https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=Energetska_sigurnostEnergetska sigurnost - Povijest promjena2026-07-17T00:25:45ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Energetska_sigurnost&diff=262237&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-10-28T03:35:08Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Energetska sigurnost'''-->[[Datoteka:Centrale-nucleaire-civaux.jpg|mini|250px|Centrala nuklearne elektrane (predstavlja dio kritične infrastrukture)]]<br />
[[Datoteka:Middelgrunden wind farm 2009-07-01 edit filtered.jpg|mini|250px|Vjetrenjače (obnovljivi izvori energije, odnosno kritična infrastruktura)]]<br />
[[Datoteka:US Navy 111219-N-ZZ999-070 A visit, board, search and seizure team from the guided-missile destroyer USS Pinckney (DDG 91) approaches a suspected p.jpg|mini|250px|Američka mornarica vrši presretanje [[Somalija|Somalijaca]] osumnjičenih za [[piratstvo]]]]<br />
[[Datoteka:Armed guard escort on a merchant ship.jpg|mini|250px|Naoružani zaštitari čuvaju teretni brod]]<br />
'''Energetska sigurnost''' je dio [[nacionalna sigurnost|nacionalne sigurnosti]] koja je povezana s prirodnim resursima koji se koriste za dobivanje i korištenje [[energija|energije]]. Jedno od glavnih obilježja [[politika|politike]] i [[ekonomija|ekonomije]] 21. stoljeća je borba i utrka za relativno jeftinom i učinkovitom energijom, a nejednaka distribucija energetskih izvora (sirovina) i konačnog proizvoda može dovesti do strateške političke, vojne i/ili ekonomske neravnoteže među državama. <br />
<br />
Suvremene potrebe i tržište u 21. stoljeću sve se više oslanjaju na [[Obnovljivi izvori energije|obnovljive]] izvore energije, a efikasnost istih dovodi do nužnog jačanja ulaganja u energetsku sigurnost. <br />
<br />
==Sigurnosne ugroze==<br />
<br />
Sigurnosno ugroze energetske opskrbe (sirovine i/ili konačni proizvodi) mogu doći iz više izvora. Najčešće, ugroze dolaze zbog [[politika|političke]] nestabilnosti u zemljama koje su bogate rudama. Osim toga ugroza može doći i planski, odnosno namjernim manipulacijama opskrbom energije (pr. [[Rusija]] je [[2014.]] godine prijetila [[Europi]] manipulacijom cijene plina, odnosno [[Ukrajina|Ukrajini]] gašenje opskrbe zbog neplaćenog duga za korištenje istog).<ref>[http://www.jutarnji.hr/vijesti/svijet/putin-europi-prijeti-cijenama-plina-bruxelles-trazi-rjesenje-koje-ce-ignorirati-rusiju/788299/ PUTIN EUROPI PRIJETI CIJENAMA PLINA Bruxelles traži rješenje koje će ignorirati Rusiju] jutarnji.hr/, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref> <br />
<br />
Sigurnosne energetske ugroze mogu biti izazvane ratovima, konfliktima, [[terorizam|terorizmom]], [[Pirati|piratstvom]], itd. Primjer su masovna uništavanja naftnih polja u [[Građanski rat u Siriji|Siriji]], odnosno zauzimanja istih od strane tzv. [[Islamska država|Islamske države]].<ref>[http://www.advance.hr/vijesti/rusija-unistava-gigantski-isil-ov-naftovod-na-kotacima-koji-se-proteze-kroz-siriju-i-irak-unisteno-oko-500-cisterni/ Rusija uništava gigantski ISIL-ov "naftovod na kotačima" koji se proteže kroz Siriju i Irak - uništeno oko 500 cisterni] advance.hr, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref> Islamska država je početkom [[2017.]] godine uništila naftna postrojenja hrvatske naftne tvrtke [[INA]].<ref>[http://www.total-croatia-news.com/politics/15679-isil-destroys-ina-s-gas-facility-in-syria ISIL destroys INA's facilities in Sirya] total-croatia-news.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><br />
<br />
Ugroze također mogu doći zbog unutarnje politike određene države ([[Venezuela]] je pod okriljem socijalističke agende nacionalizirala postrojenja koja proizvode naftu i gorivo te su takve prilike tijekom godina dovele do lošijeg ekonomskog stanja zemlje, posljedično i do pojave masovnih štrajkova i nemira). 2007. godine, Chavezova vlada nacionalizirala je četiri velika proizvođača nafte tako što je otkupila većinu dionica od prijašnjih vlasnika, plativši ih ukupno preko 30 milijardi dolara. Do 2011. godine vlada je nacionalizirala preko 11 dodatnih postrojenja.<ref>[http://www.reuters.com/article/us-venezuela-election-nationalizations/factbox-venezuelas-nationalizations-under-chavez-idUSBRE89701X20121008 Factbox: Venezuela's nationalizations under Chavez] reuters.com, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><br />
<br />
Suvremene ugroze proizlaze također zbog masovne industrijalizacije država poput [[Kina|Kine]] i [[Indija|Indije]] koje polako preuzimaju ulogu vodećih energetskih sila svijeta, a relativno se loše odnose prema klimatskim promjenama i nepovratnim zagađivanjima koje njihova proizvodnja uzrokuje.<ref>Farah, Paolo Davide; Rossi, Piercarlo (2. prosinca, 2011.). "National Energy Policies and Energy Security in the Context of Climate Change and Global Environmental Risks: A Theoretical Framework for Reconciling Domestic and International Law Through a Multiscalar and Multilevel Approach". European Energy and Environmental Law Review. 2 (6): 232.–244. SSRN 1970698</ref><br />
<br />
==Dugoročna sigurnost==<br />
<br />
Dugoročna energetska sigurnost počiva na mjerama za povećanje samostalne proizvodnje sirovina i konačnih proizvoda, odnosno na smanjenju ovisnosti o uvozu energenata. Određene države koje nisu prirodno bogate sirovinama ulaze u energetske paktove i saveze pomoću kojih osiguravaju relativno stabilan i povoljniji uvoz energenata u širem smislu. <br />
<br />
Energetska kriza iz [[1973.]] godine natjerala je određeni broj država da povećaju vlastitu energetsku sigurnost. Tako je [[Japan]], koji je do tada bio skoro potpuno ovisan o uvozu [[nafta|nafte]], svoju naciju upoznao s obnovljivim izvorima energije, nuklearnom energijom i biogorivima. <br />
<br />
===Nuklearna energija===<br />
<br />
[[Nuklearna energija]], odnosno dobivanje ruda za korištenje iste, važan je izvor energetske stabilnosti pojedine države. [[2007.]] godine [[Kanada]] je proizvodila 23% svjetskog [[uranija]], [[Australija]] 21%, itd. 2000. godine nuklearna energija koristila se za proizvodnju 13% električne energije u svijetu.<ref>[https://www.iea.org/publications/freepublications/ Free Publications] iea.org, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><br />
<br />
===Uloga NATO saveza===<br />
<br />
NATO savez tijekom godina razvio je strateške koncepte i dokumente koji mu osim vojne uloge daju ulogu u zaštiti energenata i njihovih izvora. Jedna od glavnih komponenti i uloga [[NATO]] saveza u toj zaštiti je efektivna i konstantna zaštita [[kritična infrastruktura|kritične infrastrukture]] te tranzitnih područja i pravaca kojim se energija transportira.<ref name="nato">[http://www.nato.int/docu/review/2011/Climate-Action/Energy_Security/CR/index.htm Nato i energetska sigurnost] nato.int, pristupljeno 4. rujna 2017.</ref><br />
<br />
Članice NATO sveza neovisne su po pitanjima sklapanja ugovora s raznim opskrbljivačima energije, a dodatni problem i izazov predstavlja neizbježna suradnja članica i [[Rusija|Rusije]] po pitanju energije.<ref name="nato"/> NATO po tom planu provodi dijalog i razmjenu podataka između zemalja članica i zemalja koje nisu članice saveza, razmjenu informacija s privatnim sektorom, sigurnosne analize opskrbe energijom za potrebe NATO vojnih operacija, predviđanje stabilnosti odnosa u svijetu i sl.<ref name="nato"/><br />
<br />
==Izvori==<br />
{{Izvori}}<br />
<br />
[[Kategorija:Nacionalna sigurnost]]<br />
[[Kategorija:Energetika]]</div>WikiSysop