WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-13T09:36:02Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Ernst Florens Friedrich Chladni
| slika = Echladni.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[30. studenog]] [[1756.]]
| mjesto_rođenja = [[Wittenberg]], [[Njemačka]]
| datum_smrti = [[3. travnja]] [[1827.]]
| mjesto_smrti = [[Wrocław]], [[Poljska]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Nijemac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]], [[glazba]]
| radna_institucija =
| alma_mater =
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = Izvanzemaljsko porijeklo [[meteorit]]a, <br> Chladnijeve figure <br> procjena [[brzina zvuka|brzine zvuka]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade =
| religija =
| fusnote =
}}

'''Ernst Florens Friedrich Chladni''' ([[Wittenberg]], 30. studenog 1756. – Breslau, danas [[Wrocław]], 3. travnja 1827.), njemački [[fizičar]] i [[Glazba|glazbenik]]. Opisao figure koje je dobio, na [[kovina|kovinskim]] pločama posutima pijeskom, povlačenjem [[gudalo|gudala]] ili udarcem batića. Chladnijeve figure pokazuju čvorne točke [[titranje|titranja]] ploče, a oblik im ovisi o načinu pobude i o mjestu gdje se pritiskom prsta prisilno stvori čvorna točka. Utvrdio je [[brzina zvuka|brzinu širenja zvuka]] u raznim [[plin]]ovima. Prvi je ustvrdio (1794.) da su [[meteor]]i izvanzemaljskoga (kozmičkoga) podrijetla. <ref> '''Chladni, Ernst Florens Friedrich''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=11659] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.</ref>

== Meteoriti ==
{{Glavni|Meteorit}}
[[datoteka:Bolide.jpg|mini|desno|300px|[[Bolid]] je [[meteor]] velika sjaja (ponekad usporediva sa sjajem [[Mjesec]]a, [[Prividna magnituda|prividne magnitude]] −14) koji izgleda kao vatrena kugla. Njegova pojava može biti popraćena pucketavim [[zvuk]]om. Ponekad izgori u [[atmosfera|atmosferi]], a ponekad njegovi dijelovi stignu do površine [[Zemlja|Zemlje]].]]
'''Meteoriti''' predstavljaju najiskonskiji [[materijal]] koji nam je na raspolaganju. Potječu iz vremena nastanka [[Sunčev sustav|Sunčeva sustava]]. Ujedno su i prvi izvanzemaljski predmeti koje je čovjek dotakao, a da pritom nije bio toga svjestan. Stoljećima su predstavljali nedokučivu tajnu. Kako su bili nađeni na tlu poslije vrlo zapaženog prolaza kroz [[atmosfera|atmosferu]], prozvani su "nebeskim kamenjem". Bile su postavljene [[hipoteza|hipoteze]] da su meteoriti proizvodi dalekih [[vulkan]]skih erupcija, ili da nastaju od [[Okamenjena munja|kamenja]] nakon udara [[munja|munje]]. Postojala je i hipoteza međuplanetarnog ishodišta. Podržavao ju je Ernst Chladni, koji je 1794. ustanovio sistemsku vezu između pojava [[bolid]]a i nalazišta meteorita. Alois von Widmanstätten otkrio je 1808. da jetkana (nagrizana) površina prereza željeznog meteorita, koji je 1751. pao kod Hrašćine ([[Hrašćinski meteorit]]) u Hrvatskom zagorju, pokazuje vrlo svojstvene oblike kojih nema u željezu koje potječe iz [[Zemljina kora|Zemljine kore]]. Time je nađen način da se željezni meteoriti odrede i mnogo godina kasnije nakon pada. Danas se u [[muzej]]ima čuva preko 7 000 meteorita s ukupno više od 500 [[tona]] težine. Među njima ima oko 1000 meteorita pokupljenih nakon pada pošto su bljeskom bili najavljeni. Ostali su slučajno nađeni. Zanimljivo je da je na [[Antarktika|Antarktici]] pokupljeno oko 5 000 primjeraka. Najveći nađeni kameni meteorit ima više od 1 tone (pao u [[Kina|Kini]] 1976.), a željezni 60 tona ([[Hoba (meteorit)|Meteorit Hoba]], [[Namibija]]).

Na putu kroz [[atmosfera|atmosferu]], tijelo meteorita se zagrijava do 10 000 [[celzij|°C]] i drobi. [[Toplina]] ne utječe na materijal dublje od površine 1 - 2 [[mm]], jer se prije rastali vanjski sloj nego što se toplina prenese u sredinu meteorita. Vanjski sloj se rasprskava i isparava. Oni kameni meteoriti koji se pokupe ubrzo nakon pada pokazuju staklastu, ocakljenu koru, a koru od [[Željezovi oksidi|željeznog oksida]] u obliku skrutnutih kapi ako su željezni. Zbog čeonog otpora zraka, meteorit se većinom usporava i stiže na tlo u [[Slobodni pad|slobodnom padu]]. To je razlog zašto pri njihovu prizemljenju često nema eksplozivne pojave. Meteorit se znade zabiti u dubinu od nekoliko [[metar]]a, no katkada oštećenje tla jedva da se i vidi. Veća tijela u atmosferi bitno se ne usporavaju, pa pustoše površinu i stvaraju [[krater]]e. I Zemlja je posijana udarnim kraterima kao i ostala nebeska tijela, no krateri su maskirani i preoblikovani naknadnim [[geologija|geološkim]] procesima. Zamijećeni ostaci kratera nazivaju se [[astroblem]]i ([[Starogrčki jezik|grč]]. zvjezdane rane). <ref>[[Vladis Vujnović]] : "Astronomija", Školska knjiga, 1989.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

[[Kategorija:Njemački fizičari|Chladni, Ernst Florens Friedrich]]

Ernst Florens Friedrich Chladni - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica