WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-18T04:15:49Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Eric Allin Cornell
| slika = Eric Allin Cornell.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[19. prosinca]] [[1961.]]
| mjesto_rođenja = [[Palo Alto (Kalifornija)]], [[SAD]]
| datum_smrti =
| mjesto_smrti =
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište Colorado u Boulderu <br> Nacionalni institut za standarde i tehnologiju (NIST)
| alma_mater = [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettski institut za tehnologiju]] (MIT), <br> [[Sveučilište Stanford]]
| doktorski_mentor =
| doktorski_studenti =
| poznat_po = [[Bose-Einsteinova kondenzacija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (2001.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Eric Allin Cornell''' ([[Palo Alto (Kalifornija)|Palo Alto]], 19. prosinca 1961.), američki [[fizičar]]. [[Diploma|Diplomirao]] (1985.) na [[Sveučilište Stanford|Stanfordskom sveučilištu]] i [[doktor]]irao (1990.) na [[Massachusetts Institute of Technology|Massachusettskom institutu za tehnologiju]] (MIT). [[Profesor]] je na Sveučilištu Colorado u Denveru (Boulderu) i [[znanstvenik]] u Nacionalnom institutu za standarde i tehnologiju (NIST). Kombiniranjem [[laser]]ske i [[magnet]]ske tehnike s [[Carl Wieman|C. Wiemanom]] je (1995) uspio rashladiti i dovesti u stanje [[Bose-Einsteinova kondenzacija|Bose-Einsteinova kondenzata]] oko 2 000 [[rubidij]]evih [[atom]]a. U tom su stanju atomi tako spori da se spajaju i ponašaju kao jedan [[kvant]]ni entitet koji je znatno veći od bilo kojega pojedinačnog atoma. Za prvo postignuće Bose-Einsteinova kondenzata u razrijeđenim [[plin]]ovima [[Alkalijski metali|alkalijskih atoma]] i za rano temeljno proučavanje svojstava [[kondenzacija|kondenzata]] s [[Wolfgang Ketterle|W. Ketterleom]] i Wiemanom 2001. dobio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]]. <ref> '''Cornell, Eric Allin''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=69369] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

== Bose-Einsteinova kondenzacija ==
{{glavni|Bose-Einsteinova kondenzacija}}

'''Bose-Einsteinova kondenzacija''' je pojava svojstvena [[bozoni]]ma, pri kojem se velik broj [[čestica]] (atoma) nalazi u istom [[energija|energetskom]] stanju ako je [[temperatura]] sustava dovoljno mala. Prvi je put Bose-Einsteinova kondenzacija postignuta 1995., u grupi profesora [[Carl Wieman|Carla E. Wiemanna]] i Erica A. Cornella (Sveučilište Colorado u Boulderu, SAD), hlađenjem razrijeđenog plina ([[para|pare]]) rubidijevih atoma do ultraniske temperature (manje od 170 · 10<sup>–9</sup> [[Kelvin|K]] iznad [[Apsolutna nula|apsolutne nule]]) u atomskoj stupici. <ref> '''Bose-Einsteinova kondenzacija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=8909] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>
[[datoteka:MicroChipAtomicTrap00.jpg|200px|mini|lijevo|[[Integrirani krug]] [[Atomska stupica|atomske stupice]] razvijene u ILS-u (eng. ''Institute for Laser Science'') 2005.]]
=== Atomska stupica ===
{{glavni|Atomska stupica}}

'''Atomska stupica''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''atomic trap'') je uređaj za usporavanje ([[hlađenje]]) [[atom]]a u malom dijelu prostora radi njihova [[Spektroskopija|spektroskopskog]] proučavanja. Osnovna je tehnika Dopplerovo hlađenje, pri kojem se upotrebljava [[laser]]sko svjetlo nešto niže [[frekvencija|frekvencije]] od određenog elektronskog prijelaza u atomu. Takvo svjetlo usmjeri se na brze atome u snopu ili pari. Zbog Dopplerova učinka atom ''vidi'' [[foton]]e kao [[Rezonancija|rezonantne]]. Fotoni se apsorbiraju i tako pobuđeni atom [[Fluorescencija|fluorescira]] emitirajući foton u nasumičnu smjeru. Tako se prenosi [[Kutna količina gibanja|moment količine gibanja]] s fotona na [[atom]], a to uz lavinu fotona uzrokuje usporavanje atoma. Primjenom laserskoga snopa u svih 6 smjerova zadržavaju se atomi u zadanom prostoru (optička molasa). Ako se primijene dodatna [[magnetsko polje|magnetska polja]] i laser, atomi se mogu ohladiti na nekoliko milijuntinki [[Kelvin]]a. Sudari tako ohlađenih atoma omogućuju proučavanje raznih [[Kvantna mehanika|kvantnih učinaka]]. Načela laserskoga zarobljavanja primjenjuju se za proučavanje [[Mikroorganizmi|mikroorganizama]] koji se drže izolirani, a da im se ne naškodi. <ref> '''atomska stupica''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=4488] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Cornell, Eric Allin}}
[[Kategorija:Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Eric Allin Cornell - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica