}}</ref>

	=== ''Homo habilis'' i ''Homo gautengensis'' ===		=== ''Homo habilis'' i ''Homo gautengensis'' ===
Redak 270:		Redak 270:
	[[datoteka:Neandertaler reconst.jpg\|mini\|200px\|Rekonstrukcija neandertalca tehnikom dermoplastike.]]		[[datoteka:Neandertaler reconst.jpg\|mini\|200px\|Rekonstrukcija neandertalca tehnikom dermoplastike.]]

	''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',<ref>{{cite journal\|author=Harvati K\|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation\|journal=J. Hum. Evol.\|volume=svezak 44\|issue=broj 1\|pages=str. 107.–132.\|year=2003.\|pmid=12604307\|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}</ref> je živio u [[Europa\|Europi]] i [[Azija\|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.<ref>{{cite journal\|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S\|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans\|journal=Cell\|volume=svezak 90\|issue=broj 1\|pages=str. 19.–30.\|year=1997.\|pmid=9230299\|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Green RE, ''et al. ''\|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing\|journal=Cell\|volume=svezak 134\|issue=broj 3\|pages=str. 416.–426.\|year=2008.\|doi=10.1016/j.cell.2008.06.021\|pmid=18692465\|pmc=2602844\|last2=Malaspinas\|first2=Anna-Sapfo\|last3=Krause\|first3=Johannes\|last4=Briggs\|first4=Adrian W.\|last5=Johnson\|first5=Philip L.F.\|last6=Uhler\|first6=Caroline\|last7=Meyer\|first7=Matthias\|last8=Good\|first8=Jeffrey M.\|last9=Maricic\|first9=Tomislav}}</ref><ref>{{cite journal\|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans\|journal=PLoS Biol.\|volume=svezak 2\|issue=broj 3\|page=str. E57\|year=2004.\|pmid=15024415\|doi=10.1371/journal.pbio.0020057\|pmc=368159\|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}</ref> Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika\|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.<ref name="neandersequence">{{~~cite news~~\|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html\|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves\|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]\|first=Jennifer\|last=Viegas\|date=06. svibnja 2010.\|accessdate=17. kolovoza 2010.\|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpbFb9 H\|archivedate=22. studenog 2010.\|deadurl=no}}</ref>		''[[Homo neanderthalensis]]'' ili ''Homo sapiens neanderthalensis'',<ref>{{cite journal\|author=Harvati K\|title=The Neanderthal taxonomic position: models of intra- and inter-specific craniofacial variation\|journal=J. Hum. Evol.\|volume=svezak 44\|issue=broj 1\|pages=str. 107.–132.\|year=2003.\|pmid=12604307\|doi=10.1016/S0047-2484(02)00208-7}}</ref> je živio u [[Europa\|Europi]] i [[Azija\|Aziji]] prije 400 000 sve do prije 30 000 godina. Prve genetske analize [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] pokazale su da nije bilo bitnijeg genskog protoka između ''Homo neanderthalensisa'' i ''[[Homo sapiens]]a'', one se dakle smatraju odvojenim vrstama čiji je [[posljednji zajednički predak]] živio prije 660 000 godina.<ref>{{cite journal\|author=Krings M, Stone A, Schmitz RW, Krainitzki H, Stoneking M, Pääbo S\|title=Neandertal DNA sequences and the origin of modern humans\|journal=Cell\|volume=svezak 90\|issue=broj 1\|pages=str. 19.–30.\|year=1997.\|pmid=9230299\|doi=10.1016/S0092-8674(00)80310-4}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Green RE, ''et al. ''\|title=A complete Neandertal mitochondrial genome sequence determined by high-throughput sequencing\|journal=Cell\|volume=svezak 134\|issue=broj 3\|pages=str. 416.–426.\|year=2008.\|doi=10.1016/j.cell.2008.06.021\|pmid=18692465\|pmc=2602844\|last2=Malaspinas\|first2=Anna-Sapfo\|last3=Krause\|first3=Johannes\|last4=Briggs\|first4=Adrian W.\|last5=Johnson\|first5=Philip L.F.\|last6=Uhler\|first6=Caroline\|last7=Meyer\|first7=Matthias\|last8=Good\|first8=Jeffrey M.\|last9=Maricic\|first9=Tomislav}}</ref><ref>{{cite journal\|title=No Evidence of Neandertal mtDNA Contribution to Early Modern Humans\|journal=PLoS Biol.\|volume=svezak 2\|issue=broj 3\|page=str. E57\|year=2004.\|pmid=15024415\|doi=10.1371/journal.pbio.0020057\|pmc=368159\|author=Serre D, Langaney A, Chech M, ''et al. ''}}</ref> Međutim, [[2010.]] godine dovršen je ambiciozni projekt potpunog sekvenciranja [[genom]]a neandertalaca, koji je dokazao da su se neandertalci uistinu križali s anatomski modernim ljudima prije oko 45 000 do 80 000 godina (što se podudara s razdobljem napuštanja [[Afrika\|Afrike]] od strane modernih ljudi i njihovog širenja Europom i Azijom.<ref name="neandersequence">{{Citiranje novina\|url=http://news.discovery.com/human/neanderthal-human-interbreed-dna.html\|title=Neanderthals, humans interbred, DNA proves\|publisher=[http://news.discovery.com Discovery News]\|first=Jennifer\|last=Viegas\|date=06. svibnja 2010.\|accessdate=17. kolovoza 2010.\|archiveurl=http://www.webcitation.org/5uQpbFb9 H\|archivedate=22. studenog 2010.\|deadurl=no}}</ref>

	Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>		Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>

←Starija inačica		Inačica od 26. studeni 2021. u 02:21
Redak 98:		Redak 98:
	Široka studija afričkih genetskih različitosti sprovedena pod vodstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani\|narod San]] ima najveću genetsku različitost između 113 testiranih različitih populacija, što ga čini jednim od 14 "[[Humani genetski klasteri\|drevnih populacijskih klastera]]". Istraživanje je odredilo mjesto početka migracija modernih ljudi u jugozapadnu Afriku, u blizini obalne granice država [[Namibija\|Namibije]] i [[Angola\|Angole]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8027269.stm\|title=Africa's genetic secrets unlocked\|date=1. svibnja 2009.\|last=Gill\|first=Victoria\|work=[[BBC News]]\|accessdate=8. lipnja 2011.}} rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Science''.</ref>[[Richard Leakey]] je imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje.<ref name="RLeakey">{{Citiranje knjige\|last=Leakey\|first=Richard\|title=The Origin of Humankind\|publisher=Basic Books\|location=New York, NY\|year=1994.\|series=Science Masters Series\|pages=str. 87.–89.\|isbn=978-0-465-05313-1}}</ref> Studije [[haplogroupa]] na [[kromosom Y (čovjek)\|DNK kromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog podrijetla.<ref>{{cite journal\|author=Jorde LB, Bamshad M, Rogers AR\|title=Using mitochondrial and nuclear DNA markers to reconstruct human evolution\|journal=BioEssays\|volume=svezak 20\|issue=broj 2\|pages=str. 126.–136.\|year=1998.\|month=veljača\|pmid=9631658\|doi=10.1002/(SICI)1521-1878(199802)20:2<126::AID-BIES5>3.0.CO;2-R}}</ref> Dokazi iz analiza autosomske DNK također uvelike podržavaju istu teoriju.		Široka studija afričkih genetskih različitosti sprovedena pod vodstvom [[Sarah Tishkoff]], dokazala je da [[Bušmani\|narod San]] ima najveću genetsku različitost između 113 testiranih različitih populacija, što ga čini jednim od 14 "[[Humani genetski klasteri\|drevnih populacijskih klastera]]". Istraživanje je odredilo mjesto početka migracija modernih ljudi u jugozapadnu Afriku, u blizini obalne granice država [[Namibija\|Namibije]] i [[Angola\|Angole]].<ref>{{Citiranje weba\|url=http://news.bbc.co.uk/2/hi/science/nature/8027269.stm\|title=Africa's genetic secrets unlocked\|date=1. svibnja 2009.\|last=Gill\|first=Victoria\|work=[[BBC News]]\|accessdate=8. lipnja 2011.}} rezultati su objavljeni na internetskom izdanju časopisa ''Science''.</ref>[[Richard Leakey]] je imao premalo fosilnih dokaza da bi riješio ovo pitanje.<ref name="RLeakey">{{Citiranje knjige\|last=Leakey\|first=Richard\|title=The Origin of Humankind\|publisher=Basic Books\|location=New York, NY\|year=1994.\|series=Science Masters Series\|pages=str. 87.–89.\|isbn=978-0-465-05313-1}}</ref> Studije [[haplogroupa]] na [[kromosom Y (čovjek)\|DNK kromosoma Y]] [[mitohondrijska DNK\|mitohondrijske DNK]] čvrsto su podržale teoriju nedavnog afričkog podrijetla.<ref>{{cite journal\|author=Jorde LB, Bamshad M, Rogers AR\|title=Using mitochondrial and nuclear DNA markers to reconstruct human evolution\|journal=BioEssays\|volume=svezak 20\|issue=broj 2\|pages=str. 126.–136.\|year=1998.\|month=veljača\|pmid=9631658\|doi=10.1002/(SICI)1521-1878(199802)20:2<126::AID-BIES5>3.0.CO;2-R}}</ref> Dokazi iz analiza autosomske DNK također uvelike podržavaju istu teoriju.

	Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi miješanja [[Arhajski Homo sapiens\|arhajskog homo sapiensa]] s modernim ljudima.<ref name="Wall, J. D. 2009 1823">{{~~Cite journal~~\|doi=10.1093/molbev/msp096\|pmc=2734152\|title=Detecting Ancient Admixture and Estimating Demographic Parameters in Multiple Human Populations\|pmid=19420049\|year=2009.\|author=Wall, J. D.\|journal=Molecular Biology and Evolution\|volume=svezak 26\|issue=broj 8\|page=str. 1823.\|last2=Lohmueller\|first2=K. E.\|last3=Plagnol\|first3=V.\|pages=str. 1823.–1827.}}</ref>		Neke studije, međutim, sugeriraju da postoje dokazi miješanja [[Arhajski Homo sapiens\|arhajskog homo sapiensa]] s modernim ljudima.<ref name="Wall, J. D. 2009 1823">{{Citiranje časopisa\|doi=10.1093/molbev/msp096\|pmc=2734152\|title=Detecting Ancient Admixture and Estimating Demographic Parameters in Multiple Human Populations\|pmid=19420049\|year=2009.\|author=Wall, J. D.\|journal=Molecular Biology and Evolution\|volume=svezak 26\|issue=broj 8\|page=str. 1823.\|last2=Lohmueller\|first2=K. E.\|last3=Plagnol\|first3=V.\|pages=str. 1823.–1827.}}</ref>

	Nedavno sekvenciranje genoma [[neandertalac\|neandertalca]]<ref>{{cite journal \| pmid = 20448178 \| doi=10.1126/science.1188021 \| volume=svezak 328 \| issue=broj 5979 \| title=A draft sequence of the Neandertal genome \| year=2010. \| month=svibanj \| journal=Science \| pages=str. 710.–722. \| author=Green RE, Krause J, Briggs AW, ''et al.''\|bibcode = 2010Sci...328..710G }}</ref> i [[denisovski čovjek\|denisovskog čovjeka]]<ref>^ Reich D, Green RE, Kircher M, et al. (prosinac 2010). "Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia". Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161</ref> dokazuje da je došlo do određenog stupnja genetskog mješanja. Moderni ljudi izvan Afrike imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca u svom genomu, a neki narodi [[Melanezija\|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka.		Nedavno sekvenciranje genoma [[neandertalac\|neandertalca]]<ref>{{cite journal \| pmid = 20448178 \| doi=10.1126/science.1188021 \| volume=svezak 328 \| issue=broj 5979 \| title=A draft sequence of the Neandertal genome \| year=2010. \| month=svibanj \| journal=Science \| pages=str. 710.–722. \| author=Green RE, Krause J, Briggs AW, ''et al.''\|bibcode = 2010Sci...328..710G }}</ref> i [[denisovski čovjek\|denisovskog čovjeka]]<ref>^ Reich D, Green RE, Kircher M, et al. (prosinac 2010). "Genetic history of an archaic hominin group from Denisova Cave in Siberia". Nature 468 (7327): 1053–60. PMID 21179161</ref> dokazuje da je došlo do određenog stupnja genetskog mješanja. Moderni ljudi izvan Afrike imaju 2-4% [[alel]]a neandertalaca u svom genomu, a neki narodi [[Melanezija\|Melanezije]] imaju dodatnih 4-6% alela denisovskog čovjeka.
Redak 256:		Redak 256:


	''[[Homo heidelbergensis]]'' (ili čovjek iz [[Heidelberg]]a) je vrsta koja je živjela prije 800 000 do prije 300 000 godina. Predloženi su i alternativni nazivi ''Homo sapiens heidelbergensis'' ili ''Homo sapiens paleohungaricus''.<ref>{{~~Cite journal~~\|doi=10.1016/S0047-2484(03)00029-0\|title=Palaeopathological and variant conditions of the Homo heidelbergensis type specimen (Mauer, Germany)\|year=2003.\|author=Czarnetzki, A\|journal=Journal of Human Evolution\|volume=svezak 44\|pmid=12727464\|issue=broj 4\|last2=Jakob\|first2=T\|last3=Pusch\|first3=CM\|pages=str. 479.–495.}}</ref>		''[[Homo heidelbergensis]]'' (ili čovjek iz [[Heidelberg]]a) je vrsta koja je živjela prije 800 000 do prije 300 000 godina. Predloženi su i alternativni nazivi ''Homo sapiens heidelbergensis'' ili ''Homo sapiens paleohungaricus''.<ref>{{Citiranje časopisa\|doi=10.1016/S0047-2484(03)00029-0\|title=Palaeopathological and variant conditions of the Homo heidelbergensis type specimen (Mauer, Germany)\|year=2003.\|author=Czarnetzki, A\|journal=Journal of Human Evolution\|volume=svezak 44\|pmid=12727464\|issue=broj 4\|last2=Jakob\|first2=T\|last3=Pusch\|first3=CM\|pages=str. 479.–495.}}</ref>

	=== ''Homo rhodesiensis'' i lubanja iz Gawisa ===		=== ''Homo rhodesiensis'' i lubanja iz Gawisa ===
Redak 274:		Redak 274:
	Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>		Dokazano je da 1% do 4% [[DNK]] gotovo svih modernih ljudi koji nisu afričkog podrijetla derivira iz DNK neandertalaca,<ref name="neandersequence"/> a ovo je otkriće sukladno nedavnim studijama koje dokazuju da se divergencija nekih ljudskih [[alel]]a zbila prije oko milijun godina, iako takva interpretacija ovih rezultata može biti dovedena u pitanje.<ref>{{cite journal\|author=Gutiérrez G, Sánchez D, Marín A\|title=A reanalysis of the ancient mitochondrial DNA sequences recovered from Neandertal bones\|journal=Mol. Biol. Evol.\|volume=svezak 19\|issue=broj 8\|pages=str. 1359.–1366.\|year=2002.\|pmid=12140248\|doi=10.1093/oxfordjournals.molbev.a004197}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Hebsgaard MB, Wiuf C, Gilbert MT, Glenner H, Willerslev E\|title=Evaluating Neanderthal genetics and phylogeny\|journal=J. Mol. Evol.\|volume=svezak 64\|issue=broj 1\|pages=str. 50.–60.\|year=2007.\|pmid=17146600\|doi=10.1007/s00239-006-0017-y}}</ref> Konkuriranje za iste resurse s Homo sapiensom vjerojatno je dovelo do izumiranja neandrtalaca.<ref>{{cite journal\|author1=Banks, W. E\|author2= Francesco d'Errico, A. Townsend Peterson, Masa Kageyama, Adriana Sima, Maria-Fernanda Sánchez-Goñi\|title=Neanderthal extinction by competitive exclusion \|journal=PLoS ONE\|volume=svezak 3\|issue=12 e3972\|year=2008\|doi=10.1371/journal.pone.0003972\|bibcode = 2008PLoSO...3.3972B\|pmid=19107186\|pmc=2600607\|editor1-last=Harpending\|editor1-first=Henry\|last3=Peterson\|first3=A. Townsend\|last4=Kageyama\|first4=Masa\|last5=Sima\|first5=Adriana\|last6=Sánchez-Goñi\|first6=Maria-Fernanda\|pages=e3972}}</ref><ref>{{cite journal \|author=Hortolà P, Martínez-Navarro B \|title=The Quaternary megafaunal extinction and the fate of Neanderthals: An integrative working hypothesis \|journal=Quaternary International (in press) \|year=2012. \|doi=10.1016/j.quaint.2012.02.037\|bibcode = 2013QuInt.295...69H }}</ref> Ove su vrste koegzistirale u Europi oko 10 000 godina, tijekom kojih je populacija modernih ljudi naglo narasla u odnosu na neandertalce i vjerojatno ih potisnula samim brojem jedinki.<ref>{{cite journal\|journal=Science\|date=29. srpanj 2011. \|volume= svezak 333\|issue=broj 6042\|pages=str. 623.–627.\|doi=10.1126/science.1206930\|title=Tenfold Population Increase in Western Europe at the Neandertal – to – Modern Human Transition\|author=Mellars, Paul\|author2=Jennifer C. French\|bibcode = 2011Sci...333..623M\|pmid=21798948 }}</ref>

	Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].<ref>{{cite journal\|journal=Nature\|volume=464\|pages=838–839\|date=8 April 2010\|doi=10.1038/464838a\|title=Human evolution: Stranger from Siberia\|author=Brown, Terence A.\|bibcode = 2010Natur.464..838B\|issue=7290\|pmid=20376137 }}</ref> Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14\|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.<ref name="pmid21179161"/><ref name="Pääbo et al. ">{{~~Cite journal~~\|first=Johannes\|last=Krause\|first2=Qiaomei\|last2=Fu\|first3=Jeffrey M.\|last3=Good\|first4=Bence\|last4=Viola\|first5=Michael V.\|last5=Shunkov\|first6=Anatoli P.\|last6=Derevianko\|lastauthoramp=yes\|first7=Svante\|last7=Pääbo\|year=2010\|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia\|journal=Nature\|pmid=20336068\|volume=svezak 464\|issue=7290\|pages=894–897\|doi=10.1038/nature08976\|bibcode = 2010Natur.464..894K }}</ref>		Godine [[2008.]], skupina [[arheolog]]a koji su istraživali [[špilja Denisova]] na gorju [[Altaj]] u [[Sibir]]u otkrili su mali komad kosti prsta mlade jedinke grupe hominina danas poznatog kao [[denisovski čovjek]].<ref>{{cite journal\|journal=Nature\|volume=464\|pages=838–839\|date=8 April 2010\|doi=10.1038/464838a\|title=Human evolution: Stranger from Siberia\|author=Brown, Terence A.\|bibcode = 2010Natur.464..838B\|issue=7290\|pmid=20376137 }}</ref> Pronađeni artefakti, uključujući i jednu narukvicu, nalazili su se u istom geološkom sloju s kostima i [[datiranje ugljikom-14\|radiodatirani su ugljikom 14]] pokazujući starost od oko 40 000 godina. Pošto se DNK dobro očuvao zahvaljujući i vrlo hladnim klimatskim uvjetima u samoj pećini, bilo je moguće izolirati i sekvencirati DNK cijelog genoma.<ref name="pmid21179161"/><ref name="Pääbo et al. ">{{Citiranje časopisa\|first=Johannes\|last=Krause\|first2=Qiaomei\|last2=Fu\|first3=Jeffrey M.\|last3=Good\|first4=Bence\|last4=Viola\|first5=Michael V.\|last5=Shunkov\|first6=Anatoli P.\|last6=Derevianko\|lastauthoramp=yes\|first7=Svante\|last7=Pääbo\|year=2010\|title=The complete mitochondrial DNA genome of an unknown hominin from southern Siberia\|journal=Nature\|pmid=20336068\|volume=svezak 464\|issue=7290\|pages=894–897\|doi=10.1038/nature08976\|bibcode = 2010Natur.464..894K }}</ref>

	Iako je analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilažnja evolucijskih linija denisovskog čovjeka i modernog čovjeka neočekivano pomaknuta unatrag u vremenu,<ref name="The Scientist">{{Citiranje weba\|url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|title=New hominin found via mtDNA\|work=The Scientist\|date=24.ožujka 2010.\|first=Alla\|last=Katsnelson\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpd7txa?url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no\|accessdate=19 ožujka 2014}}</ref> sekvenciranje cijelog genoma dokazuje da denisovski ljudi pripadaju istoj evolucijskoj liniji kao i neandertalci i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo nakon njihovog odvajanja od evolucijske linije modernih ljudi.<ref name="pmid21179161" /> Poznato je da su moderni ljudi živjeli u isto vrijeme s neandertalcima više od 10 000 godina, a otkriće denisovskog čovjeka otvara mogućnost da su neandertalci, denisovski ljudi i moderni ljudi koegzistirali i interagirali. Koegzistencija tako različitih vrsta hominina ukazuje na puno složeniju sliku čovječanstva tijekom kasnog [[pleistocen]]a nego što se prije mislilo.<ref name="Pääbo et al. "/><ref>{{cite journal\|author=Bokma, F.\|coauthor=van den Brink, V. and Stadler, T. \|year=2012.\|title=UNEXPECTEDLY MANY EXTINCT HOMININS\|journal=Evolution\|doi=10.1111/j.1558-5646.2012.01660.x\|volume=svezak 66\|issue=broj 9\|pages=str. 2969.–2974.\|pmid=22946817}}</ref> Dokazano je da oko 6% genoma modernih stanovnika [[Melanezija\|Melanezije]] vuće podrijetlo od denisovskiog čovjeka, dokazujući ograničeno križanje dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija\|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>{{~~Cite journal~~\|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 \| doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005\|title=Denisova Admixture and the First Modern Human Dispersals into Southeast Asia and Oceania \| journal=The American Journal of Human Genetics\|pmid=21944045\|pmc=3188841\|year=2011.\|last1=Reich\|first1=David\|last2=Patterson\| first2=Nick\|last3=Kircher\|first3=Martin\|last4=Delfin\|first4=Frederick\|last5=Nandineni\|first5=Madhusudan R.\|last6=Pugach\|first6=Irina\|last7=Ko\|first7=Albert Min-Shan\|last8=Ko\|first8=Ying-Chin\|last9=Jinam\|first9=Timothy A.\|volume=svezak 89\|issue=broj 4\|pages=str. 516.–528.\|postscript=}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Martinón-Torres, María\|coauthor=Robin Dennell, José María Bermúdez de Castro\|title=The Denisova hominin need not be an out of Africa story\|journal= Journal of Human Evolution\|volume=svezak 60\|issue=broj 2\|year=2011.\|pages=str. 251.–255.\|issn=0047-2484\|doi=10.1016/j.jhevol.2010.10.005\|pmid=21129766}}</ref>		Iako je analiza [[mtDNK]] pokazala da je vrijeme razilažnja evolucijskih linija denisovskog čovjeka i modernog čovjeka neočekivano pomaknuta unatrag u vremenu,<ref name="The Scientist">{{Citiranje weba\|url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|title=New hominin found via mtDNA\|work=The Scientist\|date=24.ožujka 2010.\|first=Alla\|last=Katsnelson\|archiveurl=https://www.webcitation.org/5uQpd7txa?url=http://www.the-scientist.com/blog/display/57254/#ixzz0j820ioz1\|archivedate=22 studenoga 2010\|deadurl=no\|accessdate=19 ožujka 2014}}</ref> sekvenciranje cijelog genoma dokazuje da denisovski ljudi pripadaju istoj evolucijskoj liniji kao i neandertalci i da su se njihove evolucijske linije odvojile nedugo nakon njihovog odvajanja od evolucijske linije modernih ljudi.<ref name="pmid21179161" /> Poznato je da su moderni ljudi živjeli u isto vrijeme s neandertalcima više od 10 000 godina, a otkriće denisovskog čovjeka otvara mogućnost da su neandertalci, denisovski ljudi i moderni ljudi koegzistirali i interagirali. Koegzistencija tako različitih vrsta hominina ukazuje na puno složeniju sliku čovječanstva tijekom kasnog [[pleistocen]]a nego što se prije mislilo.<ref name="Pääbo et al. "/><ref>{{cite journal\|author=Bokma, F.\|coauthor=van den Brink, V. and Stadler, T. \|year=2012.\|title=UNEXPECTEDLY MANY EXTINCT HOMININS\|journal=Evolution\|doi=10.1111/j.1558-5646.2012.01660.x\|volume=svezak 66\|issue=broj 9\|pages=str. 2969.–2974.\|pmid=22946817}}</ref> Dokazano je da oko 6% genoma modernih stanovnika [[Melanezija\|Melanezije]] vuće podrijetlo od denisovskiog čovjeka, dokazujući ograničeno križanje dviju vrsta u [[Jugoistočna Azija\|Jugoistočnoj Aziji]].<ref>{{Citiranje časopisa\|url=http://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S0002929711003958 \| doi=10.1016/j.ajhg.2011.09.005\|title=Denisova Admixture and the First Modern Human Dispersals into Southeast Asia and Oceania \| journal=The American Journal of Human Genetics\|pmid=21944045\|pmc=3188841\|year=2011.\|last1=Reich\|first1=David\|last2=Patterson\| first2=Nick\|last3=Kircher\|first3=Martin\|last4=Delfin\|first4=Frederick\|last5=Nandineni\|first5=Madhusudan R.\|last6=Pugach\|first6=Irina\|last7=Ko\|first7=Albert Min-Shan\|last8=Ko\|first8=Ying-Chin\|last9=Jinam\|first9=Timothy A.\|volume=svezak 89\|issue=broj 4\|pages=str. 516.–528.\|postscript=}}</ref><ref>{{cite journal\|author=Martinón-Torres, María\|coauthor=Robin Dennell, José María Bermúdez de Castro\|title=The Denisova hominin need not be an out of Africa story\|journal= Journal of Human Evolution\|volume=svezak 60\|issue=broj 2\|year=2011.\|pages=str. 251.–255.\|issn=0047-2484\|doi=10.1016/j.jhevol.2010.10.005\|pmid=21129766}}</ref>

	Aleli za koje postoje naznake da pripadaju neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su u nekoliko genskih lokusa modernih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i denisovaca predstavljaju polovicu HLA alela modernih ljudi Europe i Azije,<ref name="10.1126/science.1209202">{{cite journal\|author=Laurent Abi-Rached ''et al. ''\|title=The Shaping of Modern Human Immune Systems by Multiregional Admixture with Archaic Humans\|journal=Science\|volume=svezak 334\|issue=broj 6052\|date=25. kolovoza 2011.\|doi=10.1126/science.1209202\|archiveurl=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources\|archivedate=kolovoz 2011.\|url=http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202\|pmid=21868630\|bibcode = 2011Sci...334...89A\|last2=Jobin\|first2=M. J.\|last3=Kulkarni\|first3=S.\|last4=McWhinnie\|first4=A.\|last5=Dalva\|first5=K.\|last6=Gragert\|first6=L.\|last7=Babrzadeh\|first7=F.\|last8=Gharizadeh\|first8=B.\|last9=Luo\|first9=M.\|pages=str.		Aleli za koje postoje naznake da pripadaju neandertalcima i denisovskim ljudima pronađeni su u nekoliko genskih lokusa modernih ljudi izvan Afrike. [[HLA]] aleli neandertalaca i denisovaca predstavljaju polovicu HLA alela modernih ljudi Europe i Azije,<ref name="10.1126/science.1209202">{{cite journal\|author=Laurent Abi-Rached ''et al. ''\|title=The Shaping of Modern Human Immune Systems by Multiregional Admixture with Archaic Humans\|journal=Science\|volume=svezak 334\|issue=broj 6052\|date=25. kolovoza 2011.\|doi=10.1126/science.1209202\|archiveurl=http://digitalcommons.unl.edu/cgi/viewcontent.cgi?article=1122&context=publichealthresources\|archivedate=kolovoz 2011.\|url=http://www.sciencemag.org/content/early/2011/08/19/science.1209202\|pmid=21868630\|bibcode = 2011Sci...334...89A\|last2=Jobin\|first2=M. J.\|last3=Kulkarni\|first3=S.\|last4=McWhinnie\|first4=A.\|last5=Dalva\|first5=K.\|last6=Gragert\|first6=L.\|last7=Babrzadeh\|first7=F.\|last8=Gharizadeh\|first8=B.\|last9=Luo\|first9=M.\|pages=str.