https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Engleski_rogEngleski rog - Povijest promjena2026-08-07T09:03:03ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Engleski_rog&diff=398775&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-12-16T09:45:22Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Engleski rog'''-->{{Infokvir Glazbalo<br />
|ime= Engleski rog<br />
|image= English Horn picture.jpg<br />
|klasifikacija=<div align=center> [[Drvena puhačka glazbala]]<br />
|raspon= [[Datoteka:Range english horn.png|thumb]] <br />
|srodni= *[[oboa]]<br><br />
*[[fagot]]<br />
*[[kontrafagot]]<br />
|glazbenici= *[[Engelbert Brenner]] (1904.-1986.), ([[SAD]])<br><br />
*[[Harry Freedman]] (1922.-2005.), ([[Kanada]])<br />
*[[Hans Hadamowsky]] (1906.-1996.), ([[Austrija]])<br />
*[[Peter Henkelman]] (1882.-1949.), ([[Njemačka]])<br />
*[[Louis Speyer]] (1890.-1970.), ([[Francuska]])<br />
|članci=<br />
}}<br />
<br />
'''Engleski rog''' ([[Talijanski|tal.]] ''Corno inglese'', skraćeno '''C.i.'''), spada u skupinu [[drveni puhački instrumenti|drvenih puhačkih glazbala]]. Nastao je [[1725.]]g. u Italiji, usavršavanjem puno starijeg instrumenta zvanog ''oboa da caccia''.<br />
<br />
== Melodijski opseg ==<br />
<br />
Opseg mu je isti kao u [[oboa|oboe]] sa zvukom dubljim za kvintu. U tehničkom smislu je podudaran s njom i mogu ga svirati oboisti. Zvuk engleskog roga je vrlo srodan zvuku oboe, samo je nešto mukliji i tamniji, tako da mu naročito odgovaraju melodije mirnijeg toka i sjetnog ili tužnog izraza. Melodijski registar najpovoljniji mu je između "a" i "c2", u tom opsegu ton mu je vrlo snažan, a opet mek i izražajan.<br />
<br />
== Ton instrumenta ==<br />
<br />
Po izgledu se razlikuje od oboe ne samo dužinom nego i kruškastim proširenjem cijevi pri kraju, kao i povišenom metalnom cjevčicom na početku, koja nosi dvostruki jezičak od trske. Kruškasto proširenje koje se ponovo sužava kod izlaza, uzrokuje zatvoreniji i malo prigušeniji ton engleskog roga za razliku od oboe. Instrument zauzima mjesto u molskim temama gdje najviše do izražaja dolazi njegov čežnjiv i sanjarski karakter. Zbog toga se često u glazbi koristi kao instrument tužnog izražaja s puno čežnje i usamljenosti, poput pastoralne glazbe ili pastirske svirke.<br />
<br />
== Repertoar ==<br />
Mnogi poznati oboisti i drugi glazbenici izvode razne [[Skladba|skladbe]] na engleskom rogu. Zbog njegova specifičnoga [[zvuk]]a, mnogi su ga [[skladatelj]]i rabili u pojedinim svojim orkestralnim skladbama, primjerice:<br />
<br />
*[[Antonín Dvořák]]: IX. simfonija u e-molu "Iz Novog svijeta" op.95 (1893.)<br />
*[[Joaquín Rodrigo]]: ''Concierto de Aranjuez'' (1939.) <br />
*[[Vincenzo Bellini]]:''Il Pirata'' (Introduzione iz II. čina) (1827.)<br />
*[[Hector Berlioz]]: ''Rimski karneval: uvertira'' (1844.) i ''Harold u Italiji'' (1834.)<br />
*Hector Berlioz: ''Fantastična simfonija'' (III. stavak) (1830.)<br />
*[[Claude Debussy]]: ''Nokturni'' (1899.) <br />
*[[César Franck]]: ''Simfonija u D-duru'' (1888.) <br />
*[[Joseph Haydn]]: ''22. simfonija "Filozof"'' <br />
*[[Gordon Jacob]]: ''Rapsodija za engleski rog i gudače'' (1948.)<br />
*[[Maurice Ravel]]: ''Koncert za klavir i orkestar u G-duru'' (1931.) <br />
*[[Nikolaj Rimski Korsakov]]: ''Šeherezada'' op.35 (1888.)<br />
*[[Ned Rorem]]: ''Koncert za engleski rog i orkestar'' (1992.)<br />
*[[Gioacchino Rossini]]: ''Wilhelm Tell: Uvertira'' (1829.) <br />
*[[Dmitrij Šostakovič]]: ''11. simfonija u G-duru'' (1957.) <br />
*Dmitrij Šostakovič: ''8. simfonija u D-duru'' (1943.) <br />
*[[Jean Sibelius]]: ''Karelia suite'' (1893.) i ''Pelléas et Mélisande'' (1905.)<br />
*[[Petar Iljič Čajkovski]]: ''Romeo i Julija: uvertira - fantazija'' (1870.) <br />
*[[Ralph Vaughan Williams]]: V. simfonija u d-molu (1943.) <br />
*[[Richard Wagner]]:''Tristan i Izolda'' (1859.)<br />
<br />
{{Orkestralna glazbala}}<br />
{{mrva-glaz-instr}}<br />
<br />
[[Kategorija:Drvena puhačka glazbala]]</div>WikiSysop