Engelsberg - Povijest promjena

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{sv}}' u '{{šve oznaka}}'

2025-06-02T03:49:41Z

Zamjena teksta - '{{sv}}' u '{{šve oznaka}}'

←Starija inačica		Inačica od 2. lipanj 2025. u 03:49
Redak 14:		Redak 14:
	Željezaru je izgradio Per Larsson Gyllenhöök (1645.-1706.) 1681. godine u blizini rudnika željeza koji je postojao od 15. stoljeća, te ju je sa svojim sinom Andersom Gyllenbergom Höökom (1674.-1757.) razvio u jednu od najmodernijih željezara u 18. stoljeću. Ranih 1700-ih tu se izgradila upravna zgrada, tri spavaonice i tri velika čekića koje je pokretala [[vodenica]]. Ovi objekti su danas jedini nedirnuti industrijski objekti iz 18. stoljeća u Švedskoj, pa čak su i osposobljeni za rad. Zbog toga je 1993. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].		Željezaru je izgradio Per Larsson Gyllenhöök (1645.-1706.) 1681. godine u blizini rudnika željeza koji je postojao od 15. stoljeća, te ju je sa svojim sinom Andersom Gyllenbergom Höökom (1674.-1757.) razvio u jednu od najmodernijih željezara u 18. stoljeću. Ranih 1700-ih tu se izgradila upravna zgrada, tri spavaonice i tri velika čekića koje je pokretala [[vodenica]]. Ovi objekti su danas jedini nedirnuti industrijski objekti iz 18. stoljeća u Švedskoj, pa čak su i osposobljeni za rad. Zbog toga je 1993. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].

	Od 1728. do 1916. godine Engelberg je pripadao obitelji Söderhielm koja ga je prodala obitelji Timm koja je njime cijelo 19. stoljeća upravljala kao obiteljskim posjedom. Engelsberg je tada bila jedna od najvažnijih željezara u svijetu koja je proizvodila [[željezo]] po kojemu je Švedska postala popularna i zbog čega je postala najveći proizvođač željeza u svijetu.<ref>[http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm Opis na turističkim stranicama Fegerste] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20100812053215/http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm \|date=12. kolovoza 2010. }} Posjećeno 10. siječnja 2011. {{sv}}</ref> Generalkonzul Axel Ax: son Johnson ga je 1916. godine uključio u koncern Avesta Jernverks<ref>Nils Segerstråle, [http://runeberg.org/svefidei/0254.html Övriga fideikommiss], 1979. {{sv}}</ref>, te je i danas u posjedu ove obitelji koja ga je 1970-ih obnovila uz pomoć Odbora za nacionalnu baštinu.		Od 1728. do 1916. godine Engelberg je pripadao obitelji Söderhielm koja ga je prodala obitelji Timm koja je njime cijelo 19. stoljeća upravljala kao obiteljskim posjedom. Engelsberg je tada bila jedna od najvažnijih željezara u svijetu koja je proizvodila [[željezo]] po kojemu je Švedska postala popularna i zbog čega je postala najveći proizvođač željeza u svijetu.<ref>[http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm Opis na turističkim stranicama Fegerste] {{Webarchive\|url=https://web.archive.org/web/20100812053215/http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm \|date=12. kolovoza 2010. }} Posjećeno 10. siječnja 2011. {{šve oznaka}}</ref> Generalkonzul Axel Ax: son Johnson ga je 1916. godine uključio u koncern Avesta Jernverks<ref>Nils Segerstråle, [http://runeberg.org/svefidei/0254.html Övriga fideikommiss], 1979. {{šve oznaka}}</ref>, te je i danas u posjedu ove obitelji koja ga je 1970-ih obnovila uz pomoć Odbora za nacionalnu baštinu.

	==Izvori==		==Izvori==
Redak 21:		Redak 21:
	==Vanjske poveznice==		==Vanjske poveznice==

	*[https://web.archive.org/web/20070930014646/http://www.raa.se/cms/extern/en/places_to_visit/world_heritage_sites/engelsberg_ironworks.html ''Riksantikvarieämbetet'' opis željezare] {{sv}}		*[https://web.archive.org/web/20070930014646/http://www.raa.se/cms/extern/en/places_to_visit/world_heritage_sites/engelsberg_ironworks.html ''Riksantikvarieämbetet'' opis željezare] {{šve oznaka}}
	*[https://web.archive.org/web/20070326084123/http://www.ekomuseum.se/english/besoksmal/engelsberg.html ''Ekomuseum Bergslagen'' description] {{sv}}		*[https://web.archive.org/web/20070326084123/http://www.ekomuseum.se/english/besoksmal/engelsberg.html ''Ekomuseum Bergslagen'' description] {{šve oznaka}}
	{{Svjetska baština u Švedskoj}}		{{Svjetska baština u Švedskoj}}

Suradnik10: Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

2025-04-18T02:28:06Z

Zamjena teksta - '{{UNESCO-svjetska baština' u '{{UNESCO – svjetska baština'

←Starija inačica		Inačica od 18. travanj 2025. u 02:28
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Engelsberg'''-->{{UNESCO-svjetska baština		<!--'''Engelsberg'''-->{{UNESCO – svjetska baština
	\|ime mjesta = Željezara Engelsberg		\|ime mjesta = Željezara Engelsberg
	\|slika = Engelsberg-Huettenwerk-01.jpg		\|slika = Engelsberg-Huettenwerk-01.jpg

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-25T00:24:37Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{UNESCO-svjetska baština
|ime mjesta = Željezara Engelsberg
|slika = Engelsberg-Huettenwerk-01.jpg
|godina = [[1993.]] <small>(17. zasjedanje)</small>
|vrst baštine = Kulturno dobro
|mjerilo = iv
|ugroženost = ne
|poveznica = [http://whc.unesco.org/en/list/556 556]
|država = {{ZD+X/Š|ŠVE}}
}}
[[Datoteka:Engelsbergs bruk 1996.jpg|mini|lijevo|<center>Objekti željezare Engelsberg]]
'''Željezara Engelsberg''' ([[švedski]]: ''Engelsbergs bruk'') je [[željezara]] na obali jezera [[Åmänningen]], pored mjesta Ängelsberg u općini Fagersta, 10 km od grada [[Fagersta]], [[županija Västmanland]], središnja [[Švedska]].

Željezaru je izgradio Per Larsson Gyllenhöök (1645.-1706.) 1681. godine u blizini rudnika željeza koji je postojao od 15. stoljeća, te ju je sa svojim sinom Andersom Gyllenbergom Höökom (1674.-1757.) razvio u jednu od najmodernijih željezara u 18. stoljeću. Ranih 1700-ih tu se izgradila upravna zgrada, tri spavaonice i tri velika čekića koje je pokretala [[vodenica]]. Ovi objekti su danas jedini nedirnuti industrijski objekti iz 18. stoljeća u Švedskoj, pa čak su i osposobljeni za rad. Zbog toga je 1993. godine upisana na [[UNESCO]]-v [[popis mjesta svjetske baštine u Europi]].

Od 1728. do 1916. godine Engelberg je pripadao obitelji Söderhielm koja ga je prodala obitelji Timm koja je njime cijelo 19. stoljeća upravljala kao obiteljskim posjedom. Engelsberg je tada bila jedna od najvažnijih željezara u svijetu koja je proizvodila [[željezo]] po kojemu je Švedska postala popularna i zbog čega je postala najveći proizvođač željeza u svijetu.<ref>[http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm Opis na turističkim stranicama Fegerste] {{Webarchive|url=https://web.archive.org/web/20100812053215/http://www.fagersta.se/turism/sev_engelsbergs_b.htm |date=12. kolovoza 2010. }} Posjećeno 10. siječnja 2011. {{sv}}</ref> Generalkonzul Axel Ax: son Johnson ga je 1916. godine uključio u koncern Avesta Jernverks<ref>Nils Segerstråle, [http://runeberg.org/svefidei/0254.html Övriga fideikommiss], 1979. {{sv}}</ref>, te je i danas u posjedu ove obitelji koja ga je 1970-ih obnovila uz pomoć Odbora za nacionalnu baštinu.

==Izvori==
{{izvori}}

==Vanjske poveznice==

*[https://web.archive.org/web/20070930014646/http://www.raa.se/cms/extern/en/places_to_visit/world_heritage_sites/engelsberg_ironworks.html ''Riksantikvarieämbetet'' opis željezare] {{sv}}
*[https://web.archive.org/web/20070326084123/http://www.ekomuseum.se/english/besoksmal/engelsberg.html ''Ekomuseum Bergslagen'' description] {{sv}}
{{Svjetska baština u Švedskoj}}

{{coord|59|58|00|N|16|00|30|E|display=title|region:SE_type:landmark_source:dewiki}}

[[Kategorija:Svjetska baština u Švedskoj]]
[[Kategorija:Građevine u Švedskoj]]