https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Eugene_WignerEugene Wigner - Povijest promjena2026-08-08T17:02:37ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Eugene_Wigner&diff=172996&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-29T08:30:55Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Eugene Wigner'''-->[[Datoteka:Wigner.jpg|mini|desno|250px|'''Eugene Paul Wigner''']]<br />
<br />
'''Eugene Paul Wigner''' ([[Mađarski jezik|mađ.]] '''Wigner Jenő Pál'''; [[Budimpešta]], 17. studenog 1902. – Princeton, [[New Jersey]], 1. siječnja 1995.) bio je [[SAD|američki]] [[fizičar]] i [[matematičar]], [[Mađarska|mađarskog]] porijekla. Najpoznatiji je po teoriji [[Simetrija|simetrije]] u [[Kvantna mehanika|kvantnoj mehanici]], kao i po istraživanju građe [[Atomska jezgra|atomskoj jezgra]], kao i po nekoliko matematičkih poučaka. Prvi je pronašao trovanje [[ksenon]]om-135, koji nastaje u [[nuklearni reaktor|nuklearnim reaktorima]].<ref>Rhodes Richard: "Dark Sun: The Making Of The Hydrogen Bomb", publisher=Simon & Schuster, 1996.</ref> Dobitnik je [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1963., koju su dijelili Maria Goeppert-Mayer, J. Hans D. Jensen i on, "za doprinose teoriji atomske jezgre i [[Elementarna čestica|elementarnih čestica]], osobito kroz otkriće i primjenu osnovnih principa simetrije".<ref>[http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20111230175058/http://ahyco.ffri.hr/povijestfizike/20_atomska2.htm |date=30. prosinca 2011. }} "Povijest fizike", Ivan Supek, 2011.</ref><br />
<br />
==Životopis==<br />
Eugene Wigner je rođen u [[Austro-Ugarska|Austro-Ugarskoj monarhiji]], a roditelji su mu bili [[Židovi]]. Kad je imao 11 godina, razbolio se vjerojatno od sušice ili [[Tuberkuloza|tuberkuloze]], pa su ga roditelji poslali šest tjedana u lječilište, u [[Austrija|austrijske]] [[planine]]. U to vrijeme liječenja, Eugene Wigner je iznenada pokazao interes za rješavanje složenih matematičkih problema.<br />
<br />
Od 1915. do 1919 polazio je [[Gimnazija|gimnaziju]] u Budimpešti, zajedno s [[John von Neumann|Johnom von Neumannom]], gdje su obadvojica išli na dodatne sate iz matematike. 1919. u Madžarskoj je na vlasti bio [[Komunizam|komunistički]] režim [[Béla Kun|Béle Kuna]], pa se Eugene Wigner preselio s obitelji u Austriju, a u međuvremenu su prominijeli vjeru u [[luterani]]zam. Nakon pada Béle Kuna, vraćaju se nazad u Madžarsku.<ref>Andrew Szanton: "The Recollections of Eugene P. Wigner", publisher=Plenum, 1992.</ref><br />
<br />
Od 1921. Eugene Wigner je studirao za [[inženjer]]a [[kemija|kemije]] u [[Berlin]]u. Svake srijede prisustvovao je sastancima Njemačkog društva fizičara, a tamo su bili i vrlo poznata imena u fizici, kao [[Max Planck]], [[Max von Laue]], Rudolf Ladenburg, [[Werner Heisenberg]], [[Walther Hermann Nernst|Walther Nernst]], [[Wolfgang Pauli]] i [[Albert Einstein]]. Eugene Wigner se posebno sprijateljio s [[Leó Szilárd|Leóm Szilárdom]] i [[Michael Polanyi|Michaelom Polanyiem]], s kima je postao najbolji prijatelj. U to vrijeme izuzetno se zainteresirao za kvantnu mehaniku.<br />
<br />
Krajem 1920-tih, pomagao je velikom matematičaru [[David Hilbert|Davidu Hilbertu]], ali to je bilo veliko razočaranje za njega. Ipak, 1927. je postavio teoriju simetrije u kvantnoj mehanici, uvođenjem '''Wignerove D-matrice'''. Od 1931. radi na teoriji grupa u kvantnoj mehanici, a kasnije je nastavio na proučavanju atomske jezgre. Razvio je i teoriju [[nuklearna reakcija|nuklearne reakcije]], poznatu kao '''Wigner–Eckartov poučak'''.<ref>Wigner E.: "Einige Folgerungen aus der Schrödingerschen Theorie für die Termstrukturen", journal=Zeitschrift für Physik, 1927.</ref><br />
<br />
Od 1930. se seli u [[SAD]] na Univerzitet Princeton, budući su [[Nacionalsocijalizam|nacionalsocijalisti]] već dolazili na vlast u [[Njemačka|Njemačkoj]]. 1934. je upoznao [[Paul Dirac|Paula Diraca]], koji se kasnije i oženio njegovom sestrom Manci. 1936. se seli u [[Wisconsin]], gdje upoznaje svoju prvu ženu Ameliu Frank, koja na žalost umire sljedeće godine, što je Eugenea izuzetno pogodilo. Od 1937. postaje građanin SAD. Iako se nije bavio politikom i bio je [[Pacifizam|pacifist]] po uvjerenju, bio je jedan od glavnih zagovornika [[projekt Manhattan|projekta Manhattan]], za vrijeme kojeg su nastale prve [[atomska bomba|atomske bombe]], a dvije su bačene na [[Japan]] 1945. 1942. sudjeluje u gradnji prvog [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]] u [[Chicago, Illinois|Chicagu]], gdje je ostvarena prva [[nuklearna lančana reakcija]].<ref>[http://www.anl.gov/Science_and_Technology/History/cp1list.html] "Science and Technology"</ref><br />
<br />
1941. se oženio sa svojom drugom ženom Mary Annette Wheeler, koja je bila [[profesor]] fizike, a završila je studij na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Ostali su zajedno do 1977., i imali su dvoje djece. Eugene Wigner je bio poznat po svojoj uljudnosti. 1963. je dijelio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagrade za fiziku]], a u to vrijeme se sve više bavi [[filozofija|filozofijom]]. Oženio se i treći put s Eileen Wigner. Treba napomenuti i sljedeći doprinos nauci s '''Wigner-Seitzovom ćelijom''', a to je [[geometrija|geometrijska]] konstrukcija koja se koristi u opisu [[Kristalna rešetka|kristalne rešetke]] u fizici čvrstoga stanja<br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
{{Nobelova nagrada za fiziku}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Wigner, Eugene}}<br />
[[Kategorija:Američki fizičari]]<br />
[[Kategorija:Mađarski fizičari]]<br />
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]<br />
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]<br />
[[Kategorija:Američki filozofi]]</div>WikiSysop