Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

2026-03-10T02:08:09Z

Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 02:08
Redak 96:		Redak 96:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	{{~~Wikizvor~~ autor}}		{{HIEizvor autor}}
	* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34604 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kumičić, Eugen (Evgenij)]		* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34604 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kumičić, Eugen (Evgenij)]
	* [https://web.archive.org/web/20171104215634/http://www.kasmir-promet.hr/portfolio/autori/eugen_k.htm Kratki životopis i djela na stranicama nakladnika ''Kašmir Promet'']		* [https://web.archive.org/web/20171104215634/http://www.kasmir-promet.hr/portfolio/autori/eugen_k.htm Kratki životopis i djela na stranicama nakladnika ''Kašmir Promet'']

Suradnik10: /* Životopis */

2025-10-09T20:51:13Z

Životopis

←Starija inačica		Inačica od 9. listopad 2025. u 20:51
Redak 36:		Redak 36:

	Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre\|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]: [[Matko Brajša]], [[Dinko Trinajstić]], [[Juraj Dobrila]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivo Glavina]], [[Antun Kalac]], [[Luka Kirac]], [[Ivan Cukon]], [[Šime Kurelić]], [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić, ''Zrcalo hrvatstva u Istri'', ''[[Vijenac]]'', broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref> Kumičić ne samo što je bio članom, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru, a uz to je obnašao dužnost u Glavnom odboru središnjice u Zagrebu.<ref name="Crljenko">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac333.nsf/AllWebDocs/knji4g Matica hrvatska] Branimir Crljenko, ''Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska'', ''Vijenac'', broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.</ref>		Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre\|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska\|Matice hrvatske]]: [[Matko Brajša]], [[Dinko Trinajstić]], [[Juraj Dobrila]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivo Glavina]], [[Antun Kalac]], [[Luka Kirac]], [[Ivan Cukon]], [[Šime Kurelić]], [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić, ''Zrcalo hrvatstva u Istri'', ''[[Vijenac]]'', broj 421, 22. travnja 2010. <br>{{Matica hrvatska}}</ref> Kumičić ne samo što je bio članom, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru, a uz to je obnašao dužnost u Glavnom odboru središnjice u Zagrebu.<ref name="Crljenko">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac333.nsf/AllWebDocs/knji4g Matica hrvatska] Branimir Crljenko, ''Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska'', ''Vijenac'', broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.</ref>

			Pretkraj života bio je nekoliko tjedana na odmoru i oporavku na [[Hvar]]u. <ref>Cvjetana Miletić: [http://www.klub-susacana.hr/revija/clanak.asp?Num=69&C=13 ''BRSEČ KUMIČIĆEVA PRVA ZIBEL'']. Sušačka revija br. 69. Pristupljeno 9. listopada 2025.</ref>

	Umro je u Zagrebu 1904. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=313 Gradska groblja Zagreb - K], gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. siječnja 2018.</ref>		Umro je u Zagrebu 1904. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=313 Gradska groblja Zagreb - K], gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. siječnja 2018.</ref>

			Imao je sina [[Đuro Kumičić\|Đuru]].

	== Književno stvaralaštvo ==		== Književno stvaralaštvo ==

WikiSysop: infookvir književnik

2022-04-15T04:14:54Z

infookvir književnik

←Starija inačica		Inačica od 15. travanj 2022. u 04:14
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Eugen Kumičić'''-->{{~~Književnik~~		<!--'''Eugen Kumičić'''-->{{Infookvir književnik
	\| Ime = Eugen Kumičić		\| Ime = Eugen Kumičić
	\| boja = #B0C4DE		\| boja = #B0C4DE

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-13T09:54:30Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Književnik
| Ime = Eugen Kumičić
| boja = #B0C4DE
| slika = Eugen Kumicic.jpg
| veličina = 150px
| opis slike = Eugen Kumičić
| puno ime =
| pseudonim = ''Jenio Sisolski''
| rođenje = [[11. siječnja]] [[1850.]] [[Brseč]], [[Hrvatska]]
| smrt = [[13. svibnja]] [[1904.]] [[Zagreb]], [[Hrvatska]]
| zanimanje =
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| period pisanja = [[1879.]] – [[1902.]]
| vrsta = [[novela]], [[esej]], [[roman]], [[drama]], [[komedija]]
| teme =
| period = [[Realizam (književnost)|Realizam]]
| supruga = [[Marija Kumičić]], rođ. Maršić
| suprug =
| djeca =
| djela = ''[[Urota zrinsko-frankopanska]]'' ''[[Začuđeni svatovi]]'' ''[[Olga i Lina]]'' ''[[Gospođa Sabina]]'' ''[[Jelkin bosiljak]]'' ''[[Petar Zrinski (drama)|Petar Zrinski]]''
| nagrade =
| potpis =
| web =
| fusnote =
}}

'''Eugen Kumičić''' ([[Brseč]], [[11. siječnja]] [[1850.]] – [[Zagreb]], [[13. svibnja]] [[1904.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[književnik]] i [[političar]]. Pisao je pod [[pseudonim]]om '''Jenio Sisolski'''.

== Životopis ==
[[Datoteka:Evgenij Kumicic Sisolski Palmoticeva Zg 0409.jpg|mini|lijevo|Spomen ploča u Palmotićevoj ulici u Zagrebu na kući u kojoj je umro Eugen Kumičić, autor: [[Frane Cota]], postavljeno 1925. godine]]
[[Datoteka:Eugen Kumicic 1007.JPG|mini|desno|200px|Grob Eugena Kumičića na [[Mirogoj]]u]]

Eugen Kumičić rođen je [[11. siječnja]] [[1850.]] godine u malom [[Istra|istarskom]] mjestu Brseču. Osnovnu pučku školu, normalku, završio je u Brseču, privatno, učeći kod tamošnjeg župnika koji je okupljao hrvatsku djecu i pripremao ih u početnim znanjima.<ref>[http://www.kasmir-promet.hr/portfolio/autori/eugen_k.htm Eugen Kumičić na kasmir-promet.hr] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20171104215634/http://www.kasmir-promet.hr/portfolio/autori/eugen_k.htm |date=4. studenoga 2017. }}, preuzeto 27. prosinca 2010.</ref> Gimnaziju je završio u [[Rijeka|Rijeci]]. Počeo je studirati medicinu u [[Prag]]u, ali prelazi u [[Beč]] gdje studira povijest, zemljopis i filozofiju. Potom se u [[Zagreb]]u zaposlio kao srednjoškolski profesor. Oduševljavao se pravaštvom, te s [[Matko Laginja|Matkom Laginjom]] i [[Erazmo Barčić|Erazmom Barčićem]] pokreće u [[Kraljevica|Kraljevici]] list ''[[Primorac]]'' te uređuje ''[[Hrvatska vila|Hrvatsku vilu]]'' (1882.-1883.) i ''[[Hrvatska (Zagreb, 1886.)|Hrvatsku]]'' (1887.-1888). Od [[1884.]] godine je kao [[Pravaši|pravaš]] više puta biran za zastupnika u [[Hrvatski sabor]], gdje se istaknuo kao govornik i protivnik promađarske politike.

Nakon rascjepa u pravaškoj stranci, [[1895.]] godine, postaje potpredsjednik novoosnovane [[Čista stranka prava|Čiste stranke prava]].

Pripadao je najznamenitijim Istranima svog vremena koji su branili, čuvali i štitili hrvatski nacionalni duh za burnih vremena [[talijanizacija Istre|talijanizacije Istre]]. Karakteriziralo ih je da su bili članovima [[Matica hrvatska|Matice hrvatske]]: [[Matko Brajša]], [[Dinko Trinajstić]], [[Juraj Dobrila]], [[Viktor Car Emin]], [[Ivo Glavina]], [[Antun Kalac]], [[Luka Kirac]], [[Ivan Cukon]], [[Šime Kurelić]], [[Matko Laginja]], [[Matko Mandić]], [[Fran Matejčić]], [[Ivan Rendić]], [[Josip Ribarić]], [[Vjekoslav Spinčić]], [[Vinko Šepić]], [[Tone Peruško]], [[Zvane Črnja]].<ref>[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac421.nsf/AllWebDocs/Zrcalo_hrvatstva_u_Istri Matica hrvatska] Andrija Tunjić, ''Zrcalo hrvatstva u Istri'', ''[[Vijenac]]'', broj 421, 22. travnja 2010. {{Matica hrvatska}}</ref> Kumičić ne samo što je bio članom, nego je bio povjerenikom Matice hrvatske za Istru, a uz to je obnašao dužnost u Glavnom odboru središnjice u Zagrebu.<ref name="Crljenko">[http://www.matica.hr/Vijenac/vijenac333.nsf/AllWebDocs/knji4g Matica hrvatska] Branimir Crljenko, ''Kako je u prvoj regionalnoj Enciklopediji prešućena Matica hrvatska'', ''Vijenac'', broj 333 - 335, 21. prosinca 2006.</ref>

Umro je u Zagrebu 1904. godine. Pokopan je na zagrebačkome groblju [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=313 Gradska groblja Zagreb - K], gradskagroblja.hr, pristupljeno 10. siječnja 2018.</ref>

== Književno stvaralaštvo ==
Eugen Kumičić smatra se predvodnikom naturalizma u hrvatskoj književnosti. Često se koristio elementima preuzetim iz francuske trivijalne književnosti, te rekvizitima knjiške romantike. Veliku popularnost stekao je povijesnim romanima, a pisao je i drame te romane sa socijalnom tematikom.

Ocjenjujući Eugena Kumičića kao književnika, [[Antun Gustav Matoš]] zapisao je: ''"To je prvi naš naturalist i socijalni pripovjedač koji se poput [[Gustave Flaubert|Flauberta]] i [[Emile Zola|Zole]] služio dokumentarno realističkom metodom."'' Nasuprot njemu, [[Antun Barac]] za Kumičića tvrdi kako u težnji stvaranja obrazca hrvatskog socijalnog romana, pisanog realističkom metodom, nije uspio kao njegovi francuski uzori. Unatoč svim zamjerkama, Kumičićevu književnu talentu ne može se poreći snaga kojom je slikao ljude i prirodu Istre u romanima ''[[Jelkin bosiljak]]'' i ''[[Začuđeni svatovi]]'', kao i zanimljiv kritički prikaz ekonomskog i moralnog rasula u gornjim slojevima građanskog društva u romanima ''[[Olga i Lina]]'' ("ljubavna kolonizacija Hrvatske"), te ''[[Gospođa Sabina]]'' koji su objavljeni [[1881.]], odnosno [[1883.]] godine.

Roman ''Olga i Lina'' istakao se po reagiranjima i posljedicama koje je izazvao.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kumi%C4%8Di%C4%87%2c+Eugen&xm0=1&selectedId=980428051 Gradska knjižnica Krapina]</ref> Djelo je ljubavna priča i moralno-politički apel kojim se upozorava na opasnost što je opako prijetila trovanju i utrnuću hrvatskog nacionalnog bića. Alegorijski prikaz Austrije (bečka došljakinja Lina koja smišljeno i sustavno upropaštava naivnog i lakomislenog aristokrata), nasuprot uzoritoj Olgi. Opisuje Hrvatsku [[19. stoljeće|19. stoljeća]], ''"porobljenu i tuđinskom infiltracijom rastočenu"''.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=1&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kumi%C4%8Di%C4%87%2c+Eugen&xm0=1&selectedId=86015532 Gradska knjižnica Krapina]</ref>

''Pod puškom'' se smatra Kumičićevim najboljim djelom. Djelo je ratno izvješće koja prerasta u potresna ispovijed pisca u vrijeme oko [[Zaposjedanje BiH 1878.|bosanske okupacije 1878. godine]], zapis o užasnoj situaciji koja može snaći i vojnika i nedužnog civila, a opisuje kako se sam našao u nezahvalnoj situaciji.<ref>[http://krapina.zaki.com.hr/pagesResults/bibliografskiZapis.aspx?&currentPage=2&searchById=10&sort=0&spid0=10&spv0=Kumi%C4%8Di%C4%87%2c+Eugen&xm0=1&selectedId=6000100 Gradska knjižnica Krapina]</ref>

== Djela ==
* ''Slučaj'', [[novela]] (1879.)
* ''Olga i Lina'', [[roman]] (1881.)
* ''Jelkin bosiljak'', [[pripovijest]] (1881.)
* ''Neobični ljudi'', pripovijest (1882.)
* ''Primorci'', roman (1882.)
* ''O romanu'', [[esej]] (1883.)
* ''Začuđeni svatovi'', roman (1883.)
* ''Ivan Turgenjev'', esej (1883.)
* ''Gospođa Sabina'', roman (1883.)
* ''Ubilo ga vino'', pripovijest (1884.)
* ''Sirota'', roman (1885.)
* ''Pod puškom'', pripovijest (1886.)
* ''Preko mora'', pripovijest (1889.)
* ''Saveznice'', pripovijest (1889.)
* ''Teodora'', roman (1889.)
* ''Otrovana srca'', pripovijest (1890.)
* ''Sestre'', [[drama]] (1890.)
* ''Obiteljska tajna'', [[komedija]] (1890.)
* ''Zablude naše kritike'', esej (1890.)
* ''Broj 84 i 85'', pripovijest (1890.)
* ''Crn Božić'', pripovijest (1890.)
* ''Tri mučenice'', pripovijest (1890.)
* ''Mladost-ludost'', pripovijest (1891.)
* ''Urota zrinsko-frankopanska'', [[povijesni roman]] (1893.)
* ''Pobijeljeni grobovi'', pripovijest (1896.)
* ''Poslovi'', drama (1898.)
* ''Petar Zrinski i Fran Krsto Frankopan i njihovi klevetnici'', esej (1899.)
* ''Petar Zrinski'', [[povijesna drama]] (1900.)
* ''Kraljica Lepa ili propast kraljeva hrvatske krvi'', roman (1902.)

== Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju ==
U saborskoj raspravi [[5. listopada]] [[1885.]] godine [[ban]] [[Khuen Héderváry]] opravdavao je nezakonito otuđenje tzv. [[Komorni spisi|Komornih spisa]] koji su nezakonito odneseni u [[Mađarska|Mađarsku]]. Izbila je žestoka svađa i Héderváry je u jednom trenutku krenuo iz sabornice ali [[David Starčević]] je rekao [[Josip Gržanić|Josipu Gržaniću]] da banu ne da samo tako izaći van pa je Gržanić krenuo za njim i izgurao ga iz sabornice pritom ga [[Saborski vritnjak Khuenu Héderváryju‎|udarivši nogom u stražnjicu]]. Nakon tih događaja David Starčević, Eugen Kumičić i Josip Gržanić bili su odmah pritvoreni. Khuenove pristaše su po svaku cijenu htjeli dokazati da nitko nije udario niti mogao udariti "preuzvišenoga gospodina bana". Ali pravaš [[Grga Tuškan]], odnosno do 5. listopada dr. Grga Tuškan, u istražnome je zatvoru ([[10. listopada]] 1885. godine) izjavio je: "''Ja držim da je udaren Preuzvišeni g. ban nogom...''" Grgi Tuškanu je nakon toga oduzeta doktorska titula kao i Davidu Starčeviću i osuđeni su na 6 mjeseci zatvora. Završetak suđenja popratili su žestoki prosvjedi građana u Zagrebu.{{pojasniti|točan nadnevak, mogao bi i članak o tome}}<ref>[http://hrcak.srce.hr/72663 ''Senjanin Josip Gržanić, pravaški političar, u obnovi Senja i Hrvatske'']</ref>

== Povezani članci ==
* [[Okrugli stol Eugen Kumičić — život i djelo]]

== Izvori ==
{{izvori}}

== Literatura ==
*[[Vitomir Ujčić]]: Istranin Evgenij Kumičić 1850–1904. u hrvatskoj politici i književnosti (1996.)

== Vanjske poveznice ==
{{Wikizvor autor}}
* [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=34604 LZMK / Hrvatska enciklopedija: Kumičić, Eugen (Evgenij)]
* [https://web.archive.org/web/20171104215634/http://www.kasmir-promet.hr/portfolio/autori/eugen_k.htm Kratki životopis i djela na stranicama nakladnika ''Kašmir Promet'']
Tekstovi romana:
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Kumi1.htm Gospođa Sabina]
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Kumi2.htm Olga i Lina]
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Kumi3.htm Urota Zrinsko-Frankopanska]
*[http://www.ffzg.hr/infoz/dzs/html/Kumi4.htm Začuđeni svatovi]

{{Književnici realizma}}
{{Hrvatska književnost}}

{{GLAVNIRASPORED:Kumičić, Eugen}}
[[Kategorija:Hrvatski novelisti]]
[[Kategorija:Hrvatski esejisti]]
[[Kategorija:Hrvatski romanopisci]]
[[Kategorija:Hrvatski dramatici]]
[[Kategorija:Hrvatski komediografi]]
[[Kategorija:Hrvatski političari do 1918.]]
[[Kategorija:Hrvatski pravaški pokret]]

Eugen Kumičić - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ikizvor' u '{{HIEizvor'

Suradnik10: /* Životopis */

WikiSysop: infookvir književnik

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica