Suradnik10 u (test) 00:23, 9. veljača 2026.

2026-02-09T00:23:09Z

←Starija inačica		Inačica od 9. veljača 2026. u 00:23
Redak 43:		Redak 43:

	Ovo evanđelje ima dva žarišta: Isusa kao Krista i skori dolazak Božjeg kraljevstva koje Isus naviješta. Ove dvije teme vrlo su usko povezane na početku evanđelja, gdje je Isus predstavljen kao kraljevski Sin Božji i [[Emanuel\|Emanuel]], Bog s nama, te na kraju gdje je Isusu kao Sinu Čovječjemu dana sva (božanska) vlast nad kraljevstvom Božjim, na nebu i na zemlji. Kraljevstvo Božje veliki je predmet nade, molitve i naviještanja koji povezuje cijelo ovo evanđelje, osobito pet velikih govora te daje [[eshatologija\|eshatološki]] vidik i cilj. Ono sadrži Božje konačno i posljednje obećanje spasenja otkupljenom čovječanstvu, na zemlji kao i na nebu, u vremenu i vječnosti, socijalno i politički kao i osobno, te uključuje pravdu, mir, radost.		Ovo evanđelje ima dva žarišta: Isusa kao Krista i skori dolazak Božjeg kraljevstva koje Isus naviješta. Ove dvije teme vrlo su usko povezane na početku evanđelja, gdje je Isus predstavljen kao kraljevski Sin Božji i [[Emanuel\|Emanuel]], Bog s nama, te na kraju gdje je Isusu kao Sinu Čovječjemu dana sva (božanska) vlast nad kraljevstvom Božjim, na nebu i na zemlji. Kraljevstvo Božje veliki je predmet nade, molitve i naviještanja koji povezuje cijelo ovo evanđelje, osobito pet velikih govora te daje [[eshatologija\|eshatološki]] vidik i cilj. Ono sadrži Božje konačno i posljednje obećanje spasenja otkupljenom čovječanstvu, na zemlji kao i na nebu, u vremenu i vječnosti, socijalno i politički kao i osobno, te uključuje pravdu, mir, radost.

			== Ostalo ==
			Iz Evanđelja po Mateju dolazi prva od [[Dvije zapovijedi naravi\|dviju zapovijedi naravi]] po kršćanskom nauku.<ref> [https://zupa-kajzerica.com/index.php/11-duhovni-kutak ''Temeljne istine katoličke vjere'']. Župa Rođenja Isusova, Kajzerica, Zagreb. Pristupljeno 9. veljače 2026.</ref>

			== Izvori i bilješke ==
			{{izvori}}

	== Literatura ==		== Literatura ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-12T13:29:35Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Novi zavjet}}
'''Evanđelje po Mateju''' (grč. {{Polytonic|Κατὰ Ματθαῖον εὐαγγέλιον}}, ''Kata Matthaion Euangelion'' ili {{Polytonic|τὸ εὐαγγέλιον κατὰ Ματθαῖον}}, ''To Euangelion kata Matthaion'') jedno je od četiriju [[kanon|kanonskih]] evanđelja [[Novi Zavjet|Novoga Zavjeta]]. Ovo [[sinoptička evanđelja|sinoptičko evanđelje]] jest izvještaj o [[Pogled Novog Zavjeta na Isusov život|životu]] i [[Isusova služba|službi]] [[Isus|Isusa Nazarećanina]]. Ono govori u detaljima od njegova [[Isusovo rodoslovlje|rodoslovlja]] do njegova [[Sveopće Poslanje|Sveopćega Poslanja]].

Ranokršćanska tradicija pripisuje ovo evanđelje [[Sv. Matej|Mateju]], jednomu od Isusovih učenika.

== Književna vrsta ==
[[Sveti Matej|Sveti Matej]] vjerno prenosi tradiciju koju je primio od prve [[Crkva|Crkve]] o [[Isus|Isusu]] i kršćanskom životu te u isto vrijeme stvaralački oblikuje te tradicije u nove kombinacije, s novim naglascima. Pri pisanju ima nekoliko ciljeva: poučiti i osokoliti članove svoje zajednice, dati građu za [[liturgija|liturgijska]] čitanja i propovijedi, uputiti misionarski poziv onima koji su dobre volje, braniti vjeru kršćana od neprijateljski nastrojenih kritičara i braniti ju od suparnika. Poslužio se dvjema velikim vrstama građe da postigne te ciljeve, a to su prikazi o događajima i govori.

== Autor ==
Matejevo evanđelje ne govori ništa o svojem piscu. Najstarija crkvena predaja ([[Papija Hierapolski|Papija]], biskup iz Hierapolisa u prvoj polovici II. stoljeća) pripisuje ga [[apostol|apostolu]] Mateju Leviju. Mnogi [[crkveni oci]] ([[Origen]], [[Sveti Jeronim|Jeronim]], [[Epifanije Salaminski]]) idu u istom pravcu, a neki su pisci htjeli pronaći dokaze kako bi se apostolu mogao pripisati prvobitni, [[aramejski jezik|aramejski]] ili [[hebrejski jezik|hebrejski]] oblik iz kojega je nastao, [[grčki jezik|grčki]] Matej. Stoga, ne znajući točno ime pisca, valja se zadovoljiti s nekoliko crta što ih se nalazi u samom Evanđelju: pisac se razumije u svoj posao, vrstan je poznavalac [[Biblija|Pisma]] i židovskih predaja, poznaje i poštuje vjerske vođe svojega naroda, ali im se surovo obraća, razumije se u Isusovo umijeće poučavanja i u njegov način urazumljivanja svojih slušatelja te uvijek naglašava praktične posljedice njegova naučavanja.

== Naslovnici ==

Prema hipotezi o aramejskom Mateju, taj bi bio namijenjen [[Židovi|Židovima]] i obraćenicima koji su govorili aramejski. Matejevo evanđelje upućeno je Židovima koji su govorili grčki i kršćanima židovskoga podrijetla.

== Vrijeme nastanka ==

S obzirom na to da je bilo potrebno određeno vrijeme za nastajanje i oblikovanje usmenoga nauka, neki pretpostavljaju da je aramejski Matej nastao između 40. i 50. godine. Istovremeno su nastali i prijevodi na grčki. [[Kanon biblijskih knjiga|Kanonski]] Matej bio je u izvjesnoj mjeri ovisan o [[Evanđelje po Marku|Marku]], te se pretpostavlja da nije mogao biti napisan prije 65. godine, koja je najvjerojatnije godina nastanka Markova evanđelja. Dio [[Katolička Crkva|katoličkih]] stručnjaka smatra da je Matej napisan prije 70. godine, kad su [[Rimljani|Rimljani]] razorili [[Jeruzalem|Jeruzalem]], no ima također vrsnih katoličkih stručnjaka koji smatraju da je grčki Matej nastao nešto nakon 70. godine.

== Struktura ==

Evanđelje po Mateju sastoji se od sedam skladnih dijelova. Prvi: „Djetinjstvo obećanog mesije Isusa Krista (Mt 1-2), drugi dio: „Proglas načela kraljevstva nebeskog“ (Mt 3-7), treći: „Propovijedanje kraljevstva nebeskog“ (Mt 8-10), četvrti: „Skromna i tajanstvena narav kraljevstva nebeskog“ (Mt 11-13), peti: „Počeci kraljevstva nebeskog: osnutak crkve“ (Mt 14-18), šesti: „Priprema za dolazak kraljevstva nebeskog“ (Mt 19-25) i sedmi: „Muka i uskrsnuće Isusovo“ (Mt 26-28).

== Sadržaj ==

Matejevo je evanđelje poput neke vrste [[katekizam|katekizma]] o [[kraljevstvo nebesko|kraljevstvu]], naročito po svojoj strukturi. Sadrži pet velikih govora: govor na gori (Mt 5-7), govor o misiji, poslanju apostola (Mt 10), zatim govor u [[Isusove prispodobe|prispodobama]] (Mt 13), crkveni govor (Mt 18) i [[eshatologija|eshatološki]] (Mt 24-25).

Evanđelje po Mateju započinje Isusovim rodoslovljem i rođenjem (Mt 1,1-2,4) te se nastavlja pohodom maga i bijegom u [[Egipat|Egipat]] (Mt 2,1-15).

Drugi dio počinje propovijedanjem [[Ivan Krstitelj|Ivana Krstitelja]], Isusovim krštenjem, te [[Sotona|Sotoninim]] [[Isusova kušnja|napastovanjem Isusa u pustinji]]. Nastavlja se Isusovim govorom o [[Isusova blaženstva|blaženstvima]], izricanjem stava prema [[Stari zavjet|Starom zavjetu]], govorima o ubojstvu, preljubu, zakletvi, odmazdi, ljubavi prema neprijatelju, [[milostinja|milostinji]], [[molitva|molitvi]], pravoj molitvi – [[očenaš|Očenaš]], [[post|postu]], pouzdanju u [[providnost|providnost]], moći molitve, odabiru između Boga ili bogatstva, lažnim prorocima (Mt 3-7).

Treći dio govori o ozdravljenju gubavca (Mt 8,1-4), stotnikova sluge i ozdravljenjima u [[Sveti Petar|Petrovoj]] kući (Mt 8,5-22), zatim o oluji na moru koju Isus stišava i ozdravljenju uzetoga (Mt 9,18). Nadalje se govori o ozdravljenju dvojice slijepaca, te nijema i opsjednuta čovjeka (Mt 9,27-34). Zatim Isus daje vlast apostolima da izgone nečiste duhove i liječe od svake bolesti (Mt 10,12).

U četvrtom dijelu Isus govori o Ivanu Krstitelju (Mt 11,11-12), daje svoj sud o suvremenicima, ozdravlja opsjednuta čovjeka (Mt 12,22-37), te se naučava da Kristovim dolaskom pada sotonino kraljevstvo. Isus nadalje govori o svrsi prispodoba (Mt 13,10-16), [[gorušičino zrno|gorušičinu]] zrnu (Mt 13,31-32), [[kvasac|kvascu]] i mreži (Mt 13,33-50).

Peti je dio o povratku u [[Nazaret|Nazaret]], [[Herod Antipa|Herodovu]] ubojstvu Ivana Krstitelja i Isusovu čudu kojim je nahranio pet tisuća ljudi dvjema ribama i pet kruhova (Mt 13,53-14,21). Isus postavlja temelje svoje Crkve govoreći Petru: „A ja tebi kažem: Ti si Petar Stijena, i na toj stijeni sagraditi ću Crkvu svoju i Vrata pakla neće ju nadvladati.” (Mt 16,13-20). Nakon toga Isus po prvi put navještava svoju smrt i [[uskrsnuće|uskrsnuće]].

U šestom dijelu Isus govori o [[nerazrješivost ženidbe|nerazrješivosti ženidbe]], djevičanstvu, te sada već treći put navješta svoju smrt, govori o porezu, o uskrsnuću, najvećoj zapovijedi (Mt 19,1-22,46).

U konačnim događajima nailazi se na govor o razaranju [[Jeruzalemski hram|hrama]], progonstvu, dolasku [[Isus|Sina Čovječjega]], Isusovu ponovnom dolasku, budnom upravitelju, [[talent|talentima]] (Mt 24,1-25,44). Zadnji dio govori o zavjeri protiv Isusa, [[Juda Iškariotski|Judinoj]] izdaji, pripremi pashalne večere, smrtnoj borbi u [[Getsemanski vrt|Getsemaniju]], Petrovoj izdaji Isusa, Judinu samoubojstvu, Isusovoj smrti, uskrsnuću te poslanju apostola u svijet (Mt 26,1-28,20).

== Poruka knjige ==

Ovo evanđelje ima dva žarišta: Isusa kao Krista i skori dolazak Božjeg kraljevstva koje Isus naviješta. Ove dvije teme vrlo su usko povezane na početku evanđelja, gdje je Isus predstavljen kao kraljevski Sin Božji i [[Emanuel|Emanuel]], Bog s nama, te na kraju gdje je Isusu kao Sinu Čovječjemu dana sva (božanska) vlast nad kraljevstvom Božjim, na nebu i na zemlji. Kraljevstvo Božje veliki je predmet nade, molitve i naviještanja koji povezuje cijelo ovo evanđelje, osobito pet velikih govora te daje [[eshatologija|eshatološki]] vidik i cilj. Ono sadrži Božje konačno i posljednje obećanje spasenja otkupljenom čovječanstvu, na zemlji kao i na nebu, u vremenu i vječnosti, socijalno i politički kao i osobno, te uključuje pravdu, mir, radost.

== Literatura ==

*Viviano, B.T., '"Evanđelje po Mateju", u: Tomo Vukšić (ur.), ''Komentar evanđelja i Djela apostolskih'', Sarajevo: Vrhbosanska katolička teologija, 1997., str. 129-255.
*Harrington, W.J., "Evanđelje po Mateju", u: ''Uvod u Novi zavjet'', Zagreb: Kršćanska sadašnjost, 1993., str. 161-185.

[[Kategorija:Novi zavjet]]

Evanđelje po Mateju - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 00:23, 9. veljača 2026.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica