https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Escal-VigorEscal-Vigor - Povijest promjena2026-07-13T13:22:45ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Escal-Vigor&diff=230244&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-17T09:07:49Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Escal-Vigor'''-->[[Datoteka: Escal-Vigor.jpg|mini]]<br />
<br />
'''''Escal-Vigor''''' je roman belgijskog pisca [[Georges Eekhoud|Georgesa Eekhouda]], objavljen 1988. godine. Smatra se jednim od najznačajnijih djela ovog autora, ponajprije zbog činjenice da je to jedan od prvih modernih romana koji se bave temom homoseksualnosti.<br />
<br />
== Kratak sadržaj ==<br />
<br />
Grof Henry de Kehlmark pronalazi utočište na obiteljskom imanju (čiji se dvorac zove Escal-Vigor) smještenom na otoku Smaragdisu. Tamo upoznaje Guidona Govaertza, sina jednog seljaka, kojeg okolina smatra delinkventom. <br />
<br />
Henry i Guidon zaljube se jedan u drugoga, a Eekhoud opisuje njihovu ljubav kao platonsku, kao spajanje dvaju sestrinskih duša očaranih istim kultom ljepote. Osjetivši se ugroženim, Henry i Guidon namjeravaju otići sa Smaragdisa u društvu Blandine, zaposlenice u dvorcu i stare Henryjeve ljubavnice, ali ih stanovnici otoka ubiju na dan Proštenja. <ref>Chavasse, Philippe: "Martyrologe d’un genre nouveau: Le Dénouement d' Escal-Vigor de Georges Eekhoud", Nineteenth-Century French Studies, Volume 34, Number 3&4, Spring-Summer 2006, pp. 371-386 (Članak)</ref><br />
<br />
== Problematika i značaj ==<br />
<br />
Kada je ''Escal-Vigor'' objavljen 1899., bio je smatran skandaloznim. Sudski postupak bio je proveden protiv Eekhouda, s optužbom da sadržajem svog romana vrijeđa tradicionalne vrijednosti. Escal-Vigor prvo je književno djelo na francuskom jeziku u kojem je motiv muške ljubavi u središtu zapleta. Autor je pri obrađivanju teme posebnu pozornost posvetio opisivanju osjećaja likova. Kao i većina likova u njegovim djelima, dvoje ljubavnika doživljava tragičnu sudbinu u kojoj ih smrt sjedinjuje i omogućava im bijeg od stvarnosti. <br />
<br />
U ovom djelu Eekhoud odstupa od struje misli toga doba, prema kojoj se homoseksualnost smatra „perverzijom patološke prirode“. Krajem 19. stoljeća homoseksualnost je stigmatizirana i osuđivana. Međutim, u ''Escal-Vigoru'' ljubavnici se ne srame svoje homoseksualnosti te u njoj ne vide ni grijeh, ni zločin. <br />
<br />
Uz osuđivanja s medicinskog stajališta, u djelu se mogu pronaći i stavovi koji, dobronamjerno, nastoje razumjeti homoseksualnost i ne osuđivati „žrtvu“. Prema takvim stavovima, homoseksualnost se ne smatra zločinom, nego bolešću. Time je osuđivanje zamijenjeno sažaljenjem. Lik Henryja uzvraća odbijanjem činjenice da ga itko žali jer on u svojoj seksualnosti ne vidi nikakvu inferiornost.<br />
<br />
Likovi su također suočeni s činjenicom da se osuđuje njihova nemogućnost, ali i odbijanje, prokreacije. Naime, život bez prokreacije se u to doba smatrao životom za sebičan užitak bez doprinosa društvu. <ref>Chavasse, Philippe: "Martyrologe d’un genre nouveau: Le Dénouement d' Escal-Vigor de Georges Eekhoud", Nineteenth-Century French Studies, Volume 34, Number 3&4, Spring-Summer 2006, pp. 371-386 (Članak)</ref><br />
<br />
== Izvori i bilješke == <br />
{{izvori|1}}<br />
<br />
[[Kategorija:Belgijska književnost]]<br />
[[Kategorija:Romani]]</div>WikiSysop