Euro - Povijest promjena

Suradnik10 u (test) 15:29, 19. travanj 2026.

2026-04-19T15:29:45Z

←Starija inačica		Inačica od 19. travanj 2026. u 15:29
Redak 24:		Redak 24:
	\|web_kovnica =		\|web_kovnica =
	}}		}}
	'''Euro''' ([[Simbol valute\|simbol]]: '''[[Znak eura\|€]]'''; [[ISO 4217\|kod]]: '''EUR''') službena je valuta 19 od 27 [[članica Europske Unije\|država članica]] [[Europska unija\|Europske unije]]. Ova skupina država poznata je pod nazivom [[eurozona]] ili europodručje<ref>{{Citiranje časopisa\|title=Što je europodručje?\|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_hr\|language=hr\|accessdate=2020-11-08}}</ref> i uključuje oko 343 milijuna građana. <ref name="EC Euro Area">{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm\|title=The euro\|work=[[European Commission]] website\|accessdate=2 January 2019}}</ref> <ref name="EC Euro Area 2">{{Citiranje weba\|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en\|title=What is the euro area?\|work=European Commission website\|accessdate=2019-01-02}}</ref> Euro~~, koji je podijeljen~~ na 100 [[Cent\|~~centi~~]], druga je najveća i druga po redu valuta u kojoj se najviše trguje na [[Devizno tržište\|deviznom tržištu]] nakon [[Američki dolar\|američkog dolara]]. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf\|title=Foreign exchange turnover in April 2013: preliminary global results\|publisher=Bank for International Settlements\|accessdate=7 February 2015}}</ref>		'''Euro''' ([[Simbol valute\|simbol]]: '''[[Znak eura\|€]]'''; [[ISO 4217\|kod]]: '''EUR''') službena je valuta 19 od 27 [[članica Europske Unije\|država članica]] [[Europska unija\|Europske unije]]. Ova skupina država poznata je pod nazivom [[eurozona]] ili europodručje<ref>{{Citiranje časopisa\|title=Što je europodručje?\|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_hr\|language=hr\|accessdate=2020-11-08}}</ref> i uključuje oko 343 milijuna građana. <ref name="EC Euro Area">{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm\|title=The euro\|work=[[European Commission]] website\|accessdate=2 January 2019}}</ref> <ref name="EC Euro Area 2">{{Citiranje weba\|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en\|title=What is the euro area?\|work=European Commission website\|accessdate=2019-01-02}}</ref>

			== Opći podatci ==
			Euro se dijeli na 100 [[Cent\|centa]], druga je najveća i druga po redu valuta u kojoj se najviše trguje na [[Devizno tržište\|deviznom tržištu]] nakon [[Američki dolar\|američkog dolara]]. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.bis.org/publ/rpfx13fx.pdf\|title=Foreign exchange turnover in April 2013: preliminary global results\|publisher=Bank for International Settlements\|accessdate=7 February 2015}}</ref>

	Valutu službeno koriste [[institucije Europske unije]], [[Međunarodni status i upotreba eura\|četiri europske mikro države]] koje nisu članice EU, <ref name="EC Euro Area 22">{{Citiranje weba\|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en\|title=What is the euro area?\|work=European Commission website\|accessdate=2019-01-02}}</ref> [[Britanska prekomorska područja\|britanski prekomorski teritorij]] [[Akrotiri i Dhekelia]], kao i [[Crna Gora]] te [[Kosovo]]. koji su ga uvele jednostrano (bez dogovora sa EU). Izvan Europe niz [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije\|posebnih teritorija članica EU]] također koristi euro kao svoju valutu. Uz to, preko 200 milijuni ljudi širom svijeta koriste valute vezane uz euro.		Valutu službeno koriste [[institucije Europske unije]], [[Međunarodni status i upotreba eura\|četiri europske mikro države]] koje nisu članice EU, <ref name="EC Euro Area 22">{{Citiranje weba\|url=https://ec.europa.eu/info/business-economy-euro/euro-area/what-euro-area_en\|title=What is the euro area?\|work=European Commission website\|accessdate=2019-01-02}}</ref> [[Britanska prekomorska područja\|britanski prekomorski teritorij]] [[Akrotiri i Dhekelia]], kao i [[Crna Gora]] te [[Kosovo]]. koji su ga uvele jednostrano (bez dogovora sa EU). Izvan Europe niz [[Prekomorske zemlje i teritoriji Europske Unije\|posebnih teritorija članica EU]] također koristi euro kao svoju valutu. Uz to, preko 200 milijuni ljudi širom svijeta koriste valute vezane uz euro.
Redak 267:		Redak 270:
	{{KodiranjeSimbola\|simbol ''euro''\|EURO SIGN\|20AC\|euro}}		{{KodiranjeSimbola\|simbol ''euro''\|EURO SIGN\|20AC\|euro}}
	{{KodiranjeSimbolaKraj}}		{{KodiranjeSimbolaKraj}}




	{{Valutni tečaj		{{Valutni tečaj
	\|EUR}}		\|EUR}}

			== Vidi ==
			*[[Digitalni euro]]

	== Izvori ==		== Izvori ==

Suradnik10 u (test) 18:06, 13. travanj 2026.

2026-04-13T18:06:50Z

←Starija inačica		Inačica od 13. travanj 2026. u 18:06
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Euro'''-->~~{{Infobox valuta		{{drugo značenje2\|[[euro (razdvojba)]]}}

			{{Infobox valuta

	\|ime_valute =Euro		\|ime_valute =Euro
	\|izvorno_ime =		\|izvorno_ime =
Redak 27:		Redak 30:
	Euro je druga najveća [[Rezervna valuta\|rezervna valuta,]] kao i druga najprodavanija valuta na svijetu nakon američkog dolara. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.bis.org/publ/rpfxf07t.pdf\|title=Triennial Central Bank Survey 2007\|date=19 December 2007\|publisher=BIS\|accessdate=25 July 2009}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/14350/1/MPRA_paper_14350.pdf\|title=Compositional Analysis of Foreign Currency Reserves in the 1999–2007 Period. The Euro vs. The Dollar As Leading Reserve Currency\|author=Aristovnik\|first=Aleksander\|date=30 March 2010\|publisher=Munich Personal RePEc Archive, Paper No. 14350\|accessdate=27 December 2010}}</ref> <ref>{{Citiranje novina\|last=Boesler\|first=Matthew\|title=There Are Only Two Real Threats To The US Dollar's Status As The International Reserve Currency\|url=http://www.businessinsider.com/dollar-as-international-reserve-currency-2013-11\|accessdate=8 December 2013\|work=Business Insider\|date=11 November 2013}}</ref> S više od 1,3 € bilijuna u opticaju euro ima jednu od najviših kombiniranih vrijednosti novčanica i kovanog novca u opticaju na svijetu. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112\|title=1.2 Euro banknotes, values\|date=14 January 2020\|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse\|accessdate=23 January 2020}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004114\|title=2.2 Euro coins, values\|date=14 January 2020\|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse\|accessdate=23 January 2020}}</ref>		Euro je druga najveća [[Rezervna valuta\|rezervna valuta,]] kao i druga najprodavanija valuta na svijetu nakon američkog dolara. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.bis.org/publ/rpfxf07t.pdf\|title=Triennial Central Bank Survey 2007\|date=19 December 2007\|publisher=BIS\|accessdate=25 July 2009}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=http://mpra.ub.uni-muenchen.de/14350/1/MPRA_paper_14350.pdf\|title=Compositional Analysis of Foreign Currency Reserves in the 1999–2007 Period. The Euro vs. The Dollar As Leading Reserve Currency\|author=Aristovnik\|first=Aleksander\|date=30 March 2010\|publisher=Munich Personal RePEc Archive, Paper No. 14350\|accessdate=27 December 2010}}</ref> <ref>{{Citiranje novina\|last=Boesler\|first=Matthew\|title=There Are Only Two Real Threats To The US Dollar's Status As The International Reserve Currency\|url=http://www.businessinsider.com/dollar-as-international-reserve-currency-2013-11\|accessdate=8 December 2013\|work=Business Insider\|date=11 November 2013}}</ref> S više od 1,3 € bilijuna u opticaju euro ima jednu od najviših kombiniranih vrijednosti novčanica i kovanog novca u opticaju na svijetu. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004112\|title=1.2 Euro banknotes, values\|date=14 January 2020\|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse\|accessdate=23 January 2020}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=http://sdw.ecb.europa.eu/reports.do?node=1000004114\|title=2.2 Euro coins, values\|date=14 January 2020\|publisher=European Central Bank Statistical Data Warehouse\|accessdate=23 January 2020}}</ref>

	Naziv ''euro'' službeno je usvojen 16. prosinca 1995. u Madridu. <ref name="madrid1995">{{Citiranje weba\|url=http://www.europarl.europa.eu/summits/mad1_en.htm\|title=Madrid European Council (12/95): Conclusions\|publisher=European Parliament\|accessdate=14 February 2009}}</ref> Euro je na svjetska financijska tržišta uveden kao [[Obračunska jedinica\|računovodstvena valuta]] 1. siječnja 1999. godine, zamjenjujući bivšu [[Europska valutna jedinica\|europsku valutnu jedinicu]] (ECU)<ref>{{Citiranje časopisa\|title=ECU {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17035\|accessdate=2020-11-08}}</ref> u omjeru 1:1 (1,1743 američkih dolara). Fizički [[~~Euro kovanice~~\|eurokovanice]] i [[Euro novčanice\|novčanice]] ušle su u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, čineći je svakodnevnom operativnom valutom svojih izvornih članica, a do ožujka 2002. godine u potpunosti su zamijenile bivše valute. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/html/index.en.html\|title=Initial changeover (2002)\|publisher=European Central Bank\|accessdate=5 March 2011}}</ref> Iako je euro nakon dvije godine (26. listopada 2000.) pao na 0,83 američkih dolara, od kraja 2002. trgovao je iznad američkog dolara, dosegnuvši vrhunac od 1,60 američkih dolara 18. srpnja 2008. i od tada se vratio blizu izvorne stope emisije. Krajem 2009. euro se utopio u [[Europska dužnička kriza\|europsku krizu državnog duga]], što je dovelo do stvaranja [[Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF)\|Europskog fonda za financijsku stabilnost,]]<ref>{{Citiranje časopisa\|title=EFSF odgodio aukciju dugoročnih obveznica\|url=https://vijesti.hrt.hr/190421/efsf-odgodio-aukciju-dugorocnih-obveznica\|accessdate=2020-11-08}}</ref> kao i [[Povijest eura\|drugih reformi]] usmjerenih na stabilizaciju i jačanje valute.		Naziv ''euro'' službeno je usvojen 16. prosinca 1995. u Madridu. <ref name="madrid1995">{{Citiranje weba\|url=http://www.europarl.europa.eu/summits/mad1_en.htm\|title=Madrid European Council (12/95): Conclusions\|publisher=European Parliament\|accessdate=14 February 2009}}</ref> Euro je na svjetska financijska tržišta uveden kao [[Obračunska jedinica\|računovodstvena valuta]] 1. siječnja 1999. godine, zamjenjujući bivšu [[Europska valutna jedinica\|europsku valutnu jedinicu]] (ECU)<ref>{{Citiranje časopisa\|title=ECU {{!}} Hrvatska enciklopedija\|url=https://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=17035\|accessdate=2020-11-08}}</ref> u omjeru 1:1 (1,1743 američkih dolara). Fizički [[Eurokovanice\|eurokovanice]] i [[Euro novčanice\|novčanice]] ušle su u optjecaj 1. siječnja 2002. godine, čineći je svakodnevnom operativnom valutom svojih izvornih članica, a do ožujka 2002. godine u potpunosti su zamijenile bivše valute. <ref>{{Citiranje weba\|url=http://www.ecb.int/euro/changeover/2002/html/index.en.html\|title=Initial changeover (2002)\|publisher=European Central Bank\|accessdate=5 March 2011}}</ref> Iako je euro nakon dvije godine (26. listopada 2000.) pao na 0,83 američkih dolara, od kraja 2002. trgovao je iznad američkog dolara, dosegnuvši vrhunac od 1,60 američkih dolara 18. srpnja 2008. i od tada se vratio blizu izvorne stope emisije. Krajem 2009. euro se utopio u [[Europska dužnička kriza\|europsku krizu državnog duga]], što je dovelo do stvaranja [[Europski fond za financijsku stabilnost (EFSF)\|Europskog fonda za financijsku stabilnost,]]<ref>{{Citiranje časopisa\|title=EFSF odgodio aukciju dugoročnih obveznica\|url=https://vijesti.hrt.hr/190421/efsf-odgodio-aukciju-dugorocnih-obveznica\|accessdate=2020-11-08}}</ref> kao i [[Povijest eura\|drugih reformi]] usmjerenih na stabilizaciju i jačanje valute.

	== Uprava ==		== Uprava ==
Redak 46:		Redak 49:


	Eurom upravljaju i njime administrira [[Europska središnja banka]] (ESB) sa [[Eurosustav\|sjedištem]] u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurtu]] i [[Eurosustav]] (sastavljen od [[Središnja banka\|središnjih banaka]] zemalja eurozone). Kao neovisna središnja banka, ESB ima isključivo ovlaštenje za utvrđivanje [[Monetarna politika\|monetarne politike]]. Eurosustav sudjeluje u tiskanju, kovanju i distribuciji [[Euro novčanice\|novčanica]] i [[~~Kovanice Eura~~\|kovanica]] u svim državama članicama te u radu platnih sustava eurozone.		Eurom upravljaju i njime administrira [[Europska središnja banka]] (ESB) sa [[Eurosustav\|sjedištem]] u [[Frankfurt na Majni\|Frankfurtu]] i [[Eurosustav]] (sastavljen od [[Središnja banka\|središnjih banaka]] zemalja eurozone). Kao neovisna središnja banka, ESB ima isključivo ovlaštenje za utvrđivanje [[Monetarna politika\|monetarne politike]]. Eurosustav sudjeluje u tiskanju, kovanju i distribuciji [[Euro novčanice\|novčanica]] i [[eurokovanice\|kovanica]] u svim državama članicama te u radu platnih sustava eurozone.

	[[Ugovor iz Maastrichta]] iz 1992. obvezuje većinu država članica EU da usvoje euro nakon što ispune određene monetarne i proračunske [[Kriteriji konvergencije eura\|kriterije konvergencije]], iako to nisu učinile sve države. Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska ispregovarali su [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji\|izuzeća]], <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm\|title=The Euro\|publisher=European Commission\|accessdate=29 January 2009}}</ref> dok je Švedska (koja se pridružila EU 1995. godine, nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta) odbila euro na [[Švedski referendum o euru iz 2003. godine\|neobvezujućem referendumu 2003.]] godine i zaobišla obvezu usvajanja eura neispunjavanjem novčanih i proračunskih zahtjeva. Sve države koje su se pridružile EU od 1993. godine obvezale su se da će usvojiti euro.		[[Ugovor iz Maastrichta]] iz 1992. obvezuje većinu država članica EU da usvoje euro nakon što ispune određene monetarne i proračunske [[Kriteriji konvergencije eura\|kriterije konvergencije]], iako to nisu učinile sve države. Ujedinjeno Kraljevstvo i Danska ispregovarali su [[Izuzimanje od primjene prava u Europskoj uniji\|izuzeća]], <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/index_en.htm\|title=The Euro\|publisher=European Commission\|accessdate=29 January 2009}}</ref> dok je Švedska (koja se pridružila EU 1995. godine, nakon potpisivanja Ugovora iz Maastrichta) odbila euro na [[Švedski referendum o euru iz 2003. godine\|neobvezujućem referendumu 2003.]] godine i zaobišla obvezu usvajanja eura neispunjavanjem novčanih i proračunskih zahtjeva. Sve države koje su se pridružile EU od 1993. godine obvezale su se da će usvojiti euro.
Redak 56:		Redak 59:

	=== Kovanice i novčanice ===		=== Kovanice i novčanice ===
	Glavni članci: [[~~Euro kovanice~~]] i [[Euro novčanice]]		Glavni članci: [[Eurokovanice]] i [[Euro novčanice]]
	[[Datoteka:Euro_coins_and_banknotes.jpg\|mini\|[[Kovanice ~~Eura\|Kovanice]]~~ i novčanice ~~[[Kovanice Eura\|~~eura]] različitih apoena]]		[[Datoteka:Euro_coins_and_banknotes.jpg\|mini\|Kovanice i novčanice eura različitih apoena]]
	Euro je podijeljen na 100 [[Cent\|centi]] (koji se nazivaju i ''euro centi'', posebno kada se želi razlikovati ih od ostalih valuta, te se kao takav naziv nalazi na zajedničkoj strani svih cent kovanica). U zakonodavnim aktima [[Europska ekonomska zajednica\|Zajednice]] ne engleskom jeziku, pluralni oblici ''eura'' i ''centa'' pišu se bez ''s'', bez obzira na uobičajenu upotrebu engleskog jezika. <ref name="ec.europa.eu">{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/symbol/index_en.htm\|title=How to use the euro name and symbol\|publisher=European Commission\|accessdate=7 April 2010}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication6336_en.pdf\|title=Spelling of the words "euro" and "cent" in official Community languages as used in Community Legislative acts\|author=European Commission\|accessdate=26 November 2008}}</ref> Inače se koriste uobičajene engleske množine, <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/translation/writing/style_guides/english/style_guide_en.pdf\|title=English Style Guide: A handbook for authors and translators in the European Commission\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101205092625/http://ec.europa.eu/translation/writing/style_guides/english/style_guide_en.pdf\|archivedate=5 December 2010\|author=European Commission Directorate-General for Translation\|accessdate=16 November 2008}}; {{Citiranje weba\|url=http://publications.europa.eu/code/en/en-370303.htm\|title=Interinstitutional style guide, 7.3.3. Rules for expressing monetary units\|author=European Union\|accessdate=16 November 2008}}</ref> s mnogim [[Jezik i euro\|lokalnim varijacijama]] kao što je ''centime'' u Francuskoj.		Euro je podijeljen na 100 [[Cent\|centi]] (koji se nazivaju i ''euro centi'', posebno kada se želi razlikovati ih od ostalih valuta, te se kao takav naziv nalazi na zajedničkoj strani svih cent kovanica). U zakonodavnim aktima [[Europska ekonomska zajednica\|Zajednice]] ne engleskom jeziku, pluralni oblici ''eura'' i ''centa'' pišu se bez ''s'', bez obzira na uobičajenu upotrebu engleskog jezika. <ref name="ec.europa.eu">{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/euro/cash/symbol/index_en.htm\|title=How to use the euro name and symbol\|publisher=European Commission\|accessdate=7 April 2010}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/publications/publication6336_en.pdf\|title=Spelling of the words "euro" and "cent" in official Community languages as used in Community Legislative acts\|author=European Commission\|accessdate=26 November 2008}}</ref> Inače se koriste uobičajene engleske množine, <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/translation/writing/style_guides/english/style_guide_en.pdf\|title=English Style Guide: A handbook for authors and translators in the European Commission\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20101205092625/http://ec.europa.eu/translation/writing/style_guides/english/style_guide_en.pdf\|archivedate=5 December 2010\|author=European Commission Directorate-General for Translation\|accessdate=16 November 2008}}; {{Citiranje weba\|url=http://publications.europa.eu/code/en/en-370303.htm\|title=Interinstitutional style guide, 7.3.3. Rules for expressing monetary units\|author=European Union\|accessdate=16 November 2008}}</ref> s mnogim [[Jezik i euro\|lokalnim varijacijama]] kao što je ''centime'' u Francuskoj.

	Svim kovanicama u opticaju ''zajednička je strana koja'' pokazuje nominalu vrijednost, a u pozadini je karta. Zbog [[Jezici Europske unije\|jezične pluralnosti u Europskoj uniji]], koristi se inačica latinske abecede ''eura'' (za razliku od rjeđe grčke ili ćirilice) i [[Arapski brojevi\|arapskih brojeva]].		Svim kovanicama u opticaju ''zajednička je strana koja'' pokazuje nominalu vrijednost, a u pozadini je karta. Zbog [[Jezici Europske unije\|jezične pluralnosti u Europskoj uniji]], koristi se inačica latinske abecede ''eura'' (za razliku od rjeđe grčke ili ćirilice) i [[Arapski brojevi\|arapskih brojeva]].

	Kada je euro uveden karta na kovanicama je prikazivala samo 15 država članica EU-a koje su tada bile članice. Počevši od 2007. godine ili 2008. godine (ovisno o zemlji), stara je karta zamijenjena zemljovidom Europe koji također prikazuje zemlje izvan EU-a poput [[Norveška\|Norveške]], [[Ukrajina\|Ukrajine]], [[Bjelorusija\|Bjelorusije]], [[Rusija\|Rusije]] i [[Turska\|Turske]]. Kovanice od 1, 2 i 5 centi, međutim, zadržavaju svoj stari dizajn, prikazujući zemljopisnu kartu Europe s 15 država članica iz 2002. podignute nešto iznad ostatka zemalja na zemljovidu. Sve zajedničke strane kovanica dizajnirao je [[Nizozemska\|nizozemski]] dizajner [[Luc Luycx]]. Kovanice također imaju i ''nacionalnu stranu koja'' prikazuje sliku koju je odabrala država koja je izdala kovanicu. Kovanice eura iz bilo koje države članice mogu se slobodno koristiti u ostalim državama članicama eurozone.		Kada je euro uveden karta na kovanicama je prikazivala samo 15 država članica EU-a koje su tada bile članice. Počevši od 2007. godine ili 2008. godine (ovisno o zemlji), stara je karta zamijenjena zemljovidom Europe koji također prikazuje zemlje izvan EU-a poput [[Norveška\|Norveške]], [[Ukrajina\|Ukrajine]], [[Bjelorusija\|Bjelorusije]], [[Rusija\|Rusije]] i [[Turska\|Turske]].  Kovanice od 1, 2 i 5 centi, međutim, zadržavaju svoj stari dizajn, prikazujući zemljopisnu kartu Europe s 15 država članica iz 2002. podignute nešto iznad ostatka zemalja na zemljovidu. Sve zajedničke strane kovanica dizajnirao je [[Nizozemska\|nizozemski]] dizajner [[Luc Luycx]]. Kovanice također imaju i ''nacionalnu stranu koja'' prikazuje sliku koju je odabrala država koja je izdala kovanicu. Kovanice eura iz bilo koje države članice mogu se slobodno koristiti u ostalim državama članicama eurozone.

	Kovanice se izdaju u apoenima od [[Kovanica od 2 eura\|2 €]], [[Kovanica od 1 eura\|1 €]], [[Kovanica od 50 euro centi\|50c]], [[Kovanica od 20 euro centi\|20c]], [[Kovanica od 10 euro centi\|10c]], [[Kovanica od 5 euro centi\|5c]], [[Kovanica od 2 euro centa\|2c]] i [[Kovanica od 1 euro centa\|1c]]. Da bi se izbjegla uporaba dva najmanja novčića, neke se gotovinske transakcije zaokružuju na najbližih pet centi u Nizozemskoj i Irskoj <ref>{{Citiranje weba\|url=http://neurope.eu/article/ireland-to-round-to-nearest-5-cents-starting-october-28/\|title=Ireland to round to nearest 5 cents starting October 28\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306012032/http://neurope.eu/article/ireland-to-round-to-nearest-5-cents-starting-october-28/\|archivedate=6 March 2016\|date=27 October 2015\|publisher=\|accessdate=17 December 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.centralbank.ie/paycurr/Pages/rounding.aspx\|title=Rounding\|work=Central Bank of Ireland}}</ref> (dobrovoljnim dogovorom) i u Finskoj (po zakonu). <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4324_en.htm\|title=Euro cash: five and familiar\|author=European Commission\|authorlink=European Commission\|date=January 2007\|publisher=[[Europa (web portal)\|Europa]]\|accessdate=26 January 2009}}</ref> [[Europska komisija\|Komisija]] obeshrabruje ovu praksu, kao i praksu odbijanja primanja novčanica eura visoke vrijednosti u određenim trgovinama. <ref>Pop, Valentina (22 March 2010) [http://euobserver.com/?aid=29737 "Commission frowns on shop signs that say: '€500 notes not accepted'"], ''[[EU Observer]]''</ref>		Kovanice se izdaju u apoenima od [[Kovanica od 2 eura\|2 €]], [[Kovanica od 1 eura\|1 €]], [[Kovanica od 50 euro centi\|50c]], [[Kovanica od 20 euro centi\|20c]], [[Kovanica od 10 euro centi\|10c]], [[Kovanica od 5 euro centi\|5c]], [[Kovanica od 2 euro centa\|2c]] i [[Kovanica od 1 euro centa\|1c]]. Da bi se izbjegla uporaba dva najmanja novčića, neke se gotovinske transakcije zaokružuju na najbližih pet centi u Nizozemskoj i Irskoj <ref>{{Citiranje weba\|url=http://neurope.eu/article/ireland-to-round-to-nearest-5-cents-starting-october-28/\|title=Ireland to round to nearest 5 cents starting October 28\|archiveurl=https://web.archive.org/web/20160306012032/http://neurope.eu/article/ireland-to-round-to-nearest-5-cents-starting-october-28/\|archivedate=6 March 2016\|date=27 October 2015\|publisher=\|accessdate=17 December 2018}}</ref> <ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.centralbank.ie/paycurr/Pages/rounding.aspx\|title=Rounding\|work=Central Bank of Ireland}}</ref> (dobrovoljnim dogovorom) i u Finskoj (po zakonu). <ref>{{Citiranje weba\|url=http://ec.europa.eu/economy_finance/een/005/article_4324_en.htm\|title=Euro cash: five and familiar\|author=European Commission\|authorlink=European Commission\|date=January 2007\|publisher=[[Europa (web portal)\|Europa]]\|accessdate=26 January 2009}}</ref> [[Europska komisija\|Komisija]] obeshrabruje ovu praksu, kao i praksu odbijanja primanja novčanica eura visoke vrijednosti u određenim trgovinama. <ref>Pop, Valentina (22 March 2010) [http://euobserver.com/?aid=29737 "Commission frowns on shop signs that say: '€500 notes not accepted'"], ''[[EU Observer]]''</ref>

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T05:08:32Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 05:08
Redak 266:		Redak 266:


	~~{{commons\|Euro}}~~

	{{Valutni tečaj		{{Valutni tečaj

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

2025-05-28T22:57:25Z

Zamjena teksta - '{{de}}' u '{{nje oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 28. svibanj 2025. u 22:57
Redak 275:		Redak 275:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	* {{Citiranje weba\|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm\|title=Euro (novčanice)\|language=de,en\|editor=Heiko Otto\|accessdate=2017-08-12}} {{de}} {{Eng oznaka}}		* {{Citiranje weba\|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm\|title=Euro (novčanice)\|language=de,en\|editor=Heiko Otto\|accessdate=2017-08-12}} {{nje oznaka}} {{Eng oznaka}}

	{{Europske valute}}		{{Europske valute}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

2025-04-16T23:35:15Z

Zamjena teksta - '{{Portal Europa}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 16. travanj 2025. u 23:35
Redak 265:		Redak 265:
	{{KodiranjeSimbolaKraj}}		{{KodiranjeSimbolaKraj}}

	~~{{Portal Europa}}~~
	{{commons\|Euro}}		{{commons\|Euro}}

WikiSysop: engl > Eng oznaka

2022-03-09T11:46:01Z

engl > Eng oznaka

←Starija inačica		Inačica od 9. ožujak 2022. u 11:46
Redak 275:		Redak 275:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	* {{Citiranje weba\|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm\|title=Euro (novčanice)\|language=de,en\|editor=Heiko Otto\|accessdate=2017-08-12}} {{de}} {{~~engl~~}}		* {{Citiranje weba\|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm\|title=Euro (novčanice)\|language=de,en\|editor=Heiko Otto\|accessdate=2017-08-12}} {{de}} {{Eng oznaka}}

	{{Europske valute}}		{{Europske valute}}

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

2022-01-02T04:14:29Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:14
Redak 238:		Redak 238:
	Svaka država koja uđe u EU bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II ''(European Exchange Rate Mechanism)''.		Svaka država koja uđe u EU bi trebala uzeti euro kao službeni novac, nakon najmanje dvije godine članstva u ERM II ''(European Exchange Rate Mechanism)''.

	[[Hrvatska]] je ušla u mehanizam ERM II [[2020.]] godine, i planira uvođenje eura do [[2025.]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-je-spremna-zapoceti-proces-uvodenja-eura-plenkovic-na-vladi-govorio-o-ulasku-u-eurozonu-dalic-otkrila-koliko-bi-mogle-rasti-cijene/7341546/ Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura], Jutarnji list, 10.5.2018.</ref><br>Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima [[Boris Vujčić\|Borisa Vujčića]], guvernera [[Hrvatska narodna banka\|HNB]], ''"želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."''<ref>[http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/hintervju-vujcic-06-2013.pdf Hoćemo euro što je brže moguće], intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB</ref><ref>[http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 \|date=2. veljače 2014. }}, BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.</ref><br>Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija [[Zdravko Marić (ministar)\|Zdravko Marić]] i guverner [[Hrvatska narodna banka\|HNB-a]] [[Boris Vujčić]]<ref>{{~~Cite web~~\|url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2-\|title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II)\|last=\|first=\|date=5. srpnja 2019.\|website=\|language=\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|access-date=5. srpnja 2019.\|author=HNB\|publisher=}}</ref>.<br>Dana [[10. srpnja]] [[2020.]] Hrvatska je primljena u članstvo ERM II, [[hrvatska kuna]] je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,53450 HRK ±15%, a uvođenje eura se očekuje najranije [[1. siječnja]] [[2023.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-je-usla-u-cekaonicu-za-euro-1416314 Hrvatska ušla u čekaonicu eurozone i na putu je da 2023. kunu zamijeni eurom], Večernji list, 10.7.2020.</ref>		[[Hrvatska]] je ušla u mehanizam ERM II [[2020.]] godine, i planira uvođenje eura do [[2025.]]<ref>[https://www.jutarnji.hr/vijesti/hrvatska/hrvatska-je-spremna-zapoceti-proces-uvodenja-eura-plenkovic-na-vladi-govorio-o-ulasku-u-eurozonu-dalic-otkrila-koliko-bi-mogle-rasti-cijene/7341546/ Hrvatska je spremna započeti proces uvođenja eura], Jutarnji list, 10.5.2018.</ref><br>Već od ulaska u članstvo Europske unije, prema riječima [[Boris Vujčić\|Borisa Vujčića]], guvernera [[Hrvatska narodna banka\|HNB]], ''"želimo pristupiti eurozoni što prije bude moguće."''<ref>[http://www.hnb.hr/govori-intervjui/intervjui/hintervju-vujcic-06-2013.pdf Hoćemo euro što je brže moguće], intervju s Borisom Vujčićem, guvernerom HNB</ref><ref>[http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 Konferencija HNB-a u Dubrovniku: Hrvatska može uvesti euro najranije 2019.] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20140202132257/http://www.banka.hr/hrvatska/konferencija-hnb-a-u-dubrovniku-hrvatska-moze-uvesti-euro-najranije-2019 \|date=2. veljače 2014. }}, BANKA, financijsko-poslovni mjesečnik, 14.6.2013.</ref><br>Hrvatska je 5. srpnja 2019. uputila zemljama članicama europodručja, Danskoj i institucijama Europske unije, pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II) čime je učinjen prvi formalni korak prema sudjelovanju u ERM II, koje prethodi uvođenju eura kao službene valute. Pismo namjere potpisali su ministar financija [[Zdravko Marić (ministar)\|Zdravko Marić]] i guverner [[Hrvatska narodna banka\|HNB-a]] [[Boris Vujčić]]<ref>{{Citiranje weba\|url=https://www.hnb.hr/-/republika-hrvatska-uputila-pismo-namjere-o-ulasku-u-europski-tecajni-mehanizam-erm2-\|title=Republika Hrvatska uputila pismo namjere o ulasku u Europski tečajni mehanizam (ERM II)\|last=\|first=\|date=5. srpnja 2019.\|website=\|language=\|archive-url=\|archive-date=\|dead-url=\|access-date=5. srpnja 2019.\|author=HNB\|publisher=}}</ref>.<br>Dana [[10. srpnja]] [[2020.]] Hrvatska je primljena u članstvo ERM II, [[hrvatska kuna]] je vezana uz euro u omjeru 1 EUR = 7,53450 HRK ±15%, a uvođenje eura se očekuje najranije [[1. siječnja]] [[2023.]]<ref>[https://www.vecernji.hr/vijesti/hrvatska-je-usla-u-cekaonicu-za-euro-1416314 Hrvatska ušla u čekaonicu eurozone i na putu je da 2023. kunu zamijeni eurom], Večernji list, 10.7.2020.</ref>

	[[Bugarska]] je [[10. srpnja]] [[2020.]] primljena u članstvo ERM II, a [[bugarski lev]] je od [[1999.]] vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.		[[Bugarska]] je [[10. srpnja]] [[2020.]] primljena u članstvo ERM II, a [[bugarski lev]] je od [[1999.]] vezan uz euro u omjeru 1 EUR = 1,95583 BGN.

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-12-22T00:34:41Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 22. prosinac 2021. u 00:34
Redak 275:		Redak 275:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	* {{~~cite web~~\|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm\|title=Euro (novčanice)\|language=de,en\|editor=Heiko Otto\|accessdate=2017-08-12}} {{de}} {{engl}}		* {{Citiranje weba\|url=http://www.bis-ans-ende-der-welt.net/Europa-B.htm\|title=Euro (novčanice)\|language=de,en\|editor=Heiko Otto\|accessdate=2017-08-12}} {{de}} {{engl}}

	{{Europske valute}}		{{Europske valute}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-12-21T09:49:56Z

Bot: Automatski unos stranica

Prikaži promjene