https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=EtinEtin - Povijest promjena2026-08-07T11:47:42ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Etin&diff=41559&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-08-20T11:32:05Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Etin'''-->[[Datoteka:Acetylene-3D-vdW.png|150px|right]]<br />
[[Datoteka:Acetylene-2D.svg|150px|right]]<br />
<br />
'''Etin''' (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>, staro ime acetilen; lat. ''acētum'' - ocat; stgrč. ὕλη - drvo, tvar je najjednostavniji [[Alkini|alkin]].<br />
<br />
==Osobine==<br />
<br />
Acetilen je najjednostavniji nezasićeni ugljikovodik s trostrukom vezom. Prvi je član homolognog reda alkina. Molekula etina je linearna, izgrađena od dva atoma [[vodik]]a i dva atoma [[ugljik]]a (C<sub>2</sub>H<sub>2</sub>).<br />
<br />
Plin je lakši od zraka (1.171 kg/m<sup>3</sup> pri 0&nbsp;°C i 101,325 Pa), bez boje i okusa, ukapljuje se na -83.6&nbsp;°C.<br />
<br />
U čistom stanju ima slabi eteričan miris, a u nečistom stanju prodorni miris po češnjaku, jer se dobiva iz kalcijevog karbida tehničke čistoće koji je onečišćen fosfidima i drugim spojevima.<br />
<br />
U vodi se slabo otapa, a u organskim otapalima dobro.<br />
<br />
Zbog opasnosti, u acetilen se dodaju neki spojevi neugodna mirisa tako da se može osjetiti na vrijeme.<br />
<br />
Pod povišenim tlakom eksplozivno reagira sam sa sobom, a s nekim metalima i njihovim spojevima (bakar, srebro, živa) stvara vrlo eksplozivne spojeve.<br />Etin može reagirati s jakim bazama kao kiselina, odnosno zamijeniti vodikov atom s metalom, čime nastaju [[acetilid|etinidi (acetilid]]i). Primjer je reakcija između etina i [[Tollensov reagens|Tollensovog reagensa]], čime nastaje [[srebrov etinid]] (srebrov acetilid):<br />
<br />
:<math>\mathrm{C_2H_2 + 2 \ [Ag(NH_3)_2]^{+} + 2 \ NO_3^- \longrightarrow Ag_2C_2 \ + 2 \ NH_4NO_3 + 2 \ NH_3}</math><br />
:<br />
Etinidi teških metala vrlo su osjetljivi eksplozivi. Eksplozijom se raspadaju na elemente.<br />
<br />
Difuzni plamen u zraku mu je svijetao i čađav, a u struji kisika gori blještavo na temperaturi do 3100&nbsp;°C zbog čega se koristi u uređajima za autogeno zavarivanje i rezanje čelika i ostalih metala visokog tališta.<br />
<br />
Komercijalno nabavljiv etin dolazi otopljen u [[aceton]]u pod tlakom od 12 do 15 bara, u čeličnim bocama napunjenim šupljikavom masom (u prošlosti [[Azbest|azbestom]]), pod imenom ''disu-plin'', prema franc. ''acetylene dissous''.<br />
<br />
Kataliziranom reakcijom etina i vode, uz pomoć katalizatora kao što je [[živin(II) sulfat]], nastaje [[Acetaldehid|etanal]] (acetaldehid) koji se može oksidirati u [[Octena kiselina|octenu kiselinu]] ili reducirati u [[etanol]].<br />
<br />
Adicijom [[klorovodik]]a etin daje [[vinil-klorid]], adicijom octene kiseline [[vinil-acetat]], a adicijom klora [[tetrakloretan]].<br />
<br />
Njemački kemičar Walter Julius Reppe pronašao je nove metode preradbe etina u važne međuproizvode organske sinteze.<br />
<br />
==Dobivanje==<br />
<br />
Danas se pripravlja u industriji i u laboratoriju djelovanjem vode na [[kalcijev karbid]] (CaC<sub>2</sub>):<br />
<br />
:<math>\mathrm{CaC_2 + 2 \ H_2O \longrightarrow C_2H_2 + Ca(OH)_2}</math><br />
<br />
==Uporaba==<br />
<br />
Zbog svijetlog plamena, bio je korišten za osvjetljenje (tzv. ''karbidne lampe'').<br />
<br />
U kemijskoj tehnici etin je osnovna tvar za proizvodnju velikog broja važnih kemijskih proizvoda: boja, lijekova, otapala, polimernih materijala, umjetnih kaučuka, itd.<br />
<br />
Kratko se koristio u smjesi s kisikom koristio za narkozu, no praksa je napuštena zbog izuzetne eksplozivnosti smjese, te loših postanestetskih svojstava (mučnina i glavobolja).<br />
<br />
==Izvori==<br />
<br />
* [[Hrvatska enciklopedija (LZMK)]], Broj 1 (A-Bd), str. 314.. Za izdavača: Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Zagreb 1999.g. {{ISBN|953-6036-31-2}}<br />
<br />
[[Kategorija:Ugljikovodici]]</div>WikiSysop