WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

2025-07-01T11:22:35Z

Zamjena teksta - ''' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 11:22
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Erceg'''-->'~~''Erceg''' (Herceg) je prezime koje u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] nose pretežito Hrvati katolici, a manji dio osoba s tim prezimenom, uglavnom u okolici Zadra, su pravoslavci koji se izjašnjavaju kao Srbi.		''Erceg''' (Herceg) je prezime koje u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]] nose pretežito Hrvati katolici, a manji dio osoba s tim prezimenom, uglavnom u okolici Zadra, su pravoslavci koji se izjašnjavaju kao Srbi.

	Matica prezimena je u selu [[Rašćane]] kod [[Vrgorac\|Vrgorca]]. Po popisu stanovništva iz 2011. prezime Erceg je prvo po učestalosti u [[Vrgoračka krajina\|Vrgorskoj krajini]] i na 123. mjestu u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]<ref>http://www.prezime.net/Erceg</ref>.		Matica prezimena je u selu [[Rašćane]] kod [[Vrgorac\|Vrgorca]]. Po popisu stanovništva iz 2011. prezime Erceg je prvo po učestalosti u [[Vrgoračka krajina\|Vrgorskoj krajini]] i na 123. mjestu u [[Hrvatska\|Hrvatskoj]]<ref>http://www.prezime.net/Erceg</ref>.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-29T04:19:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Erceg''' (Herceg) je prezime koje u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] nose pretežito Hrvati katolici, a manji dio osoba s tim prezimenom, uglavnom u okolici Zadra, su pravoslavci koji se izjašnjavaju kao Srbi.

Matica prezimena je u selu [[Rašćane]] kod [[Vrgorac|Vrgorca]]. Po popisu stanovništva iz 2011. prezime Erceg je prvo po učestalosti u [[Vrgoračka krajina|Vrgorskoj krajini]] i na 123. mjestu u [[Hrvatska|Hrvatskoj]]<ref>http://www.prezime.net/Erceg</ref>.

Sredinom prošlog stoljeća u [[Hrvatska|Hrvatskoj]] je bilo približno 1600 Ercega, a danas ih živi oko 2400 u 990 domaćinstava. Prisutni su u svim hrvatskim županijama, u 69 gradova i 131 manjem naselju, najviše u [[Split|Splitu]] (330), [[Zagreb|Zagrebu]] (300), [[Šibenik|Šibeniku]] (210), [[vrgorac|Vrgorcu]] (130), te u [[Makarska|Makarskoj]] (125). Prezime "Erceg" nosi i oko 500 osoba u [[Amerika|Americi]], približno 300 u [[Australija|Australiji]], te oko 300 osoba u [[Novi Zeland|Novom Zelandu]].<ref>https://actacroatica.com/hr/surname/Erceg/</ref>

== Povijest prezimena ==

Prezime '''Erceg''' (Herceg) najvjerojatnije potječe od riječi '''herceg''' (starohrv. ''herceg'' < madž. ''herceg,'' od starovisokonjem. ''herizoho''/''herizogo,'' srednjovisokonjem. ''herzoge: ''vojskovođa, vojvoda; njem. ''Herzog''), koja se u hrvatskoj historiografiji upotrebljava kao naziv (titula) za najvišega kraljeva zamjenika u Hrvatskoj.<ref>https://hr.wikipedia.org/wiki/Herceg</ref>

Titulu hercega upotrebljavao je i veliki vojvoda bosanski [[Hrvoje Vukčić Hrvatinić]], koji je 1403. dobio titulu ''dux Spaleti,'' što se u onodobnim hrvatskim izvorima prevodilo kao ''herceg splicki.'' Nešto poslije Stjepan Vukčić Kosača (1435) naslijedio je od svojega strica Sandalja Hranića njegove zemlje i od 1448., nakon kraljevske potvrde svojih posjeda, nazivao se hercegom, isprva kao ''herceg humski i primorski,'' a zatim kao ''herceg od svetoga Save'' (prvi dokument s početka 1449). Nakon njegove smrti titulu hercega nosila su oba njegova sina – Vladislav i Vlatko. Njihovi su nasljednici sve do kraja XVI. st. rabili istu titulu te prezime Hercegović, a po tituli hercega Osmanlije su nakon osvajanja nekadašnjih zemalja Hranića-Kosača to područje nazvali [[Hercegovina|Hercegovinom]].<ref>http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=25099</ref> U te zemlje spadalo je i područje [[Zabiokovlje|Zabiokovlja]], odnosno sela [[Rašćane]] (Hrašćane) i [[Vrdol]] (Vrhdol).<ref>Kreševska povelja - https://velikavinica.wordpress.com/2010/04/06/kresevska-povelja/</ref>

Nema povijesnih dokaza da su osobe koje su nosile (ili nose) to prezime eventualno potomci nekog od bosanskih hercega, ali to prezime nedvojbeno potječe od riječi (titule) herceg, a ne od naziva [[Hercegovina]] (kao što su prezimena Hercegovac/Hercegović ili Ercegovac/Ercegović). S obzirom na to da se glas "h" ranije nije upotrebljavao u svakodnevnom govoru ljudi iz tih krajeva, prezime se je počelo u tadašnjim maticama pisati kao "Erceg", što se zadržalo i do danas.

Prezime '''Erceg''' se prvi put spominje u sedamnaestom stoljeću kada se u vrijeme [[Kandijski rat|Kandijskog rata]] u [[Podgora|Podgori]], kao izbjeglice, spominju Petar, Tadija i Nikola Erceg (Herceg) iz [[Rašćane|Rašćana]], a u [[Hercegovina|Hercegovini]] (u okolici [[Ljubuški|Ljubuškog]]) se pojavljuje tek sredinom osamnaestoga stoljeća i to najčešće u svom izvornom obliku "Herceg".<ref>https://www.geni.com/surnames/erceg</ref>

U svojoj knjizi ''"Plemena Imotske krajine"'' fra Vjeko Vrčić piše da su se, ''"prema nesigurnoj predaji"'', Ercezi u [[Rašćane Gornje|Rašćanima Gornjim]] ranije prezivali Jurišići, ali nigdje nema povijesnih dokaza za to.<ref>fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske krajine, Imotski, 2015., str.236.</ref>

== Ercezi u Rašćanima ==

Na području nekadašnjeg jedinstvenog sela [[Rašćane]] Ercezi pretežito (i gotovo bez "primjesa") žive u tri zaselka: Gomila i Vodenjak u [[Rašćane|Rašćanima]] te Ercezi u [[Rašćane Gornje|Rašćanima Gornjim]]. Osim tih zaselaka, obitelji s prezimenom Erceg žive i u zaselcima Knezovići, Lužine, Sokoli i Zelići (svi u [[Rašćane|Rašćanima]]), gdje su se uglavnom naselili na ženino imanje.

== Izvori ==
{{Izvori}}
* fra Vjeko Vrčić, Plemena Imotske krajine, Imotski, 2015., str.236.
* Kreševska povelja

== Vanjske poveznice ==

[[Kategorija:Hrvatska prezimena]]

Erceg - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - ''' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica