https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=EntropijaEntropija - Povijest promjena2026-07-15T22:41:40ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Entropija&diff=401174&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-21T09:06:57Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Entropija'''-->{{dz}}<br />
<br />
[[datoteka:Adiabatic-reversible-state-change.svg|mini|desno|300px|[[Povratni proces|Povratni]] (reverzibilni) [[adijabatski proces]]: od termodinamičkog stanja ([[temperatura]], [[tlak]] i [[obujam]]) plina s lijeve strane može se postići termodinamičko stanje plina s desne strane, i obratno, bez izmjene [[toplinska energija|toplinske energije]] s okolinom.]]<br />
<br />
[[datoteka:CarnotCycle1.png|300px|mini|desno|[[Carnotov ciklus]] kao [[toplinski stroj]], prikazano na dijagramu [[temperatura]] – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''T<sub>H</sub>'' i rashladnog spremnika temperature ''T<sub>C</sub>''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura.]]<br />
<br />
[[datoteka:Adiabatic-irrevisible-state-change.svg|mini|desno|300px|[[Nepovratni proces|Nepovratni]] [[adijabatski proces]]: od termodinamičkog stanja ([[temperatura]], [[tlak]] i [[obujam]]) [[plin]]a s lijeve gornje strane može se postići termodinamičko stanje plina s desne strane, ali obratno, zbog izmjene [[toplinska energija|toplinske energije]] s [[okolina|okolinom]], postiže se novo stanje s povećanom entropijom (s gubitcima [[energija|energije]]).]]<br />
<br />
'''Entropija''' (oznaka ''S'') je pojam koji je uveo 1865. [[Rudolf Clausius]], a predstavlja [[termodinamika|termodinamičku]] funkciju stanja sustava kojoj beskonačno mala ([[Infinitezimalni račun|infinitezimalna]]) promjena ''dS'' između dva beskonačno bliska ravnotežna stanja [[Termodinamički sustav|termodinamičkog sustava]] iznosi:<br />
<br />
:<math>dS = \frac {dQ}{T}, </math><br />
<br />
gdje je: ''<math>dQ</math>'' - [[toplina]] razmijenjena u [[Povratni proces|povratnom (reverzibilnom) procesu]] kojim sustav prelazi iz jednog stanja u drugo, a ''<math>T</math>'' - [[apsolutna temperatura]]. <ref> '''entropija''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=18042] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref><br />
<br />
Termodinamička veličina koja opisuje stupanj nereda zove se entropija i označava se slovom ''S''. Entropija je, kao i [[entalpija]], funkcija stanja, što znači da ovisi samo o konačnom i početnom stanju sustava, a može imati pozitivnu i negativnu vrijednost. Dio [[kemija|kemije]] koji se bavi proučavanjem [[toplina|toplinskih]] promjena u [[kemijska reakcija|kemijskim reakcijama]] zove se [[kemijska termodinamika]]. Pored raznih značenja, entropija ima veliku ulogu u [[Teorija informacije|teoriji informacija]] (obavijesnoj teoriji). Entropijom i drugim zakonom termodinamike bavili su se i hrvatski znanstvenici: [[Josip Lončar]], [[Fran Bošnjaković]], [[Vladimir Matković]] koji je istraživao entropiju hrvatskoga jezika.<br />
<br />
== Objašnjenje ==<br />
Na zatvorenom [[Povratni proces|povratnom (reverzibilnom)]] putu ([[Carnotov ciklus|Carnotov kružni proces]]), kada se konačno i početno stanje poklope, promjena entropije iščezava, ''ΔS'' = 0. Prema [[Drugi zakon termodinamike|drugom zakonu termodinamike]], entropija sustava [[Toplinska izolacija|toplinski (termički) izoliranih]] od [[okolina|okoline]] veća je ili jednaka nuli: ''ΔS'' ≥ 0, pri čemu se znak jednakosti veže za [[Povratni proces|povratne (reverzibilne) procese]], a znak nejednakosti za [[Nepovratni proces|nepovratne (ireverzibilne) procese]] u sustavu. Entropija zatvorenih sustava povećava se, jer takvi sustavi teže stanju najveće [[vjerojatnost]]i, odnosno stanju s najvećom entropijom. Temeljnu vezu između entropije ''S'' i [[vjerojatnost]]i ''P'', [[Ludwig Boltzmann]] formulirao je kao relaciju: <br />
<br />
:<math>S = k \cdot \log P</math><br />
<br />
gdje je: ''k'' - [[Boltzmannova konstanta]]. Termodinamička vjerojatnost na visokim je [[temperatura]]ma znatno veća od jedinice, pa je bitno različita od matematičke vjerojatnosti s područjem vrijednosti [0,1]. Iz drugog zakona termodinamike proizlazi da se neki makroskopski procesi odvijaju samo u smjeru porasta entropije, da imaju strijelu vremena i da im se nered i besciljnost povećavaju ([[disipativni sustavi]]). Budući da u stvarnosti ne pokazuju smanjenje entropije, u makroskopskim procesima nije moguć obrat vremena. Zbog toga je, kao filozofsku implikaciju entropije, [[Arthur Stanley Eddington]] uveo pojam strijele vremena, koji ima veliku ulogu u modernoj [[Kozmologija|kozmologiji]], [[Fizika elementarnih čestica|fizici elementarnih čestica]] i [[biologija|biologiji]]. <br />
<br />
Stvarni procesi u prirodi su uvijek nepovratni (ireverzibilni), to jest kod njih entropija uvijek raste. Entropija je specifična u odnosu na ostale fizikalne veličine po tome što možemo reći da entropija određuje smjer (ili strijelu) vremena u makroskopskom svijetu. Stvarni smjer vremena (uobičajeni smjer, vrijeme ide prema "naprijed") je onaj u kojem se entropija makroskopskih sistema povećava ili ostaje ista. Osobita je važnost pojma entropije u formulaciji i razumijevanju [[drugi zakon termodinamike|drugog zakona termodinamike]].<br />
<br />
=== Entropija nekih kemijskih tvari ===<br />
<br />
{| class="wikitable"<br />
|-<br />
! Tvar !! S°<sub>m</sub>/J mol<sup>-1</sup> K<sup>-1</sup><br />
|-<br />
| [[Kalcijev karbonat|CaCO<sub>3</sub>]](S) || 92,9<br />
|-<br />
| [[Kalcij|CaO]](S) || 39,8<br />
|-<br />
| [[Ugljikov(IV) oksid|CO<sub>2</sub>]](g) || 213,6<br />
|-<br />
| [[dušik|N<sub>2</sub>]](g) || 191,6<br />
|-<br />
| [[vodik|H<sub>2</sub>]](g) || 130,7<br />
|-<br />
| [[Amonijak|NH<sub>3</sub>]](g) || 192,5<br />
|}<br />
<br />
==Izvori==<br />
{{izvori}}<br />
<br />
<br />
[[Kategorija:Termodinamika]]</div>WikiSysop