https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Etiopsko_carstvoEtiopsko carstvo - Povijest promjena2026-08-09T22:35:51ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Etiopsko_carstvo&diff=142170&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-09-20T11:48:54Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Etiopsko carstvo'''-->{{Okvir bivše zemlje svijeta<br />
|ime= Etiopsko carstvo<br />
|hr_ime=Etiopsko carstvo<br />
|izvorno_ime=መንግሥተ፡ኢትዮጵያ<br> ''Mangiśta Etiopia''<br />
|zastava=Flag_of_Ethiopia_(1897).svg<br />
|zastava_i = <br />
|grb_i = <br />
|grb=<br />
|genitiv=<br />
|kontinent = Afrika <br />
|regija = Rog Afrike<br />
|država = <br />
|era = <br />
|status = carstvo<br />
|status_tekst = <br />
|carstvo = <br />
|vlada_tip = <br />
|godina_start = oko [[950.]] – [[980.]] <br />
|godina_kraj = [[1974.]] <br />
|događaj_start = <br />
|datum_start = <br />
|datum_kraj = 12. ožujka<br />
|p1 = Kraljevstvo Damot<br />
|flag_p1 =<br />
|s1 = Derg<br />
|flag_s1 = Flag of Ethiopia (1975-1987, 1991-1996).svg<br />
|mapa = Ethiopia in its region (before 1993).svg<br />
|<br />
|glavni_grad = [[Aksum (grad)|Aksum]], [[Debre Berhan]], [[Gondar]], [[Adis Abeba]]<br />
|jezik = <br />
|vjera = [[Etiopska pravoslavna tevahedo Crkva]]<br />
|valuta = <br />
|<br />
}}<br />
<br />
'''Etiopsko carstvo''', nekoć znano i kao '''Abesinija''', danas je uglavnom [[Etiopija]] i <br />
[[Eritreja]]. Na vrhuncu svoje moći obuhvaćalo je dijelove [[Egipat|južnog Egipta]], [[Sudan|istočnog Sudana]], [[Jemen]]a i [[Saudijska Arabija|zapad Saudijske Arabije]]. To carstvo trajalo je od [[1137.]] godine (ako se početak računa od prvih vladara iz [[Dinastija Zagaj|Dinastije Zagaj]]) sve do [[1974.]], kad je svrgnut posljednji [[car]] [[Haile Selasije]] u<br />
''[[vojni udar|vojnom udaru]]''. Svojevremeno je slovilo za najstarije carstvo na svijetu, i bilo je jedina izvorna [[Afrika|afrička]] politička tvorevina koja je odolila udarcima [[Kolonijalizam|kolonijalizma]] u [[19. stoljeće|19. stoljeću]].<br />
<br />
==Rana povijest Etiopskog carstva==<br />
{{glavni|Menelik I.}}<br />
Etiopija je po svemu sudeći bila pradomovina ljudske vrste, u njoj su pronađeni najstariji [[fosil]]ni ostatci [[Hominidi|hominida]] na svijetu.<br />
Zajedno s [[Eritreja|Eritrejom]] i jugoistočnom obalom [[Sudan]]a na [[Crveno more|Crvenom moru]] tvorila je ono što su [[Drevni Egipat|drevni Egipćani]] zvali Punt, o njemu prvi zapisi sežu do [[25. stoljeće pr. Kr.|25. stoljeća pr. Kr.]]<br />
<br />
Osnutak prve države na tlu Etiopije seže do [[980. pr. Kr.]] i vrijeme cara [[Menelik I.|Menelika I.]]<br />
<br />
===Vrijeme Aksuma ===<br />
{{glavni|Kraljevstvo Aksum}}<br />
Oko [[400. pr. Kr.]], ustanovljeno je [[Kraljevstvo Aksum]] koje je kontroliralo obalni pomorski promet mirodijama za [[Indija|Indiju]]. Aksum je razvio žive trgovačke veze s [[Drevni Egipat|Egiptom]] i [[Rimsko Carstvo|Rimom]].<br />
Negdje oko [[300.]] godine [[Kraljevstvo Aksum]] prihvatilo je [[kršćanstvo]], i zauzelo susjedno [[Kraljevstvo Kuš]] u susjednom [[Sudan]]u. Tad se počelo upotrebljavati prvi put i ime Etiopija. Aksum se je proširio i na zapadnu obalu [[Arapski poluotok|Arapskog poluotoka]]. To je bio vrhunac tog kraljevstva kad je cvjetala trgovina s [[Bizant]]om. Nakon što su [[muslimani]] zauzeli [[Egipat]], otpočinje propast Aksumskog kraljevstva i bijeg sa obala Crvenog mora na sigurniju [[Etiopska visoravan|Etiopsku visoravan]] u unutrašnjosti zemlje. Posljednjeg Aksumskog kralja ubila je misteriozna kraljica [[Gudit]] oko [[960.]] godine.<ref name="Saheed A. Adekumobi 2007">Saheed A. Adekumobi: The History of Ethiopia, Greenwood Publishing Group, 2007., str.10, {{ISBN|0-31332-273-2}}</ref><br />
<br />
==Etiopsko mračno doba==<br />
Od kraljice Gudit (ili Jodit), počinje mračno doba Etiopije.<ref name="Saheed A. Adekumobi 2007"/> Po etiopskim [[legenda]]ma ona je vladala nad ostatcima Kraljevstva Aksum preko 40 godina. Potom su vladali njezini nasljednici nad sve bijednijim ostatcima nekoć moćnog Aksuma.<ref name="Saheed A. Adekumobi 2007"/><br />
<br />
==Dinastija Zagaj==<br />
{{glavni|Dinastija Zagaj}}<br />
Vlast nasljednika kraljice Gudit dokinuo je [[Mara Takla Hajmanot]], utemeljitelj Dinastije Zagaj<br />
[[1137.]],<ref name="Saheed A. Adekumobi 2007"/> Sjedište njihova carstva bio je grad Adafa, pored slavne [[Lalibela|Lalibele]] u planinama Lasta.<ref name="Richard Pankhurst 2001">Richard Pankhurst: The Ethiopians: A History, Blackwell Publishing, 2001., str.45, isbn: 0-63122-493-9</ref> Vladari Dinastije Zagaj nastavili su sa kršćanskim tradicijama [[Kraljevstvo Aksum|Kraljevstva Aksum]] i podigli brojne veličanstvene crkve poput onih u [[Lalibela|Lalibeli]].<br />
<br />
==Salomonska dinastija==<br />
{{glavni|Salomonska dinastija}}<br />
[[datoteka:CentralEastAfrica1750.png|minni|desno|300px|Etiopsko carstvo i okolne države oko <br />
1750. godine]]. Dinastiju Zagaj su s trona zbacili vladari [[Salomonska dinastija|Salomonske dinastije]] [[1270.]]<ref name="Richard Pankhurst 2001"/><br />
Oni su vladali Etiopijom uz mali prekid od [[1270.]] sve do [[1974.]] uz njihovu vladavinu veže se suvremena povijest Etiopije i Eritreje. Oni su se uspješno nosili sa brojnim napadima na svoje carstvo koje su na njih vršili [[Arapi]] i [[Osmansko carstvo]] i ostali praktički izolirani otok u [[islam]]skom svijetu.<br />
<br />
===Doba prinčeva===<br />
Od [[1769.]] pa sve do [[1855.]], Etiopija je bila u dobu kojeg povjesničari zovu ''Doba prinčeva'' (''[[Zemene Mesafint]]''). Taj period Etiopskog carstva obilježili su brojni međusobni sukobi još brojnijih lokalnih moćnika. Carstvo je svedeno na grad [[Gondar]] i njegovu neposrednu oklicu, to je bilo doba velike stagnacije i osiromašenja društva u cjelini. To doba okončao je car [[Tevodros II.]] za čije vladavine je okončana vlast lokalnih [[neguš]]a.<br />
<br />
==Kolonijalizam i modernizacija==<br />
{{glavni|Prvi talijansko-abesinski rat}}<br />
Od [[1880.]] počinje doba europske borbe za kolonije po Africi, i istovremeni proces modernizacije Etiopskog carstva. Za [[Prvi talijansko-abesinski rat|Prvog talijansko-abesinskog rata]], svijet je šokirao rezultat Bitke kod Adve iz [[1896.]] kad je vojska cara [[Menelik II.|Menelika II.]] pobijedila nadmoćnu vojsku [[Kraljevina Italija|Kraljevine Italije]] i tako očuvala neovisnost Etiopije.<br />
<br />
Za vrijeme svoje vladavine [[Menelik II.]] uspio je ponovno proširiti svoje carstvo, u glavnim crtama je to i današnja Etiopija.<br />
<br />
==Talijanska okupacija i Drugi svjetski rat==<br />
Drugi talijanski napad na Abesiniju [[3. listopada]] [[1935.]], pod zapovjedništvom [[general]]a [[Emilio De Bono|Emilija De Bona]] iz Eritreje označio je početak [[Drugi talijansko-abesinski rat|Drugog talijansko-abesinskog rata]]. Rat je trajao sedam mjeseci, nakon njega Italija je utemeljila svoju kolonijalnu tvorevinu [[Talijanska Istočna Afrika|Talijansku Istočnu Afriku]],<br />
a car [[Haile Selasije]] otišao je u progonstvo. I pored svih rezolucija i izglasanih sankcija [[Liga Naroda|Lige Naroda]], Italija je ostala vladati Etiopijom sve do kraja [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]] u Istočnoj Africi (kraj [[1941.]]).<br />
<br />
Nakon rata obnovljeno je Etiopsko carstvo, a [[1950-ih]] ponovno vraćena i [[Eritreja]] u sastav carstva.<br />
<br />
==Uspon Derga==<br />
{{glavni|Derg}}<br />
Nakon učestalih nemira u zemlji jedna radikalna grupa ''pro[[SSSR|sovjetskih]]'' mladih časnika (''[[Derg]]'') na čelu s [[pukovnik]]om [[Mengistu Haile Mariam]]om, izvela je [[vojni udar]] i svrgnula posljednjeg etiopskog cara [[Haile Selasije|Haile Selasija]] [[1974.]]. Taj događaj bio je i službeni kraj Etiopskog carstva.<br />
<br />
== Vidi još ==<br />
* [[Provincija Semien]], povijesna provincija carstva<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Bivše monarhije]]<br />
[[Kategorija:Povijest Etiopije]]</div>WikiSysop