WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-28T09:24:50Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:cmglee_Cambridge_Science_Festival_2016_sodium_lines.jpg|mini|desno|300px|Prikaz [[spektrometar|spektrometra]] kojim se promatra emisijska D linija [[natrij]]a, [[valna duljina|valne duljine]] 589 [[nanometar]]a D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i [[plamen]]a koji se natapa slanom vodom.]]

[[datoteka:Na-D-sodium D-lines-589nm.jpg|mini|desno|300px|Emisijski spektar [[natrij]]a koji prikazuje svojstvenu D liniju.]]

'''Emisijski spektar''' koji nastaje raščlanjivanjem (na primjer s pomoću [[optička prizma|optičke prizme]] ili [[optička rešetka|optičke rešetke]]) emitiranoga [[zračenje|zračenja]] [[Toplinsko zračenje|užarenih tijela]] svojstven je za fizikalna i kemijska svojstva izvora zračenja. <ref> '''spektar''', [http://www.enciklopedija.hr/Natuknica.aspx?ID=57368] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2017.</ref>

Među najvažnije [[spektroskopija|spektroskopske tehnike]] koje se temelje na međudjelovanju tvari s [[elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskim zračenjem]] ubrajaju se:
* na [[Apsorpcijska spektroskopija|apsorpciji]] i na emisiji zračenja: spektroskopija [[ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastoga zračenja]] (UV) i [[svjetlost|vidljivoga zračenja]], [[infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]] (IR), [[rendgensko zračenje|rendgenskoga zračenja]] i [[gama zračenje|gama zračenja]] ([[Mössbauerov učinak]]);
* samo na emisiji: spektroskopija [[Fluorescencija|fluorescencije]].

== Objašnjenje ==
[[Čvrste tvari]] usijane do bijelog žara emitiraju [[svjetlost]], koja daje svih [[valna duljina|valnih duljina]], odnosno [[boja]], sličan [[Fraunhoferove linije|Sunčevu spektru]]. Takav se spektar zove neprekidni ili kontinuirani spektar jer kod njega jedna boja prelazi neprekidno u drugu. U izuzetnim slučajevima takve spektre daju [[tekućine]] i [[plin]]ovi.

Plinoviti izvori svjetlosti daju diskontinuirani spektar koji može biti linijski i vrpčasti. Ako je izvor svjetlosti užareni [[plin]] ili [[para]] u [[atom]]skom stanju onda dobijemo [[linijski spektar]]. Linijski spektri sastoje se od nekoliko oštrih crta. Takav je spektar svojstven za pojedine [[Kemijski element|kemijske elemente]], od kojih se sastoji plin izvora svjetlosti. Na primjer [[Spektar (fizika)|spektar]] [[natrij]]evih [[para]] pokazuje samo jednu žutu crtu. Pošto linijske spektre daju atomi pojedinih kemijskih elemenata, zato se oni zovu [[atomska spektrometrija|atomski spektri]]. Oni su najvažniji od sviju spektara.

Ako je izvor svjetlosti plin ili para u [[molekula]]rnom stanju, onda svjetlost koju daje takav izvor svjetlosti ima vrpčasti spektar. Takav se spektar sastoji od nekoliko širokih svijetlih pruga (vrpca) koje su na jednoj strani oštro ograničene, a na drugoj se strani postepeno gube. Ovakav spektar daju spojevi koji se ni u užarenom plinovitom stanju ne raspadaju. To je spektar molekula. Od elemenata takav spektar daje [[dušik]] i [[jod]]. Sve te spektre zovemo emisijski spektri, jer ih dobivamo od izvora, koji emitiraju svjetlost.

[[datoteka:Emission spectrum-H.svg|mini|757px|center|Emisijski spektar [[vodik]]a.]]

[[datoteka:Emission spectrum-Fe.svg|mini|757px|center|Emisijski spektar [[željezo|željeza]].]]

== Apsorpcijski spektar ==
{{glavni|Apsorpcijski spektar}}

Promatramo li [[spektroskop]]om zrake bijele svjetlosti koje su prošle kroz pare nekog kemijskog elementa, vidjet ćemo da spektar više nije kontinuiran, već da se u njemu nalaze tamne linije. Te se tamne linije nalaze upravo tamo gdje bi inače bile svijetle linije u emisionom spektru pare. Znači da su pare, kroz koje je prošla bijela svijetlost, apsorbirale upravo one valne duljine bijele svjetlosti koje bi one emitirale kad bi same davale spektar. '''Takav spektar u kome se pojavljuju tamne linije zove se apsorpcijski spektar.'''

Sunčev spektar je tipični apsorpcijski spektar, kako je to utvrdio njemački fizičar [[Joseph von Fraunhofer|J. Fraunhofer]] 1814. Naime zrake bijele svjetlosti koje izlaze iz [[Sunčeva jezgra|Sunčeve jezgre]] prolaze kroz njegovu [[atmosfera|atmosferu]], u kojoj se nalaze pare nekih kemijskih elemenata. Te pare apsorbiraju svjetlost onih valnih duljina koje bi one same emitirale. Tamne linije u spektru Sunca zovu se [[Fraunhoferove linije]].

Na temelju toga [[Gustav Robert Kirchhoff|G. R. Kirchoff]] je postavio [[Kirchhoffovi zakoni spektroskopije|zakon emisije i apsorpcije]], koji kaže: '''Odnos između emisije, to jest energije zračenja nekog tijela, i apsorpcije, to jest energije koju tijelo apsorbira, konstantan je za sva tijela pri istoj temperaturi i istoj valnoj duljini zračenja.''' To znači, što više neko tijelo zrači zrake svjetlosti određene valne duljine pri određenoj [[temperatura|temperaturi]], to će ono tu svjetlost više apsorbirati pri istoj temperaturi. <ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>

[[datoteka:Fraunhofer lines.svg|mini|757px|center|[[Sunčeva svjetlost|Sunčev spektar]] sa [[Fraunhoferove linije|Fraunhoferovim linijama]].]]

== Izvori ==
{{izvori}}

[[Kategorija:Spektroskopija]]
[[Kategorija:Elektromagnetizam]]
[[Kategorija:Analitička kemija]]
[[Kategorija:Nuklearna fizika]]

Emisijski spektar - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica