WikiSysop: no summary specified

2021-11-01T21:48:20Z

no summary specified

←Starija inačica		Inačica od 1. studeni 2021. u 21:48
Redak 46:		Redak 46:

	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==
	~~{{commonscat\|Ernest O. Lawrence\|Ernest Orlando Lawrence}}~~
	*[https://web.archive.org/web/20130615150500/https://www.llnl.gov/str/October01/Lawrence.html Biografija na Science & Technology Review] {{eng oznaka}}		*[https://web.archive.org/web/20130615150500/https://www.llnl.gov/str/October01/Lawrence.html Biografija na Science & Technology Review] {{eng oznaka}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-07T06:26:42Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Ernest Lawrence
| slika = Ernest Lawrence.jpg
| slika_širina = 162x227px
| naslov =
| datum_rođenja = [[8. kolovoza]] [[1901.]]
| mjesto_rođenja = [[Canton]], [[Južna Dakota]], [[SAD]]
| datum_smrti = [[27. kolovoza]] [[1958.]]
| mjesto_smrti = [[Palo Alto]], [[Kalifornija]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Kalifornijsko sveučilište u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyu]] <br/> [[Sveučilište Yale]]
| alma_mater = Sveučilište u Južnoj Dakoti <br/> Sveučilište u [[Minnesota|Minnesoti]] <br/> [[Sveučilište Yale]]
| doktorski_mentor = [[William Francis Gray Swann|W. F. G. Swann]]
| doktorski_studenti = [[Edwin McMillan]]
| poznat_po = Konstrukcija [[ciklotron]]a
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] [[1939.]]
| religija =
| fusnote =
}}

[[datoteka:Cyclotron patent.png|300px|mini|desno|Skica Lawrenceovog [[ciklotron]]a iz 1934. Ciklotron ubrzava čestice [[Izmjenična električna struja|izmjeničnim električnim poljem]] između dviju [[elektroda]] u obliku slova D, smještenih u [[vakuum]]skoj komori između polova velikoga i snažnoga [[magnet]]a.]]

'''Ernest Orlando Lawrence''' ([[Canton]], [[Južna Dakota]], [[8. kolovoza]] [[1901.]] - [[Palo Alto]], [[Kalifornija]], [[27. kolovoza]] [[1958.]]), [[SAD|američki]] [[fizika|fizičar]]. [[Doktor]]irao (1925.) na [[Sveučilište Yale|Sveučilištu Yale]]. Profesor na Kalifornijskom sveučilištu u [[Berkeley, Kalifornija|Berkeleyu]] (od 1928.). Pridonio je razvoju moderne [[nuklearna fizika|nuklearne fizike]] radom na [[Akcelerator čestica|akceleratorima električki nabijenih čestica]]. U suradnji s američkim fizičarom Davidom Sloanom prvi je upotrijebio linearni akcelerator za dobivanje [[čestica]] visokih [[energija]]. Od 1930. do 1932. konstruirao [[ciklotron]], i dobio za to 1939. [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. Tijekom Drugog svjetskog rata sudjelovao je na [[Projekt Manhattan|Projektu Manhattan]] u izradbi [[atomska bomba|atomske bombe]]. Proučavao umjetne nuklearne [[transmutacija|transmutacije]] (pretvorbe), [[Umjetna radioaktivnost|umjetnu radioaktivnost]] i utjecaj [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućeg zračenja]] na živa bića. Po njem je nazvan [[kemijski element]] [[lorensij]]. <ref> '''Lawrence, Ernest Orlando''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=35674] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2018.</ref>

== Ciklotron ==
{{glavni|Ciklotron}}

Ciklotron je [[akcelerator čestica]] kod koga se [[projektil]]ima mogu dati umjetnim putem [[brzina|brzine]] koje odgovaraju [[električni napon|električnim naponima]] od nekoliko milijuna [[volt]]i pomoću razmjerno niskog napona od nekoliko desetaka tisuća volta.

Glavni dio ciklotrona je jedan golemi [[elektromagnet]] među čijim [[Magnetski pol|polovima]] vlada vrlo jako [[magnetsko polje]]. U tom se polju nalazi šuplja, hermetički zatvorena kutija u obliku plosnatog valjka od [[mjed]]i. Kutija je napunjena rezrijeđenim [[plin]]om čije se jezgre upotrebljavaju kao projektili. U toj kutiji nalazi se komora za ubrzavanje koja se sastoji od dviju poluvaljkastih šupljih kutija, takozvana duanata. Oba duanata su odijeljena jedan od drugoga uskim procijepom, širokim oko 3 [[metar|centimetra]]. Svaka polovina je dobro međusobno [[Izolacija|izolirana]] kao i prema vanjskoj kutiji. Oba su duanata spojena s polovima visokofrekventnog izmjeničnog napona od nekoliko tisuća volti, na primjer oko 40 000 V. Zbog toga u procijepu između tih šupljih polovina vlada izmjenično električno polje kojemu se jakost mijenja s naponom. U sredini procijepa nalazi se užarena [[žica]] koja služi kao izvor [[elektron]]a. Ti elektroni [[Ioniziranje|ioniziraju]] razrijeđeni plin i stvaraju mnoštvo [[proton]]a, [[deuterij]]a ili [[alfa-čestica]], već prema tome da li se u kutiji nalazi obični [[vodik]], teški vodik (deuterij) ili [[helij]].

Zamislimo da je magnetsko polje upereno okomito na ravninu papira. Neka je gornja polovina negativna, a donja pozitivna. [[Električno polje]] koje odgovara tom naponu vlada samo u uskom procijepu među objema duantima, dok ga nema u unutrašnjosti duanata. Proton koji se u određenom trenutku nalazi u procijepu, gibat će se pod utjecajem električnog napona i dobivenom brzinom uletjeti u duant gdje nema električnog polja. Kako na njega djeluje i magnetsko polje, to će mu se staza saviti u krug. [[Frekvencija]] izmjeničnog napona je baš takva da se smjer napona promijeni u protivan kada proton proleti polovinu svoje kružne staze, to jest kada iz duanta dođe na rub procijepa. Ovdje na proton već djeluje izmijenjeni napon, pa mu poveća brzinu kao prije. S tom povećanom brzinom proton uđe u drugi duant, a magnetsko polje zakrivi mu stazu u polukrug većeg promjera.

Taj se proces nastavlja dalje, i proton dobiva razmjerno toliko energije koliko puta projuri kroz procijep. Ako je na primjer napon među duantima 40 000 V, a proton je proletio sto puta kroz procijep, on će na kraju imati energiju koju bi mu dao napon od 40 000∙100 = 4 000 000 volti. Staza protona ima oblik spirale kojoj su uzvoji sve gušći. Na kraju puta proton dođe do negativne otklonske pločice koja se zove deflektor, pa mu se staza promijeni i on izleti kroz prozorčić od vrlo tankog [[aluminij]]skog listića. Na taj način dobiva se iz ciklotrona snažan mlaz čestica koje imaju veliku [[kinetička energija|kinetičku energiju]]. Takav mlaz projektila ulazi zatim u prostor za istraživanje i udara u pločicu elementa čije [[atom]]e želimo razbijati. Izlazi li iz ciklotrona mlaz deuterija ili alfa-čestica i stavimo li pred prozorčić tvar iz koje deuterij izbija neutrone (led teške vode, [[litij]] ili [[berilij]]), dobit ćemo vrlo jaki izvor [[neutron]]a.

Ciklotron izrađen u [[Berkeley, Kalifornija|Berkleyu, Kalifornija]] sadrži 4 000 [[tona]] [[čelik]]a i 300 tona [[Bakar (element)|bakra]], a daje toliku množinu neutrona koliku bi dalo 49 000 kilograma [[radij]]a. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==
{{commonscat|Ernest O. Lawrence|Ernest Orlando Lawrence}}
*[https://web.archive.org/web/20130615150500/https://www.llnl.gov/str/October01/Lawrence.html Biografija na Science & Technology Review] {{eng oznaka}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Lawrence, Ernest Orlando}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Ernest Orlando Lawrence - Povijest promjena

WikiSysop: no summary specified

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica