Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

2026-03-10T04:57:07Z

Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

←Starija inačica		Inačica od 10. ožujak 2026. u 04:57
Redak 44:		Redak 44:
	{{izvori}}		{{izvori}}

	~~{{commons\|Enrico Fermi}}~~

	{{Nobelova nagrada za fiziku}}		{{Nobelova nagrada za fiziku}}

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-27T11:09:04Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Znanstvenik
| ime = Enrico Fermi
| slika = Enrico Fermi 1943-49.jpg
| slika_širina = 200px
| naslov =
| datum_rođenja = [[29. rujna]] [[1901.]]
| mjesto_rođenja = [[Rim]], [[Italija]]
| datum_smrti = [[28. studenog]] [[1954.]]
| mjesto_smrti = [[Chicago, Illinois]], [[SAD]]
| prebivalište =
| državljanstvo = [[Talijani|Talijan]] [[Amerikanci|Amerikanac]]
| narodnost =
| etnicitet =
| polje = [[Fizika]]
| radna_institucija = Sveučilište u Göttingenu, Sveučilište u Leidenu, Sveučilište u Firenci, [[Sveučilište La Sapienza]] Sveučilište Columbia Sveučilište u Chicagu
| alma_mater = ''Scuola Normale Superiore'' u [[Pisa|Pisi]]
| doktorski_mentor = Luigi Puccianti
| doktorski_studenti = [[Owen Chamberlain]] [[Jerome Isaac Friedman]] [[Tsung-Dao Lee]] [[Emilio Segrè]]
| poznat_po = [[Nuklearna lančana reakcija]] [[Fermi-Diracova statistika]] [[Fermijev paradoks]] [[Beta raspad]] [[Fermijev plin]] [[Fermijeva energija]]
| autor_kratica_bot =
| autor_kratica_zoo =
| nagrade = [[Nobelova nagrada za fiziku]] (1938.)
| religija =
| fusnote =
}}

'''Enrico Fermi''' ([[Rim]] [[29. rujna]], [[1901.]] - [[Chicago]] [[28. studenog]], [[1954.]]), [[Italija|talijanski]] i [[SAD|američki]] [[fizičar]]. Jedan od najvećih [[znanstvenik]]a 20. stoljeća. Najpoznatiji po svom radu na raspadanju [[Beta-čestica|beta čestica]], razvoju prvog [[nuklearni reaktor|nuklearnog reaktora]], te za razvoj [[kvantna teorija|kvantne teorije]]. Fermi je dobio [[1938.]] [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] za rad na [[nuklearna fisija|nuklearnoj fisiji]]. Po njemu je nazvan i [[kemijski element]] [[fermij]] ([[kemijski simbol]] ''Fm'').

== Životopis ==
Enrico Fermi je rođen [[1901.]] u [[Rim]]u ([[Italija]]). Kada je njegov brat Gulio umro tokom manje operacije [[1915.]], tada četrnaestogodišnji Enrico se baca na proučavanje [[fizika|fizike]] koji je bio njegov način da savlada tugu za umrlim bratom. Prema njegovim kasnijim sjećanjima, Enrico bi došao svaki dan ispred bolnice gdje je njegov brat umro, sve do trenutka kad se nije uspio mentalno ograditi od nesretnog događaja. Sin je željezničarskoga službenika, studirao na Sveučilištu u [[Pisa|Pisi]] od 1918. do 1922., a potom na sveučilištima u [[Leiden]]u i [[Göttingen]]u. Doktorirao u Pisi 1922. [[Profesor]]om [[Teorijska fizika|teorijske fizike]] Sveučilišta u Rimu postao 1927.

Ranih 1930-ih Fermi je istraživao međudjelovanje [[neutron]]a s [[Atomska jezgra|jezgrom atoma]] bombardirajući neutronima razne [[Kemijski element|kemijske elemente]]. Ubrzo je otkrio [[Usporivač neutrona|usporavanje (moderaciju) neutrona]] te zanimljivu reakciju u kojoj nastaju novi produkti ako se [[uranij]] bombardira sporim neutronima (poslije prepoznatu kao [[nuklearna fisija|nuklearnu fisiju]]). Fermi je 1933. postavio teoriju [[Beta-čestica|β-radioaktivnosti jezgri]], postulirajući raspad neutrona u jezgri atoma u [[proton]] uz emisiju elektrona ([[Beta-čestica|β-čestice]]) i [[neutrino|neutrina]], tako da se [[Energija nuklearne fuzije|energija raspada]] dijeli između [[elektron]]a i neutrina dajući karakteristični kontinuirani [[Spektar (fizika)|emisijski spektar]] elektrona. Tih je godina u niskoenergijskim pokusima β-raspada prepoznata temeljna [[slaba sila]], koja je uza sve Fermijeve korekcije u raspadima proširena poslije u V-A fundamentalnu teoriju slabih djelovanja. Pod V-A se razumijeva građa slabih nabijenih struja povezanih s β-raspadima (slabim procesima), gdje se V odnosi na [[vektor]]ski dio a A na aksijalni dio struje. Naime, u [[amplituda]]ma ili iznosima struja treba uračunati nesačuvanje parnosti uključivanjem jednakih doprinosa komponenti V i A, jer vektorska struja mijenja predznak ''a'' aksijalna ostaje nepromijenjena pod operacijom promjene parnosti. U zakonima β-raspada simetrija prostorne parnosti (zrcaljenja) narušena je ([[Tsung-Dao Lee]] i [[Chen Ning Yang]]).
[[Datoteka:Fission chain reaction.svg|250px|mini|lijevo|Jedna od mogućih [[Nuklearna lančana reakcija|nuklearnih fisijskih lančanih reakcija]]: 1. Atom [[uranij]]a-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV). 2. Jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 M[[eV]]). 3. Dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju.]]
Fermi je primio [[Nobelova nagrada za fiziku|Nobelovu nagradu za fiziku]] 1938. za otkriće novih [[radioaktivnost|radioaktivnih elemenata]] ozračivanjem neutronima i za otkriće [[nuklearna reakcija|nuklearnih reakcija]] uzrokovanih sporim neutronima. Nakon svečane dodjele nagrade, Fermi je iz [[Švedska|Švedske]] s obitelji otputovao u [[SAD]] zbog talijanskog [[Fašizam|fašističkog]] režima. Prihvatio je položaj profesora fizike na Sveučilištu Columbia u [[New York City, New York|New Yorku]]. Nastavio je [[eksperiment]]alno istraživanje [[nuklearna fisija|nuklearne fisije]] u timu s [[Leó Szilárd|L. Szilárdom]]. Nakon što je predsjednik [[Franklin Delano Roosevelt]] 6. prosinca 1941. odobrio [[Projekt Manhattan]], Fermi je prešao na Sveučilište u Chicago, gdje radi pokuse s lančanim reakcijama cijepanja jezgri uranija u okviru projekta kodiranog kao ''Metalurški projekt''.

Prvu [[Nuklearna lančana reakcija|kontroliranu lančanu reakciju]] Fermi je izveo 2. prosinca 1942. u prvome [[nuklearni reaktor|nuklearnom reaktoru]] na otvorenom, kojemu je snaga iznosila 0,5 [[Vat|W]], da bi desetak dana poslije bila povećana do 200 W proizvedene [[toplina|topline]]. Zbog svoje konstrukcije nuklearni reaktor je bio nazvan [[Nuklearni reaktor CP 1|Chicago Pile 1]] ([[Engleski jezik|engl]]. ''pile'': gomila, hrpa). [[Grafit]]ni blokovi, koji su imali ulogu [[Usporivač neutrona|moderatora]], bili su međusobno naslagani, a [[Nuklearno gorivo|uranijsko gorivo]] umetnuto u šupljine između njih. Fermijevim otkrićem utemeljeno je konstruktivno iskorištavanje energije oslobođene fisijom teških izotopa: [[Nuklearna energija|fisijska nuklearna energetika]].

== Zasluge ==
Fermijevi najvažniji doprinosi podjednako su značajni u teorijskoj i eksperimentalnoj fizici, od teorije [[Beta raspad|β-raspada]] neutrona 1933. do prve kontrolirane lančane reakcije u prvome nuklearnom reaktoru CP 1 ([[nuklearni reaktor CP 1]]), izvedene 2. prosinca 1942. u krugu Sveučilišta u Chicagu.

Nakon Drugog svjetskog rata Sveučilište u Chicagu osnovalo je Institut za nuklearna istraživanja (danas ''The Enrico Fermi Institute'' ili ''Fermilab''). Fermijeve su zasluge velike i u fizici visokih energija. Bio je glavni pokretač gradnje [[Akcelerator čestica|sinkrociklotrona]] na Sveučilištu u Chicagu, a cijelo je postrojenje potkraj Fermijeva života premješteno u ''Fermilab''. Po njem su nazvani kemijski element [[fermij]], vrsta elementarnih čestica [[fermioni]], model elektronskog plina [[Fermijev plin]], kvantna statistika [[Fermi-Diracova statistika]], kvantna energija [[Fermijeva energija]], [[Thomas-Fermijev model atoma]] i drugo. <ref> '''Fermi, Enrico''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=19307] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.</ref>

==Izvori==
{{izvori}}

{{commons|Enrico Fermi}}

{{Nobelova nagrada za fiziku}}

{{GLAVNIRASPORED:Fermi, Enrico}}
[[Kategorija: Talijanski fizičari]]
[[Kategorija: Američki fizičari]]
[[Kategorija:Dobitnici Nobelove nagrade za fiziku]]

Enrico Fermi - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{(.)ommons(.*)}}' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica