https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Ernst_RuskaErnst Ruska - Povijest promjena2026-08-07T17:32:59ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ernst_Ruska&diff=221912&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-13T22:29:16Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Ernst Ruska'''-->{{Znanstvenik<br />
| ime = Ernst Ruska <br />
| slika = Ernst Ruska 1.jpg<br />
| slika_širina = 200px<br />
| naslov = <br />
| datum_rođenja = [[25. prosinca]] [[1906.]]<br />
| mjesto_rođenja = [[Heidelberg]], [[Njemačka]]<br />
| datum_smrti = [[27. svibnja]] [[1988.]]<br />
| mjesto_smrti = [[Berlin]], [[Njemačka]]<br />
| prebivalište =<br />
| državljanstvo = [[Nijemci|Nijemac]]<br />
| narodnost = <br />
| etnicitet = <br />
| polje = [[Fizika]]<br />
| radna_institucija = Institut Fritz Haber, Tehnički fakultet Berlin <br />
| alma_mater = Tehnički fakultet München<br />
| doktorski_mentor = Max Knoll<br />
| doktorski_studenti =<br />
| poznat_po = [[Elektronski mikroskop]]<br />
| autor_kratica_bot = <br />
| autor_kratica_zoo = <br />
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1986.)<br />
| religija = <br />
| fusnote = <br />
}}<br />
<br />
[[datoteka:Ernst Ruska Electron Microscope - Deutsches Museum - Munich-edit.jpg|mini|desno|300px|[[Elektronski mikroskop]] koji je konstruirao Ernst Ruska 1933.]]<br />
<br />
[[datoteka:Magnetic quadrupole moment.svg|mini|desno|300px|[[Kvadrupol]] je sustav dvaju [[dipol]]a ([[magnet]]a) na maloj udaljenosti.]]<br />
<br />
'''Ernst Ruska''' ([[Heidelberg]], 25. prosinca 1906. – [[Berlin]], 27. svibnja 1988.), njemački [[fizičar]]. Studirao je [[elektrotehnika|elektrotehniku]] na Tehničkom sveučilištu [[München]] (1925. – 1927.), a potom u Berlinu. Godine 1931. konstruirao je prvu [[magnet]]sku [[Leća (optika)|leću]] za [[Žarište|fokusiranje]] snopa [[elektron]]a ([[kvadrupol]]). Koristeći niz takvih leća izumio je [[elektronski mikroskop]] (1933.). Od 1937. radio je kao [[inženjer]] istraživač u tvrtki [[Siemens AG|Siemens-Rainiger-Werke AG]] te je pod njegovim vodstvom bio konstruiran prvi [[tržište|tržišni]] elektronski mikroskop (1939.). Od 1957. do umirovljenja 1974. bio je direktor Instituta za elektronsku mikroskopiju. Bio je i dugogodišnji [[profesor]] Tehničkoga sveučilišta Zapadnog Berlina (1949. – 1971.). Dobitnik je polovine [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelove nagrade za fiziku]] 1986. za izum elektronskoga mikroskopa (drugu polovinu podijelili su [[Heinrich Rohrer]] i [[Gerd Binnig]]). <ref> '''Ruska, Ernst''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=53759] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
== Elektronski mikroskop ==<br />
{{Glavni|Elektronski mikroskop}}<br />
<br />
'''Elektronski mikroskop''' je [[uređaj]] kojim se, s pomoću uskog snopa [[elektron]]a, dobiva uvid u [[Mikrostruktura|mikrostrukturu]] promatranog uzorka, uz golemo povećanje. Najviše su u upotrebi transmisijski i rasterski elektronski mikroskopi.<br />
<br />
=== Transmisijski elektronski mikroskop ===<br />
Transmisijski elektronski mikroskop rabi se za promatranje uzoraka koji su za elektrone propusni, pa zato debljina uzoraka rijetko može biti veća od 1 [[metar|μm]]. Po građi je sličan optičkomu [[mikroskop]]u, ali radi u uvjetima visokoga [[vakuum]]a. Kao izvor elektronskoga snopa služi elektronski top. Njega čini katoda, obično [[volfram]]ska nit, koja zagrijavanjem emitira elektrone ([[Termionički generator|termionska emisija)]], Wehneltov cilindar za fokusiranje elektronskoga snopa te [[anoda]] s velikom razlikom [[Električni potencijal|potencijala]] prema [[katoda|katodi]]. Zbog te se razlike elektroni snažno ubrzavaju i njihov se snop prvom elektronskom lećom, koja ima ulogu kondenzora, usmjerava na uzorak ([[elektronska optika]]). Prolaskom kroz uzorak elektroni se u susretu s [[atom]]ima raspršuju razmjerno debljini i gustoći područja na koje nailaze. Preostali, neraspršeni elektroni čine elektronsku sliku uzorka, koja se povećava sustavom elektronskih leća (leća objektiva, međuleća, projektorska leća). Konačna slika nastaje na [[Fluorescencija|fluorescentnom]] zaslonu, a njezini tamni dijelovi odgovaraju debljim i gušćim područjima uzorka. Kvaliteta slike ovisi o vrsti kontrasta, koji može biti ogibni ili fazni. U ogibnome kontrastu postoje slike svijetlog i tamnog polja, koje imaju inverzan kontrast, a povezane su s [[ogib]]nom slikom istog područja promatranoga na mikrografiji. Iz ogibne se slike prepoznaje [[simetrija]] promatranog uzorka, a smjerovi iz ogibne slike izravno se prenose u elektronsku sliku svijetloga polja, tamnog polja ili u sliku visokog razlučivanja koja se temelji na faznome kontrastu. Na temelju ogibne slike moguće je odrediti [[Kristalna rešetka|kristalnu strukturu]]. Međutim, kvantitativna informacija o mikrostrukturi materijala može se dobiti detaljnom korelacijom ogibne i elektronske slike. Ogibni kontrast oslikava detalje veće od 1,5 [[metar|nm]], a fazni kontrast daje razlučivanje na razini atoma. Kako elektronski snop putuje u vakuumu, posebni uređaji omogućuju izmjenu uzoraka bez prisutnosti zraka.<br />
<br />
Transmisijski elektronski mikroskop svojim velikim korisnim povećanjem i sposobnošću razlučivanja znatno nadmašuje mogućnosti optičkoga mikroskopa, jer je [[valna duljina]] elektronskoga zračenja mnogo manja od valne duljine [[svjetlost]]i. Naime, maksimalna razlučivost mikroskopa (najmanja udaljenost dviju točaka na kojoj ih je moguće razlikovati) ograničena je valnom duljinom zračenja koje prolazi kroz uzorak, a odabirom zračenja manjih valnih duljina postiže se bolja [[razlučivost]]. Današnja se granica razlučivanja najsnažnijih transmisijskih elektronskih mikroskopa približava iznosu od 0,1 nm uz povećanje slike od 1,5 milijuna puta, a to je dovoljno za istraživanje [[molekula|molekularne]] strukture, pa i za raspoznavanje [[atom]]a u [[kristal]]ima.<br />
<br />
=== Rasterski elektronski mikroskop ===<br />
Rasterski elektronski mikroskop služi za proučavanje [[reljef]]a površine uzoraka, koji mogu biti i masivni, za elektrone nepropusni, a njime se može vrlo dobro oslikati trodimenzionalnost uzorka. Sustavom elektronskih kondenzorskih leća elektroni se fokusiraju ([[žarište]]) u vrlo uzak snop, koji se otklonskim elektronskim lećama usmjerava na površinu uzorka i tako ju, točku po točku, pretražuje u obliku [[Rasterska slika|rastera]]. Djelovanje snopa na površinu uzrokuje emisiju sekundarnih elektrona, koje je u emisijskom načinu rada moguće registrirati kao sliku na zaslonu [[Katodna cijev|katodne cijevi]]. S obzirom na način zapisivanja [[signal]]a koji nastaju interakcijom elektronskoga snopa i površine razlikuju se refleksijski, apsorpcijski, transmisijski, rendgenski i katodoluminiscentni način rada.<br />
<br />
=== Primjena ===<br />
Primjena elektronskoga mikroskopa vrlo je široka. Poznavanje strukture čvrstih tvari, o kojoj ovise njihova svojstva, može riješiti mnoge probleme [[kemija|kemije]], [[fizika|fizike]], [[metalurgija|metalurgije]], [[Mineralogija|mineralogije]], geologije i [[biologija|biologije]]. Nizom elektronskomikroskopskih snimaka moguće je pratiti pojedine faze različitih procesa, kao na primjer proces razvijanja u [[fotografija|fotografiji]] i proces [[Katalizator|katalize]], istraživanjem strukture vlakana razjašnjavaju se makroskopska svojstva [[Tkivo|tkiva]], a mogućnost promatranja svijeta [[bakterija]] i [[virus]]a, makromolekula, [[stanica]] i mnogih pojedinosti strukture organizma proširuje područje istraživanja biologije i [[medicina|medicine]]. <ref> '''elektronski mikroskop''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=17657] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
=== Kvadrupol ===<br />
{{Glavni|Kvadrupol}}<br />
<br />
'''Kvadrupol''' ([[Latinski jezik|lat]]. u složenicama ''quadru''-: četvero-, prema ''quattuor'': četiri + -pol) je sustav dvaju [[dipol]]a na maloj udaljenosti i time u jakom međudjelovanju (interakciji), zbog čega je njegovo djelovanje na okolinu bitno drugačije od djelovanja dvaju dipola. Postoje [[magnet]]ski i [[Električna struja|električni]] kvadrupoli. Općenito, niz pravilno razmještenih dipola može činiti multipol, pa je kvadrupol prvi član [[niz]]a iza dipola. Proučavanje svojstava kvadrupola i općenito multipola važno je u teoriji [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskog zračenja]], dok se kvadrupolni raspored elektroda rabi na primjer kao maseni filtar snopa [[ion]]a ili kao elektrostatska leća, a kvadrupolni raspored magneta kao magnetska [[Leća (optika)|leća]]. <ref> '''kvadrupol''', [http://www.enciklopedija.hr//natuknica.aspx?ID=34859] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref><br />
<br />
== Izvori ==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
{{Nobelova nagrada za fiziku}}<br />
{{GLAVNIRASPORED:Ruska, Ernst}}<br />
[[Kategorija:Njemački fizičari]]<br />
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]</div>WikiSysop