WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-17T01:29:31Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir životopis
| ime = Ernst Haas
| slika =
| veličina =
| opis slike =
| pseudonim =
| rođenje = [[Beč]], [[Austrija]], [[2. ožujka]] [[1921.]]
| smrt = [[New York City, New York|New York City]], [[SAD]], [[12. rujna]] [[1986.]]
| nacionalnost =
| poznat_po =
| zanimanje = [[fotograf]]
}}

'''Ernst Haas''' ([[Beč]], [[Austrija]], [[2. ožujka]] [[1921.]] - [[New York City, New York|New York City]], [[SAD]], [[12. rujna]] [[1986.]]) - [[Novinska fotografija|fotoreporter]] i pionir [[Fotografija u boji|fotografije u boji]] <ref name="peltason_color">Peltason, R.A., Haas, E., Bondi, I., Ernst Haas Color Photography, Harry N. Abrams, 1989.</ref>. Tijekom svoje četrdesetogodišnje karijere umjetnik je uspio premostiti jaz između novinske fotografije i upotrebe fotografije kao medija za izražavanje i kreativnost. Uz to što je bio inovator u fotografiji u boji, detaljno je pratio događaje u svijetu nakon [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Njegove su se fotografije često nalazile u časopisima poput ''Lifea'' i ''Voguea'', te su [[1962.]] bile subjekt prve izložbe jednog umjetnika fotografije u boji u njujorškoj [[MoMA]]-i<ref name="ehe_izlozbe">Ernst Haas Estate, [http://www.ernst-haas.com/exhibitions.html Exhibitions], preuzeto 6. lipnja 2017.</ref>. Bio je predsjednik agencije [[Magnum Photos]], a njegova knjiga ''The Creation'' ([[1971.]]) bila je jedna od najuspješnijih knjiga o fotografiji, prodana u 250.000 primjeraka.

==Rani život i obrazovanje==
Haas je rođen u obitelji Ernsta Haasa, visokorangiranog državnog službenika, i Frederike Haas-Zipser. Imao je brata Fritza.<ref name="hughes_bw">Hughes, J., Haas, A. (ur.), Ernst Haas in Black and White, Boston, 1992.</ref>

Haas je odrastao u [[Beč]]u prije [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]]. Njegovi roditelji, koji su puno polagali na [[obrazovanje]] i [[umjetnost]], podupirali su njegovu [[kreativnost]] od malih nogu. Njegov je otac uživao u [[Glazba|glazbi]] i [[Fotografija|fotografiji]], a njegova je majka pisala [[Poezija|poeziju]] i težila za time da postane umjetnica. Haas je toliko dobro poznavao [[slikarstvo]] i [[Crtež|crtanje]] da su ga njegovi [[učitelj]]i birali kao ocjenjivača, a ne kao sudionika u u umjetničkim natjecanjima među njegovim vršnjacima. Kao slikara su ga osobito zanimale formalne kvalitete umjetnine, te je razvio istančan osjećaj za [[Kompozicija (likovna)|kompoziciju]] i [[Perspektiva (likovna umjetnost)|perspektivu]].<ref name="hughes_bw"/>

Od [[1935.]] do [[1938.]] Haas je pohađao bečku privatnu školu ''LEH Grinzing'', gdje je studirao umjetnost, [[književnost]], poeziju, [[Filozofija|filozofiju]] i [[znanost]]. [[Drugi svjetski rat]] je prekinuo njegovo obrazovanje [[1938.]], kad je škola bila zatvorena zbog [[Anschluss|njemačke invazije Austrije]]. Haas je sljedeće godine dobio diplomu [[Gimnazija|gimnazije]] ''Rainier''.

Haasa su poslali u u radni kamp [[Wehrmacht|njemačke vojske]], gdje je radio šest sati dnevno u zamjenu za dva sata pohađanja [[Nastava|nastave]] dnevno. Uspio je napustiti službu [[1940.]] i vratiti se u Beč na studij [[Medicina|medicine]]. Završio je jednu godinu medicinske škole prije nego što su se promijenili [[zakon]]i, te je bio prisiljen prekinuti studij zbog svojeg [[Židovi|židovskog podrijetla]].<ref name="hughes_bw"/>

==Interes za fotografiju==
Haas je bio nezainteresiran za fotografiju kao dijete,<ref name="campbell">Campbell, B., ur., World Photography, 1981., str. 134-135.</ref> iako ga je njegov otac, entuzijastični [[amater]], pokušao zainteresirati. Međutim, nakon smrti oca [[1940.]] Haas je prvi put ušao u tamnu sobu te naučio izrađivati fotografije iz starih obiteljskih negativa, a njegov interes je rastao te je uskoro počeo snimati vlastite fotografije.

Iako mu je rat zakomplicirao obrazovanje, Haas je bio samouk te je neumorno radio da nauči medij. Godine [[1941.]] kao "školski fotograf" seminara ''Max Reinhardt'' uspio je pohađati tehničku nastavu te je razvio doživotni interes za snimanje filmova.<ref name="hughes_bw"/> Haas je iskoristio veliku obiteljsku biblioteku, a također i muzeje i knjižnice u Beču. Proučavao je filozofiju i poeziju, što je učvrstilo njegovo uvjerenje o kreativnom potencijalu fotografije.<ref name="Bondi">Bondi, I., [http://www.ernst-haas.com/essays.html#biographicalessay Biographical Essay], Ernst Haas Estate, preuzeto 7. lipnja 2017.</ref>

Knjiga ''A Poet’s Camera'' ([[1949.]]), koja kombinira poeziju s metaforičkim slikama umjetnika kao što su [[Edward Weston]], bila je naročito važna za Haasov rani razvoj. Mnoge od njegovih prvih fotografija, - biljaka, vode i prirodnih oblika, - reflektiraju njezin utjecaj.<ref name="hughes_bw"/>

Nesiguran u smjer razvoja karijere, Haas je shvatio da mu fotografija može omogućiti i prihode i mogućnost da izrazi svoje ideje. Nabavio je svoju prvu kameru [[1946.]], sa 25 godina, razmijenivši komad [[margarin]]a težine 20 funti za [[Rolleiflex]] na bečkom [[Crno tržište|crnom tržištu]].<ref name="hughes_bw"/> Kasnije je izjavio:

<blockquote>Nikad nisam želio biti fotograf. To je polako nastalo iz kompromisa dječaka koji je želio kombinirati dva cilja - istraživač ili slikar. Želio sam putovati, vidjeti i iskusiti. Koja je bolja profesija od one fotografa, skoro poput slikara u žurbi, shrvanog impresijama koje se stalno mijenjaju? Ali svi moji utjecaji na nadahnuće došli su većinom iz svih oblika umjetnosti, a ne iz fotografskih časopisa.<ref name="coleman">Coleman, A.D., [http://www.ernst-haas.com/essays.html#painterinahurry Painter in a Hurry: The Photography of Ernst Haas], Ernst Haas Estate, preuzeto 7. lipnja 2017.</ref></blockquote>

Godine [[1947.]] Haas je imao prvu izložbu u američkom [[Crveni križ|Crvenom križu]] u [[Beč]]u, gdje je vojnike honorarno podučavao fotografiji. U [[Zürich]]u je njegov portfolio zainteresirao Arnolda Küblera, urednika časopisa ''du''.<ref name="hughes_bw"/><ref name="Bondi"/> Nakon pregleda njegovih fotografija, Kübler je upoznao Haasa sa slikama poslijeratnog [[Berlin]]a švicarskog fotografa [[Werner Bischof|Wernera Bischofa]]. Bischofove fotografije su za Haasa bile otkriće: inspiriran njima, počeo je razmatrati kako slika može istovremeno pričati priču i funkcionirati kao samostalno umjetničko djelo. Kada se vratio kući, slično je dokumentirao utjecaj rata u Beču, pristupajući gradu kao ozbiljan izvjestitelj s oštroumnim, ali suosjećajnim pogledom. Njegove fotografije prikazuju izdržljivost ljudskog duha usprkos devastiranom urbanom okružju.<ref name="Bondi"/>

Haasova fotografska snaga je brzo sazrijevala. Dobivao je zadatke od časopisa poput ''Heute'', često radeći sa suradnicom i dopisnicom [[Inge Morath]]. Godine [[1947.]], dok su tražili lokacije za modno snimanje, Haas i Morath su svjedočili iskrcavanju [[Ratni zarobljenik|ratnih zarobljenika]] s vlaka te su počeli dokumentirati njihov dolazak. Haasove slike prikazuju iščekivanje i tugu ljudi koji traže svoje izgubljene rođake među preživjelima. Nastali fotografski fotoesej, ''Homecoming'', izdan je u časopisima ''Heute'' i ''Life''.

==[[Magnum Photos]]==
Warren Trabant je pokazao ratnom fotografu [[Robert Capa|Robertu Capi]] fotografije iz eseja ''Homecoming'' prije nego što su izdane. Nakon pregleda njegovog rada, Capa je pozvao mladog fotografa da dođe u [[Pariz]] i pridruži se međunarodnoj fotografskoj agenciji [[Magnum Photos]], koja je tada postojala već dvije godine.<ref name="Bondi"/> [[Henri Cartier-Bresson]], [[George Rodger]], [[David Seymour]], Werner Bischof i William Vandivert su već bili članovi.<ref name="hughes_bw"/>

U isto je vrijeme Haasu bio ponuđen posao stalnog fotografa u časopisu ''Life''. Primoran da bira između dviju mogućnosti, odlučio je da ne želi ograničenja časopisa ''Life''.<ref name="Bondi"/> Kao Magnumov fotograf, Haas bi imao autonomiju nad pričama koje bi odlučio ispričati i kuda bi putovao. Opisujući svoju odluku u pismu uredniku ''Lifea'', Wilsonu Hicksu, Haas je napisao: "Ono što želim jest ostati slobodan, tako da mogu provesti svoje ideje... Mislim da nema puno urednika koji bi mi mogli dati zadatke koje zadajem sebi..."<ref name="hughes_bw"/>

==[[Sjedinjene Američke Države]]==
Nakon zadataka u Beču i Londonu, Haas je započeo opsežan projekt o Americi. Tada je bilo teško dobiti vizu u [[SAD]]-u, no [[1950.]] je Robert Capa imenovao Haasa potpredsjednikom Magnuma u Americi. Zahvaljujući tome, Haas je dobio potrebne dokumente, te je doputovao u New York u [[Svibanj|svibnju]] iste godine. Prve Haasove slike u Americi prikazuju imigrante koji dolaze na otok Ellis. Prikazao je ljude u tranziciji, koji dolaze na nepoznato mjesto i započinju novi život.

Prije Haasovog dolaska ulice New Yorka su već postale popularan subjekt za fotografe koji su željeli dokumentirati sve aspekte njegova života. Haasov pristup je bio manje direktan i konfrontacijski od njegovih suvremenika [[Lisette Model]] ili [[William Klein|Williama Kleina]]. Kritičar A.D. Coleman: "[Haas] je bio liričar koji se bavio fotografskim ekvivalentom gestualnog crteža, koristeći fotografske efekte kao što su mekoća fokusa, selektivna [[dubinska oštrina]], te preeksponiranost radi efekta."<ref name="coleman"/>

Haas je nastavio putovati svijetom zbog posla, no ostatak života je proveo u New Yorku.

==Časopis ''Life''==
Godine [[1952.]] Haas je putovao autostopom [[SAD]]-om do nacionalnog spomenika ''White Sands'' u [[Novi Meksiko|Novom Meksiku]], planirajući fotografirati [[Sjevernoamerički Indijanci|Sjevernoameričke Indijance]]. Bio je očaran krajolikom i njegovim neobičnim bojama, koje su bile drugačije od bilo čega što je doživio ranije. Fotografirajući promjenjivo svjetlo i oblake tog velikog područja, Haas je također fotografirao simbole, lokalne detalje i turističke kuriozitete. Njegov fotoesej ''Land of Enchantment'', koji je izdao ''Life'' na šest stranica, čitatelji su dobro prihvatili te je potaknuo časopis da ga angažira za drugi projekt. Prema spisateljici (i zaposlenici Magnuma) Inge Bondi, Haasova zapadnjačka kronika je bila prva velika priča koju je stvorio na temelju vlastitog instinkta i na svoj vlastiti financijski rizik.<ref name="Bondi" />

Kad se vratio u New York, Haas je kupio film u boji da započne novi projekt u gradu. Eksperimentirao je s bojom već od [[1949.]],<ref name="campbell"/><ref name="coleman"/> ali to će biti njegova prva prilika da ozbiljno radi s nečim što je još uvijek bio rijedak i skup medij. Proveo je dva mjeseca fotografirajući New York, a fotografije koje je stvorio je objavio ''Life'' [[1953.]] pod nazivom ''Images of a Magic City'', na 24 stranice u dva broja. Prema kritičaru Andyju Grundbergu, te su slike "dovele fotografiju na teren apstraktnog ekspresionizma".<ref name="Grundberg">Grundberg, A., [http://www.nytimes.com/1986/09/14/obituaries/ernst-haas-photojournalist-and-innovator-is-dead-at-65.html Ernst Haas, photojournalist and innovator, is dead at 65], NY Times Obituaries, 14. rujna 1986.</ref>

==Tehnika i inovacije u fotografiji u boji==
Iako je Haas nastavio koristiti crno-bijeli film većinu svoje karijere, film u boji i vizualno eksperimentiranje postalo je dio njegove filozofije. Često je koristio tehnike poput plitke dubinske oštrine, selektivnog fokusa i zamućenog kretanja da stvori izazovna, metaforička djela. Počelo ga je zanimati "transformiranje objekta iz onoga što jest u ono što želite da bude".<ref name="coleman" /> Više od stvarnog mjesta, osobe ili objekta koje je prikazivao, Haas se nadao da će odraziti radost promatranja i ljudskog iskustva.

Haas je financirao svoj osobni rad komercijalno održivom novinskom fotografijom, oglašavanjem i promidžbenim fotografijama za filmove. Dok je bio na takvim zadacima, stvarao bi vlastite fotografije, prevodeći svoju strast za poeziju, glazbu, slikarstvo i pustolovinu u prikaz u boji. Sa stvorenom reputacijom je proputovao svijet, fotografirajući [[SAD]], [[Europa|Europu]], [[Južna Afrika|Južnu Afriku]] i [[Jugoistočna Azija|Jugoistočnu Aziju]].<ref name="Ewing">Ewing, W.A., Ernst Haas: Color Correction, 2011.</ref>

Kasnih [[1940-ih]] Haas je prešao sa srednjeg formata [[Rolleiflex]] na manji, 35mm, kameru [[Leica]] s daljinomjerom, koju je dosljedno koristio do kraja karijere.<ref name="hughes_bw"/><ref name="campbell"/> Jednom kad je počeo fotografirati u boji, najčešće je koristio film [[Kodachrome]], poznatom po bogatim zasićenim bojama. Za reprodukciju svojih fotografija Haas je koristio [[reljefni tisak]] gdjegod je bilo moguće. Skup, kompleksan proces koji se najčešće koristio u to vrijeme za oglašavanje dopuštao je veliku kontrolu nad nijansom i zasićenošću boje.

Kako je tehnologija fotografije u boji napredovala tijekom tog razdoblja, zanimanje publike za slike u boji je narastao. Mnogi časopisi koji su objavili Haasove fotografije, poput ''Lifea'', poboljšali su kvalitetu reprodukcija u boji i sve više nastojali da uključe njegov rad u medij. Usprkos ovom napretku mnogi fotografi, kuratori i povjesničari su se isprva ustručavali da promatraju fotografiju u boji kao umjetnost zbog komercijalnog podrijetla tehnologije.

==Vodstvo Magnuma==
Godine [[1954.]] [[Robert Capa]], Magnumov prvi predsjednik, poginuo je dok je izvještavao o [[Prvi indokineski rat|Prvom indokineskom ratu]].<ref>Davenport, A., The History of Photography: An Overview, New Mexico Press, 1991.</ref> Iste je godine Werner Bischof poginuo u prometnoj nesreći u [[Ande|Andama]].<ref>Magnum Photos, [http://pro.magnumphotos.com/C.aspx?VP3=CMS3&VF=MAGO31_9_VForm&ERID=24KL534M5N Werner Bischof], preuzeto 8. lipnja 2017.</ref> Nakon njihovih smrti Magnumov odbor direktora je izabrao Haasa, te je on otputovao u Indokinu sam izvještavati o ratu.<ref>Magnum Photos, [https://pro.magnumphotos.com/C.aspx?VP3=SearchResult&ALID=29YL535HVP5J Consignment - Werner Bischof. 1916-1954], preuzeto 8. lipnja 2017.</ref><ref>Haas, E., IndoChina, Vogue, svibanj 1954.</ref>

Nakon smrti Davida "Chima" Seymoura u [[Suez]]u [[1959.]],<ref>National Gallery of Art, [https://www.nga.gov/feature/chim/bio.shtm David Seymour Biography], preuzeto 8. lipnja 2017.</ref> Haas je bio imenovan četvrtim predsjednikom agencije.<ref name="ehe_chrono">Ernst Haas Estate, [http://www.ernst-haas.com/chronology2.html Chronology], preuzeto 8. lipnja 2017.</ref> Dao je važne i trajne doprinose organizaciji kao lider. Haas je posjedovao duboko shvaćanje zadatka agencije i poticao je njezine članove da teže izvrsnosti i inovaciji.<ref>Miller, R., Magnum: fifty years at the front line of history, New York, 1999.</ref> U pismu članovima Magnuma je napisao:

<blockquote>Svatko od nas želi stvarati divne, neobične, izvanredne slike. Svatko od nas se bori sa svojim stilom. Promjene ne dolaze isključivo iz snage volje, ali one nikad ne dolaze zadovoljene. Budimo kritičniji jedni prema drugima: to će nas zbližiti. Pronađimo novi zajednički nazivnik u borbi, ne slijedimo naše vlastite standarde otkrića. Nemojte izvještavati - otkrivajte! {{Nedostaje izvor}}</blockquote>

==Izložbe==
Godine 1962. [[MoMA]] u New Yorku je predstavila desetogodišnje istraživanje Haasove fotografije u boji.<ref name="ehcc">Lens Culture, [https://www.lensculture.com/articles/ernst-haas-ernst-haas-color-correction Ernst Haas: Color Correction], preuzeto 9. lipnja 2017.</ref><ref name="moma1962pr">MoMA, [http://www.moma.org/docs/press_archives/3043/releases/MOMA_1962_0102_99.pdf Ernst Haas: Color Photography ] (pdf), 1962., preuzeto 9. lipnja 2017.</ref> Izložba pod nazivom ''Ernst Haas: Color Photography'' je bila prva retrospektivna izložba u muzeju jednog fotografa posvećena fotografiji u boji,<ref name="coleman" /> i održana je tijekom zadnje godine [[Edward Steichen|Edwarda Steichena]] kao direktora muzejskog odjela fotografije. Realizirao ju je Steichenov nasljednik John Szarkowski, i sadržavala je oko 80 reprodukcija uključujući Haasove studije kretanja i eseje o boji. Steichen je rekao o Haasovim slikama u boji: "On je slobodnog duha, nesputan tradicijom i teorijom, otišao i pronašao ljepotu neusporedivu u fotografiji.".<ref name="campbell"/> Tada nisu izdali katalog izložbe<ref name="Ewing"/><ref name="poynor">Poynor, R., [http://designobserver.com/feature/ernst-haas-and-the-color-underground/32268 Ernst Haas and the color underground]", Design Observer Group Observatory, 19. siječnja 2012.</ref>, ali su sačuvane originalne reprodukcije, koje su puno kasnije omogućile "rekreaciju" izložbe.<ref name="recreationopinarte">Opinarte, [http://www.opinarte.com/eventos/culturales/44/recreation-the-first-color-photography-exhibition-at-moma-1962/ reCREATION: The first color photography exhibition at MoMA, 1962], 2005.</ref>

Prije samostalne izložbe u MoMA-i, Haas je sudjelovao u Steichenovoj izložbi ''The Family of Man'', koja je prvi put prikazana [[1955.]], a zatim je u sljedećih osam godina obišla 38 zemalja.

==Promidžbena fotografija i fotografija na filmu==
Haas je bio uvaženi [[Fotografija na filmu|filmski fotograf]] za mnoge filmove, uključujući: ''[[Neprilagođeni (1961.)|Neprilagođeni]]'', ''[[Mali veliki čovjek (1970.)|Mali veliki čovjek]]'', ''[[Moby Dick (1956.)|Moby Dick]]'', ''[[Hello Dolly (1969.)|Hello Dolly]]'', ''[[Priča sa zapadne strane (1961.)|Priča sa zapadne strane]]'' i ''[[Vrata raja]]''. [[John Huston]] je [[1966.]] angažirao Haasa kao susnimatelja za film ''[[Biblija (1966.)|Biblija]]'', da vizualizira dio posvećen kreaciji.<ref name=Grundberg />

Uz pisanje uvodnika i fotografiju na filmu Haas je bio vrlo cijenjen zbog promidžbene fotografije, a među klijentima su mu bili ''Volkswagen'' i ''Marlboro''.<ref name="ehe_chrono"/>

==''The Creation'' i ostala izdanja==
Haasa je inspirirao i fascinirao svijet prirode, te ga je fotografirao tijekom svoje karijere.<ref name="creation">Haas, E., The Creation, 1971.</ref> Djelomično inspiriran angažmanom u filmu Johna Hustona ''Biblija'', Haas je započeo ambiciozan višegodišnji projekt vizualizacije teme kreacije Zemlje, kao što je opisana u raznim religijskim tekstovima, prvenstveno u [[Stari zavjet|Starom zavjetu]]. Njegova knjiga ''The Creation'', prvi put izdana [[1971.]], sadržavala je 106 fotografija u boji napravljene diljem svijeta, organizirane u ekspresivnu poetičnu sekvencu. Knjiga je doživjela puno izdanja na brojnim jezicima tijekom [[1988.]], prodana je u više od 250.000 primjeraka te je postala jedna od najprodavanijih knjiga o fotografiji svih vremena.<ref name="warren">Warren, L., Encyclopedia of Twentieth-Century Photography (3 Volumes), Oxfordshire, 2005., {{ISBN|1579583938}}</ref>

Haas je također izdao monografije ''In America'' ([[1975.]]), ''In Germany'' ([[1977.]]) i ''Himalayan Pilgrimage'' ([[1978.]]).

Godine [[1980.]] Haas je izdao portfolio (u ograničenom broju primjeraka) s reprodukcijama u [[Reljefni tisak|reljefnom tisku]] iz knjige ''The Creation'' sa tiskarom ''Daniel Wolf Press''. Također je počeo raditi na knjizi posvećenoj [[Japan]]u i projektu o ilustraciji poezije [[Rainer Maria Rilke|R.M. Rilkea]], koja ga je nadahnjivala čitav život.

Posthumno izdane Haasove knjige uključuju: ''Ernst Haas: Color Photographs'' ([[1989.]]), ''Ernst Haas in Black and White'' ([[1992.]]), ''Ernst Haas'', ([[2010.]]) i ''Ernst Haas: Color Correction'' ([[2011.]]).

==Nastupi na televiziji i poduka==
Godine [[1962.]] Haasa su pozvali da piše i vodi ''The Art of Seeing'', miniseriju u trajanju od četiri sata za ''National Public Television''. Časopis ''Newsweek'' je pohvalio njegov uspjeh kao televizijski program jer je Haas kombinirao promatranje sa slušanjem.<ref name="Bondi" /> U seriji je Haas demonstrirao što čini uspješnog fotografa, objašnjavajući kako se slike mogu transformirati malom varijacijom tehnike, perspektive ili izborom alata i materijala.

Haas je također često vodio fotografske radionice, uključujući ''Photographic Workshop'', ''Ansel Adams Workshop'' u [[Nacionalni park Yosemite|nacionalnom parku Yosemite]] i ''Anderson Ranch Arts Center'' blizu [[Aspen]]a.

==Osobni život i obitelj==
Godine [[1951.]] Haas se oženio mađarskom kontesom Antoinette Wenckheim. Kasnije su se razveli, te se Haas [[1962.]] oženio Cynthiom Buehr Seneque, američkom urednicom. Imali su dvoje djece, Alexandera i Victoriu.<ref name="warren"/>

Gisela Minke, njemačka stjuardesa, bila je Haasova družica mnogo godina. Poticala je njegov interes za [[Tibet]], te su njihova putovanja rezultirala knjigom ''Himalayan Pilgrimage''.<ref>Minke, G., Haas, E., Himalayan Pilgrimage, New York City, 1978., {{ISBN|0670372374}}</ref> Šest godina prije smrti Haas je upoznao Takiko Kawai, koja ga je upoznala s kulturom i tradicijama [[Japan]]a.<ref name="ehe_chrono"/><ref>Ernst Haas Estate, [http://www.ernst-haas.com/asia-1.html Asia], preuzeto 10. lipnja 2017.</ref>

==Kasniji život i smrt==
Ranih [[1970-ih]] Haas se počeo zanimati za stvaranje audiovizualnih prezentacija - dugih sekvenci projiciranih slika s pratećom glazbom, koje se pretapaju iz jedne slike u drugu. Objašnjava: "Volim glazbu, i sa svojom audiovizualnom prezentacijom mogu kombinirati glazbu i fotografiju."

Nakon [[Moždani udar|moždanog udara]] u [[Prosinac|prosincu]] [[1985.]], Haas se usredotočio na format dviju knjiga koje je želio izdati, jednu s crno-bijelim fotografijama, a drugu s fotografijama u boji. U vrijeme smrti od drugog moždanog udara [[12. rujna]] [[1986.]] pripremao se napisati [[Autobiografija|autobiografiju]].

==Naslijeđe==
Tijekom 40-godišnje karijere Haas je izgradio značajno naslijeđe. Njegova apstraktna estetska uporaba boje i inovativna uporaba tehnologije ostala je aktualna i utjecajna do danas.

Godine [[1958.]] Haas se našao na popisu 10 najvećih fotografa na svijetu prema časopisu ''Popular Photography'', zajedno s [[Ansel Adams|Anselom Adamsom]], [[Richard Avedon|Richardom Avedonom]], Henrijem Cartier-Bressonom, [[Alfred Eisenstadt|Alfredom Eisenstadtom]], [[Philippe Halsman|Philippeom Halsmanom]], [[Yousuf Karsh|Yousufom Karshom]], [[Gjon Mili|Gjonom Milijem]], [[Irving Penn|Irvingom Pennom]] i [[W. Eugene Smith|W. Eugeneom Smithom]].<ref>Popular Photography, Who Are The World's Ten Greatest Photographers?, svibanj 1958.</ref> Njegova važnost u fotografiji je naglašena [[1986.]], kad je osvojio nagradu ''Hasselblad'' tik pred smrt.<ref name="hasselblad">Hasselblad Foundation, [http://www.hasselbladfoundation.org/ernst-haas/ Ernst Haas]", preuzeto 10. svibnja 2017.</ref>

Velik broj nagrada je stvoren u Haasovu čast, uključujući nagradu ''Ernst Haas'' za kreativnu fotografiju Američkog društva medijskih fotografa (ASMP), stipendiju ''Ernst Haas'' koju financira [[Kodak]], te radionicu ''Maine''. Godine [[1998.]] arhiva ''Ernst Haas Studio'' je bila poslana u London u knjižnicu ''Hulton Getty'' kao dio dogovora s agencijom [[Getty Images]].
Godine [[1999.]] memorijalna kolekcija ''Ernst Haas'' je utemeljena u Portlandskom umjetničkom muzeju u [[Maine]]u.

Ostavštinom Ernsta Haasa upravljaju njegova djeca, Alexander i Victoria Haas.

==Odabrane nagrade==
* Nagrada ''Newhouse'' sveučilišta ''Syracuse'', [[1958.]]<ref name=Grundberg/>
* Nagrada ''Kultura'' Njemačkog društva za fotografiju (DGPh), [[1972.]]<ref name="dgph">DGPh, [http://www.dgph.de/english/the-cultural-award-of-the-deutsche-gesellschaft-fuer-photographie The Cultural Award of the Deutsche Gesellschaft für Photographie]", preuzeto 7. lipnja 2017.</ref>
* Medalja ''Wilson Hicks'' sveučilišta ''Miami'', [[1978.]]<ref name="Grundberg"/>
* "Fotograf godine" ''Hasselblad'', [[1986.]]<ref name="hasselblad" />
* ''Medalja za izvrsnost: majstor fotografije'', ''Leica'', [[1986.]] <ref name="ete_awards">Ernst Haas Estate, [http://www.ernst-haas.com/awards.html Awards], preuzeto 7. lipnja 2017.</ref>

==Knjige==

===Knjige koje je izdao Haas, ili koje su mu posvećene===
* Mainichi Shinbun. ''Erunsuto Hāsu: Karā shashinten'', [[Tokio]], [[1962.]]
* Ernst Haas, ''The Creation'', [[New York City|New York]], [[1971.]]
* Ernst Haas, ''In America'', New York, [[1975.]]
* Ernst Haas, ''In Germany'', New York, [[1977.]]
* Ernst Haas, ''Himalayan Pilgrimage'', tekst Gisele Minke, New York, [[1978.]]
* Ernst Haas, ''The Creation'', revidirano izdanje, New York, [[1983.]]
** Ernst Haas, ''Tenji sōzō: Za kurieishon'', Tokio, [[1993.]], {{ISBN|4096800821}}.
* Bryn Campbell, ''Ernst Haas'', The Great Photographers, [[London]], [[1983.]], {{ISBN|0004119363}}.
* Ernst Haas, ''Ernst Haas Color Photography'', New York, [[1989.]], {{ISBN|0810911736}}
* Alexander Haas, Jim Hughes, ''Ernst Haas in Black and White'', uvod Jima Hughesa, [[1992.]], {{ISBN|0821219081}}
* ''Erunsuto Hāsu ten: Shashin de kanaderu shikasai no shi'', Tokio, [[1993.]], {{ISBN|4938635402}}.
* ''Color Correction'', [[Göttingen]], [[2011.]], ur. William A. Ewing, esej Phillipa Prodgera, {{ISBN|978-3869301365}}.

===Knjige nastale u suradnji s Haasom===
* Edward Steichen, ur., ''The Family of Man'', New York, [[1955.]]
* L. Fritz Gruber, ''Grosse Photographen unseres Jahrhunderts'', [[Darmstadt]], [[1964.]]
* ''The Camera'', Life Library of Photography, New York, [[1970.]]
* ''Color'', Life Library of Photography, New York, [[1970.]]
* ''The Great Themes'', Life Library of Photography, New York, [[1970.]]
* Arnold Ehrlich, ''The Beautiful Country: Maine to Hawaii'', New York, [[1970.]]
* ''Great Photographers'', Life Library of Photography, New York, [[1971.]]
* ''Photographing Children'', Life Library of Photography, New York, [[1971.]]
* ''The Studio'', Life Library of Photography, New York, [[1971.]]
* Cornell Capa, ur., ''The Concerned Photographer 2'', New York, [[1972.]]
* ''The Grand Canyon'', The American Wilderness, ur. Robert Wallace, New York, [[1972.]]
* ''Frontiers of Photography'', Life Library of Photography, New York, [[1972.]]
* ''Photography Year/1973 Edition'', New York, [[1972.]]
* ''Cactus Country'', The American Wilderness, ur. Edward Abbey, New York, [[1973.]]
* Hellmut Andics i Ernst Haas, ''Ende und Anfang'', [[Beč]], [[Hamburg]] i [[Düsseldorf]], [[1975.]]
* ''Photography Year/1975 Edition'', New York, [[1975.]]
* ''Venice'', The Great Cities, ur. Aubrey Menen, [[Amsterdam]], [[1976.]]
* ''Photography Year/1976 Edition'', New York, [[1976.]]
* Roland Wolf, ''Was die Menschheit Bewegt: Ich und die Anderen'', [[Munchen]], [[1977.]]
* Roland Wolf, ''Was die Menschheit Bewegt: Wir in unserer Welt'', Munchen, [[1977.]]
* Samuel S. Walker (tekst) i Ernst Haas (fotografije), ''Realms of Light: A Collection of Poetry through the Ages'', New York, [[1978.]], {{ISBN|0802706193}}.
* Bryn Campbell, ''Exploring Photography'', London, [[1978.]]
* The Editors of Eastman Kodak Company, ''The Joy of Photography'', Reading, [[Massachusetts]], [[1979.]]
* Roland Wolf, ''Zukunft unserer Kinder'', 2 toma, Munchen, [[1979.]]
* Helen Gee, ''Photography of the Fifties: An American Perspective'', [[Tucson, Arizona]], [[1980.]]
* Roland Wolf and Karl Wadosch. ''Lake Placid'', Munchen, [[1980.]]
* Bryn Campbell, ur., ''World Photography'', New York, [[1981.]]
* ''The Art of Photography'', rev. i ur. Life Library of Photography, Alexandria, [[Virginia]], [[1981.]]
* ''Color'', rev. i ur. Life Library of Photography, Alexandria, Virginia, [[1981.]]
* ''Photography Year 1981 Edition'', Alexandria, Virginia, [[1981.]]
* Renate Gruber i L. Fritz Gruber, ''Das Imaginare Photo-Museum'', [[Köln]], [[1981.]]
* Roland Wolf, Freiheit, ''Die Ich Meine'', 2 toma, Munchen, [[1981.]]
* ''Travel Photography'', rev. i ur. Life Library of Photography, Alexandria, Virginia, [[1982.]]
* George Walsh i Colin Naylor, Michael Held, ''Contemporary Photographers'', New York, [[1982.]]
* ''Great Photographers'', rev. i ur. Life Library of Photography, Alexandria, Virginia, [[1983.]]
* ''Photojournalism'', rev. i ur. Life Library of Photography, Alexandria, Virginia, [[1983.]]
* Roland Wolf i Elfie E Wolf, ''Frieden'', Munchen, [[1983.]]
* Olympus Optical Co, ''One Moment of the World'', Photovision, tom 2, Tokio, [[1984.]]
* Brian Brake, ur., ''Focus on New Zealand'', [[Auckland]], [[Novi Zeland]], [[1986.]]
* Jay Maisel, ur., ''The Most Beautiful Places in the World: Impressions of Ten Master Photographers'', New York, [[1986.]]
* International Center of Photography, ''Master Photographs From Pfa Exhibitions'', 1959-67 New York, [[1988.]]
* William Manchester, ur. ''In Our Time: The World as Seen by Magnum Photographers'', W.W. Norton, [[1989.]]
* Martin Harrison, ur., ''Appearances: Fashion Photography since 1945''. New York, [[1991.]]
* "The Spanish West", [[1994.]]
* Time Books. Eyewitness, ''150 Years Of Photojournalism'', Richard Lacayo i George Russell, New York, [[1995.]]
* ''Magnum Landscape'', Phaidon, London, [[1996.]]
* Handy, Ellen, ''Reflections in Glass Eye'', New York, [[1999.]]

==Poznate osobe koje je fotografirao Haas==
{{col-begin}}
{{col-3}}
[[Woody Allen]] 
[[Yul Brynner]] 
[[Robert Capa]] 
[[Montgomery Clift]] 
[[Jean Cocteau]] 
[[Joan Collins]] 
[[Sean Connery]] 
[[Tony Curtis]] 
[[Dino De Laurentiis]] 
[[Vittorio De Sica]] 
[[Kirk Douglas]] 
[[Albert Einstein]] 
[[Helen Frankenthaler]] 
[[Clark Gable]] 
[[Judy Garland]] 
[[Cary Grant]]

{{col-3}}
[[Richard Harris]] 
[[Howard Hawks]] 
[[Audrey Hepburn]] 
[[John Huston]] 
[[Gene Kelly]] 
[[Martin Luther King, Jr.]] 
[[Eartha Kitt]] 
[[Vivien Leigh]] 
[[Anatole Litvak]] 
[[Sophia Loren]] 
[[Arthur Miller]] 
[[Robert Mitchum]] 
[[Thelonious Monk]] 
[[Marilyn Monroe]] 
[[Nehru]] 
Baletna trupa ''New York City''

{{col-3}}
[[Richard Nixon]] 
[[Gregory Peck]] 
[[Robert Redford]] 
[[Carol Reed]] 
[[Jason Robards]] 
[[Sugar Ray Robinson]] 
[[Arthur Rubinstein]] 
[[George Bernard Shaw]] 
[[Frank Sinatra]] 
[[Igor Stravinsky]] 
[[Barbra Streisand]] 
[[Herbert Von Karajan]] 
[[Orson Wells]] 
[[Richard Widmark]] 
[[Natalie Wood]]
{{col-end}}

==Izvori==
{{izvori|2}}

==Vanjske poveznice==
* [http://www.ernst-haas.com Ernst Haas Estate] (službena stranica)
* Zaklada ''Hasselblad'': [http://www.hasselbladfoundation.org/ernst-haas/en/ Ernst Haas]
* {{imdb ime|id=0351938|ime=Ernst Haas}}
* Getty Images: [http://www.gettyimages.com/Editorial/Frontdoor/ErnstHaas Ernst Haas]

{{GLAVNIRASPORED:Haas, Ernst}}
[[Kategorija:Američki Židovi]]
[[Kategorija:Fotografi Magnum Photosa]]
[[Kategorija:Životopisi, Austrija]]

Ernst Haas - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica