https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&feed=atom&title=EmpirizamEmpirizam - Povijest promjena2026-09-06T15:58:53ZPovijest promjena ove stranice na wikijuMediaWiki 1.42.3https://enciklopedija.cc/index.php?title=Empirizam&diff=7008&oldid=prevWikiSysop: Bot: Automatski unos stranica2021-07-13T09:36:10Z<p>Bot: Automatski unos stranica</p>
<p><b>Nova stranica</b></p><div><!--'''Empirizam'''-->'''Empirizam''' ([[grčki jezik|grč.]] ''empeiría'', »iskustvo«) je [[Gnoseologija|gnoseološki]] (teorija o spoznaji) pravac, koji zastupa stav da je iskustvo osnovni izvor [[spoznaja|spoznaje]] i da joj ono određuje domet, mogućnosti i granice. To je upravo ono što želi reći osnovna deviza empirizma: ''Nihil est in intellectu quod non fuerit in sensu'' odnosno, da je svaka razumska spoznaja uvjetovana osjetilnom, da je razum u većoj ili manjoj mjeri ograničen samo na [[asocijacija|asocijativno]] kombiniranje iskustvene građe. Pojedini empiristi drugačije, uže ili šire određuju iskustvo i ulogu razuma u [[spoznaja|spoznavanju]].<br />
<br />
'''Empiristi''' poriču [[A priori|apriornost]] u oba smisla, [[psihologija|psihološkom]] i spoznajno-teoretskom ([[logika|logičkom]], [[Teorija spoznaje|noetičkom]]). Znanje nije urođeno, nego se postepeno stiče putem opažanja (a posteriori). To je jedini izvor znanja - a to je i jedini temelj istine (vrijednosti). Time je postavljena i granica istinitog znanja (spoznaje): samo unutar iskustva.<br />
Nije moguća prekoiskustvena ili [[metafizika|metafizička]] spoznaja (o [[Bog|Bogu]], o [[duša|duši]], o slobodi, etc.). Ovu tezu zastupa ''pozitivizam'' kao ogranak empirizma.<br />
[[Immanuel Kant|Kant]] se ne slaže s [[racionalizam|racionalistima]], da bi racionalni a priori sam za sebe bio faktor znanstvene spoznaje, nego u zajednici s osjetima (osjetilnim afekcijama: ovo bijelo, crno, toplo, tvrdo, mirisno, etc.). Apriorna je spoznaja ograničena na empiriju.<br />
<br />
== Začetnik empirizma ==<br />
'''[[John Locke]]''' ([[1632.]] – [[1704.]]) utemeljitelj je spoznajne teorije kao sustavne filozofske discipline.<br />
U svom "Ogledu o ljudskom razumu" Locke najprije pobija mišljenje da postoje urođene spoznaje (ideje, načela). Oni koji to tvrde pozivaju se na opće slaganje sviju kao svoj najjači argument.<br />
<br />
== Društveno uređenje i zbivanja ==<br />
'''Engleska empiristička filozofija''' je razdoblje najsnažnijeg razvoja engleske filozofije od kraja 16. do sredine 18. stoljeća. Slabljenje [[feudalizam|feudalizma]], a jačanje građanskog staleža u doba prvobitne akumulacije kapitala u Engleskoj prati borba za vlast između kralja, građanstva i plemstva, kralja i [[parlament|parlamenta]]. U filozofiji se stoga postavlja problem države, društvenog ugovora i [[suverenitet|suvereniteta]]. U burnim revolucionarnim zbivanjima pogubljenjem [[Karlo I., kralj Engleske|Karla I.]] ''([[1649.]])'' skršena je apsolutna vlast kralja. [[Oliver Cromwell|Cromwellovom]] je diktaturom ''([[1653.]] – [[1658.]])'' razbijen otpor krajnjih nepomirljivih gledišta, pa je "Slavnom revolucijom" ''([[1688.]])'' ostvaren kompromis između građanske klase i veleposjednika. Uspostavljen je društveni poredak koji je Engleskoj osigurao razvoj proizvodnje i trgovine, a dominacija i [[primat]] Engleske traje sve do prvog svjetskog rata.<br />
Predstavnici su engleskog empirizma usredotočeni na dva središnja problema: na pitanje metode prirodoznanstvenog istraživanja i pitanje države.<br />
<br />
== Vidi također ==<br />
<br />
*[[Filozofija]]<br />
*[[Gnoseologija]]<br />
*[[Senzualizam]]<br />
*[[Intuicionalizam]]<br />
*[[Kriticizam]]<br />
*[[Racionalizam]]<br />
*[[Iracionalizam]]<br />
<br />
{{filozofija}}<br />
<br />
{{GLAVNIRASPORED:Empirizam}}<br />
[[Kategorija:Epistemologija]]<br />
[[Kategorija:Gnoseološki pojmovi]]</div>WikiSysop