<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ernst_May</id>
	<title>Ernst May - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Ernst_May"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ernst_May&amp;action=history"/>
	<updated>2026-08-07T15:52:55Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ernst_May&amp;diff=93037&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Ernst_May&amp;diff=93037&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-09-02T11:38:42Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ernst May&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;[[Datoteka:Frankfurtm zickzackhausen.jpg|300px|mini|Cik-Cak kuće iz Frankfurta]]&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Ernst May&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; ([[Frankfurt na Majni]], [[27. srpnja]] [[1886.]]  - [[Hamburg]], [[11. rujna]] [[1970.]] ), [[Njemačka|njemački]] [[arhitekt]] i [[urbanizam|urbanist]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je uspješno primijenio urbanistička rješenja u svom rodnom gradu [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu na Maini]], za vrijeme [[Weimarska Republika|Weimarske republike]], a zatim je [[1930.]] -tih, sa puno manje uspjeha pokušao te ideje prenijeti u [[SSSR|Sovjetski Savez]] pri gradnji novih gradova u vrijeme [[Staljin|Staljinove]] vladavine. Govorilo se da su takozvane &amp;#039;&amp;#039;Mayove brigade&amp;#039;&amp;#039; ( sastavljene od njemačkih arhitekata i urbanista) uspjele podići dvadesetak potpuno novih gradova u tri godine, uključujući i grad &amp;#039;&amp;#039;Magnitogorsk&amp;#039;&amp;#039;. &amp;#039;&amp;#039;Mayeva&amp;#039;&amp;#039; putovanja, dovela su ga u poziciju da je izgubio domovinu, jer su u međuvremenu [[nacizam|nacisti]] došli na vlast u njegovoj domovini, a u [[SSSR]] - u je izgubio  posao, tako da je dobar dio svog života proveo kao izbjeglica po [[Afrika|Africi]], tek pred kraj života vratio se u [[Njemačka|Njemačku]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Životopis==  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je bio sin kožarskog obrtnika. Školovao se u razdoblju od [[1908.]] do [[1912.]], dio školovanja proveo je u [[Ujedinjeno Kraljevstvo|Britaniji]], gdje se upoznao sa novim urbanističkim idejama - &amp;#039;&amp;#039;pokreta grada parka&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
Studij je završio na &amp;#039;&amp;#039;Tehničkom Univerzitetu u [[Munchen|Munchenu]]&amp;#039;&amp;#039;, studirajući zajedno sa &amp;#039;&amp;#039;Friedrich von Thierschom&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Theodorom Fischerom&amp;#039;&amp;#039;, suosnivačima [[Deutscher Werkbund|Deutscher Werkbunda]] (njemačko udruženje [[dizajn|dizajnera]]).  &lt;br /&gt;
U vremenu od [[1910.]] do [[1921.]] radio je kao samostalac, ali i za druge, tako je pobijedio na urbanističkom natječaju za gradnju periferijskih kuća u [[Wrocław|Wrocławu]] ( tadašnji [[Breslau]] ). Njegov koncept &amp;#039;&amp;#039;decentraliziranog planiranja&amp;#039;&amp;#039;, bio je djelomično inspiriran principima &amp;#039;&amp;#039;grada parka&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
Zatim je dobio posao u rodnom [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]], kao gradski [[arhitekt]] ( glavni [[urbanizam|urbanist]]). Radivši pod upravom gradonačelnika &amp;#039;&amp;#039;Ludwiga Landmanna&amp;#039;&amp;#039;, imao je veliku slobodu planiranja, financiranja i zapošljavanja, - on je tu priliku izvrsno iskoristio.&lt;br /&gt;
To je bilo doba velike nestašice stanova, velike [[Prvi svjetski rat|poslijeratne]] njemačke krize i političke nestabilnosti.&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Ernstmay2.jpg|mini| &amp;#039;&amp;#039;Rundling&amp;#039;&amp;#039; na Römerstadtu u Frankfurtu]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Novi Frankfurt==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je oko sebe okupio snažan tim vizionarskih arhitekata i inicirao zamašan projekt izgradnje stanova. &amp;#039;&amp;#039;Mayov&amp;#039;&amp;#039; rezultat bio je inpresivan, u kratkom razdoblju uspio je izgraditi kompaktna naselja, sa kućama u nizu ( koje su posjedovale i kvalitet individualnog stanovanja), dobro komunalno opremljenih, sa zajedničkim igralištima, školama, kinima i parkovima. Zbog lošeg i skromnog gospodarskog stanja u zemlji, koristio je pojednostavljene polufabricirane građevinske elemente pri gradnji. Ova naselja još i danas zrače svojom funkcionalnošću, i vrlo zorno manifestiraju ideale jednakosti, poput istog prava na dijelić sunčevog svijetla i komadić zajedničkih površina.&lt;br /&gt;
Od ovih naselja najpoznatije je &amp;#039;&amp;#039;Römerstadt&amp;#039;&amp;#039;, i dio grada koji je jednostavno nazvan  &lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Cikcak kuće&amp;#039;&amp;#039;.   &lt;br /&gt;
[[1926.]] &amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je pozvao ljevičarsku [[Austrija|austrijsku]] arhitekticu [[Margarete Schütte-Lihotzky]] da se pridruži njegovom timu u [[Frankfurt na Majni|Frankfurtu]]. &amp;#039;&amp;#039;Lihotsky&amp;#039;&amp;#039; je imala neobičan istančan osjećaj za probleme života, i unijela je funkcionalističku jasnoću u probleme stanovanja. Ona je nakon mnogo studija životnih navika i običaja projektirala [[Frankfurtska kuhinja|frankfurtsku kuhinju]] ( današnju modernu kuhinju u kojoj je domaćici sve na dohvat ruke), a svoje ideje sublimirala je u rečenici &amp;#039;&amp;#039;izgradnja kuća je organizirana ugradnja navika stanovanja&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;Mayev&amp;#039;&amp;#039; koncept &amp;#039;&amp;#039;Novog Frankfurta&amp;#039;&amp;#039; bio je popraćen uspjehom kako od strane kritike tako i od građana. Tako je &amp;#039;&amp;#039;John R. Mullin&amp;#039;&amp;#039; njegov rad opisao &amp;#039;&amp;#039;kao jedan od najznačajnijih urbanističkih eksperimenata u XX stoljeću&amp;#039;&amp;#039;.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
U dvije godine &amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je izgradio više od  5 000 stambenih jedinica, te preko 15 000 jedinica u pet godina. Njegova aktivnost se toliko proširila da je izdavao je i vlastiti  magazin (&amp;#039;&amp;#039;Zeitschrift Das Neue Frankfurt&amp;#039;&amp;#039;).&lt;br /&gt;
[[1929.]] dobio je priznanje na [[Congrès International d&amp;#039;Architecture Moderne]]. &lt;br /&gt;
Ova nagrada, privukla je pažnju novih sovjetskih vlasti, koji su mu povjerili veliki posao u  [[SSSR|Sovjetskom Savezu]].&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Mayeve Brigade u SSSR-u==&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[1930.]] &amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je pokupio gotovo cijelu ekipu iz [[Frankfurt na Majni|Frankfurta]] u tadašnji [[SSSR]]. &amp;#039;&amp;#039;Mayove Brigade&amp;#039;&amp;#039; imale su 17 ljudi, uključivo gospođu &amp;#039;&amp;#039;Lihotsky&amp;#039;&amp;#039;, njezinog muža &amp;#039;&amp;#039;Wilhelma Schuettea&amp;#039;&amp;#039;, [[mađari|mađara]] na radu u Njemačkoj &amp;#039;&amp;#039;Freda Forbata&amp;#039;&amp;#039;, [[Švicarska|švicarca]] &amp;#039;&amp;#039;Hansa Schmidta&amp;#039;&amp;#039; i [[Nizozemska|nizozemca]] &amp;#039;&amp;#039;Marta Stama&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
Nada u [[socijalizam|socijalistički]] raj bila je još uvijek svježa, i &amp;#039;&amp;#039;Mayeve Brigade&amp;#039;&amp;#039; poput ostalih sličnih grupa zapadnih planera nadala se planiranju i izgradnji čitavih novih gradova. Na kraju krajeva u ugovoru se govorilo o izgradnji dvadeset novih gradova u tri godine.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Prvi grad koji  su trebali izgraditi bio je &amp;#039;&amp;#039;Magnitogorsk&amp;#039;&amp;#039;, u stvarnosti je &amp;#039;&amp;#039;Magnitogorsk&amp;#039;&amp;#039; već bio u izgradnji, a prioritet pri gradnji i planiranju bio je [[rudnik]] oko kog se sve vrtilo. Lokalni rukovodioci nisu mogli o ničemu samostalno odlučiti, potom su bili silno sumnjičavi. Radovi su se otezali, a uz njih se pojavila i korupcija, usput &amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; se silno razočarao i klimatskim prilikama u krajevima gdje su radili( [[Sibir]] ). &lt;br /&gt;
Tako je i on jedva čekao da mu istekne ugovor ( [[1933.]]) , te je nakon toga otišao u tadašnju [[Ujedinjeno Kraljevstvo|britansku]] [[Afrika|afričku]] [[kolonija|koloniju]] [[Kenija|Keniju]], jer se u [[Njemačka|Njemačku]] nije mogao vratiti. Neki od njegovih kolega našli su se u nebranom grožđu, jer ih [[Sovjet|Sovjeti]] više nisu htjeli a ni u [[Njemačka|Njemačku]] više nisu mogli. ( izgubili su državljanstvo).  &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
*U dokumentarnom filmu iz [[1995.]]  &amp;#039;&amp;#039;Socgorod&amp;#039;&amp;#039; (&amp;quot;Socijalistički grad&amp;quot;) intervjuirani su neki od posljednjih živih članova tih grupa; &amp;#039;&amp;#039;Lihotzky&amp;#039;&amp;#039;, &amp;#039;&amp;#039;Jan Rutgers&amp;#039;&amp;#039; i &amp;#039;&amp;#039;Phillipp Tolziner&amp;#039;&amp;#039; iz &amp;#039;&amp;#039;Bauhaus Brigada&amp;#039;&amp;#039;, i prikazana četiri planirana grada; &amp;#039;&amp;#039;Magnitogorsk&amp;#039;&amp;#039;, [[Orsk]], [[Novokuznjeck]] i &amp;#039;&amp;#039;Kemerovo&amp;#039;&amp;#039;. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;May&amp;#039;&amp;#039; je radio, na nekim arhitektonskim projektima po [[Kenija|Keniji]], zatim se je nakon završetka rata vratio u [[Njemačka|Njemačku]]. &lt;br /&gt;
Između [[1954.]] – [[1956.]] vodio je ured za planiranje u [[Hamburg|Hamburgu]], a potom je radio na projektima većih stambenih zgrada  po drugim gradovima, umro je [[1970.]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Vanjske poveznice==&lt;br /&gt;
* [http://www.artandarchitecture.org.uk/search/results.html?_creators=%22ULAN6399%22&amp;amp;display=May%2c+Ernst Slike Mayevog Frankfurta u Art &amp;amp; Architecture]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
{{GLAVNIRASPORED:May, Ernst}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Njemački arhitekti]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Životopisi, Njemačka]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>