WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

2021-11-17T05:23:04Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

←Starija inačica		Inačica od 17. studeni 2021. u 05:23
Redak 26:		Redak 26:
	}}		}}

	'''Emir Kusturica''' ([[Sarajevo]], [[24. studenog]] [[1954.]]) je [[Jugoslaveni\|jugoslavenski]] i [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpski]]<ref name="b92">{{~~cite web~~ \|url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2014&mm=01&dd=19&nav_id=801858 \|title=Kusturica: Srbija je moja otadžbina\|author=\|date=19. siječnja 2014. \|website=www.b92.net \|publisher=[[B92]] \| language= srpski \|accessdate=10. studenoga 2018.}}</ref><ref>{{~~cite web~~\|title= Biography\|url=http://www.kustu.com/w2/en:biography\|language=srpski\|website=kustu.com\|accessdate=10. studenoga 2018.}}</ref> filmski redatelj iz [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]]. U prvom dijelu svog opusa bavio se temama vezanim za život u [[SFRJ\|komunističkoj Jugoslaviji]], [[BiH]], te njegovom rodnom Sarajevu. Radio je i u [[SAD\|Sjedinjenim Američkim Državama]], a već duži niz godina živi i radi u [[Srbija\|Srbiji]].		'''Emir Kusturica''' ([[Sarajevo]], [[24. studenog]] [[1954.]]) je [[Jugoslaveni\|jugoslavenski]] i [[Srbi Bosne i Hercegovine\|srpski]]<ref name="b92">{{Citiranje weba \|url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2014&mm=01&dd=19&nav_id=801858 \|title=Kusturica: Srbija je moja otadžbina\|author=\|date=19. siječnja 2014. \|website=www.b92.net \|publisher=[[B92]] \| language= srpski \|accessdate=10. studenoga 2018.}}</ref><ref>{{Citiranje weba\|title= Biography\|url=http://www.kustu.com/w2/en:biography\|language=srpski\|website=kustu.com\|accessdate=10. studenoga 2018.}}</ref> filmski redatelj iz [[Bosna i Hercegovina\|Bosne i Hercegovine]]. U prvom dijelu svog opusa bavio se temama vezanim za život u [[SFRJ\|komunističkoj Jugoslaviji]], [[BiH]], te njegovom rodnom Sarajevu. Radio je i u [[SAD\|Sjedinjenim Američkim Državama]], a već duži niz godina živi i radi u [[Srbija\|Srbiji]].

	== Život i djelo ==		== Život i djelo ==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-03T07:28:11Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{Infookvir filmski umjetnik
|ime = Emir Kusturica
|slika = Emir_kusturica_72_9643.jpg
|veličina = 250px
|opis slike = Emir Kusturica 2009. godine.
|rodno ime =
|pseudonim = Nemanja Kusturica
|rođenje = [[24. studenog]] [[1954.]], [[Sarajevo]]
|smrt =
|zanimanje = [[redatelj]], [[scenarist]], [[glazbenik]]
|godine rada = [[1978.]] - danas
|web =
|važnije uloge =
|važniji filmovi =
|oscar =
|emmy =
|tony =
|zlatni globus =
|bafta =
|cesar = '''Najbolji film iz Europske unije''' [[2005.]] ''[[Život je čudo]]''
|goya =
|afi =
|olivier =
|saturn =
|ostale_nagrade = '''[[Venecijanski filmski festival|Zlatni lav za najbolji prvi rad]]''' [[1981.]] ''[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]'' '''Zlatna Arena za najboljeg redatelja''' [[1985.]] ''[[Otac na službenom putu]]'' '''[[Zlatna palma]]''' [[1985.]] ''[[Otac na službenom putu]]'' [[1995.]] ''[[Podzemlje (1995)|Podzemlje]]'' '''Nagrada Filmskog festivala u Cannesu za najboljeg redatelja''' [[1989.]] ''[[Dom za vešanje]]'' '''Srebrni medvjed za najboljeg redatelja''' [[1993.]] ''[[Arizona Dream]]''
}}

'''Emir Kusturica''' ([[Sarajevo]], [[24. studenog]] [[1954.]]) je [[Jugoslaveni|jugoslavenski]] i [[Srbi Bosne i Hercegovine|srpski]]<ref name="b92">{{cite web |url=http://www.b92.net/kultura/vesti.php?nav_category=268&yyyy=2014&mm=01&dd=19&nav_id=801858 |title=Kusturica: Srbija je moja otadžbina|author=|date=19. siječnja 2014. |website=www.b92.net |publisher=[[B92]] | language= srpski |accessdate=10. studenoga 2018.}}</ref><ref>{{cite web|title= Biography|url=http://www.kustu.com/w2/en:biography|language=srpski|website=kustu.com|accessdate=10. studenoga 2018.}}</ref> filmski redatelj iz [[Bosna i Hercegovina|Bosne i Hercegovine]]. U prvom dijelu svog opusa bavio se temama vezanim za život u [[SFRJ|komunističkoj Jugoslaviji]], [[BiH]], te njegovom rodnom Sarajevu. Radio je i u [[SAD|Sjedinjenim Američkim Državama]], a već duži niz godina živi i radi u [[Srbija|Srbiji]].

== Život i djelo ==

===Prve godine===
Emir Kusturica se rodio [[24. studenog]] [[1954.]] po prezimenu i imenu u [[Muslimani|muslimanskoj]] obitelji koja se deklarirala kao ateisti, 2005. se godine Kusturica krstio na [[Jurjevo|Đurđevdan]] u [[Srpska pravoslavna crkva|Srpskoj pravoslavnoj crkvi]]. Kršteno ime mu je Nemanja. Kasnije je o svom podrijetlu govorio: ''"Moj otac je bio ateist i uvijek se deklarirao kao [[Srbi|Srbin]]. Dobro, možda smo mi bili Muslimani 250 godina, ali smo bili [[Pravoslavlje|pravoslavci]] prije toga i duboko u sebi uvijek bili [[Srbi]], vjera to ne može promijeniti. Mi smo postali Muslimani samo da bi preživjeli Turke."''<ref>{{Citiranje časopisa|author=Emir Kusturica|title='I will not cut my film'|url=http://www.theguardian.com/film/2005/mar/04/2|date=2005-03-04|language=en|accessdate=2020-08-21}}</ref> Kusturica se javno deklarira kao Srbin. Njegov otac Murat Kusturica je radio u ministarstvu informiranja [[SR Bosna i Hercegovina|SR Bosne i Hercegovine]]. Emirova majka Senija je bila domaćica.

Tijekom školovanja Emir nije bio pretjerano uspješan đak, ali njegov otac koji je vidio sinovljevu zaljubljenost u filmove koristi svoje rodbinske veze kako bi poslao na čuvenu [[Prag|prašku]] filmsku akademiju. <ref>[http://www.nacional.hr/clanak/48805/seljacka-buna-protiv-kusturice Seljačka buna protiv Kusturice]</ref>

===Počeci karijere===
Talent za film Kusturica je imao već u srednjoj školi (dobio je priznanja). Režiju je studirao u [[Prag|Praškoj]] filmskoj akademiji ([[FAMU]]), koju je završio [[1978.]] Već u toku studija počeo je dobijati nagrade, za studentski rad - kratki film ''Guernica'', rađen po noveli [[Alija Isaković|Alije Isakovića]] nagrađen je na ''Festivalu studentskog filma u [[Karlovy Vary|Karlovym Varyma]]''.
Po povratku u rodno [[Sarajevo]] zapošljava se na tadašnjoj ''RTV Sarajevo''. Njegov prvi film za tu kuću ''Nevjeste dolaze'', izazvao je kontraverze i polemike zbog prizora ''eksplicitnog seksa''. Njegov drugi televizijski film ''Bife Titanik'', rađen po pripovijetci [[Nobelova nagrada|nobelovca]] [[Ivo Andrić|Ive Andrića]], prošao je puno bolje. Za nj je dobio nagradu za režiju na ondašnjem ''Jugoslavenskom televizijskom festivalu u [[Portorož|Portorožu]]''.

Njegov prvi cjelovečernji igrani film bio je ''[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]'', ( [[1981.]]) po scenariju [[Abdulah Sidran|Abdulaha Sidrana]]. Taj film donio je ''Kusturici'' dvije velike nagrade; ''Zlatnog Lava'' za najbolji debitantski film na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]], i nagradu ''FIPRESCI'', na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]]. Ovaj film donio mu je i ''Zlatnu Arenu'' na [[Festival igranog filma u Puli|Festivalu jugoslavenskog igranog filma u Puli]] ([[1981.]]).

Da mu nagrade nisu slučajno date, pokazao je već svojim sljedećim filmom ''Otac na službenom putu'' ([[1985.]]), ponovno rađenom sa istim scenaristom [[Abdulah Sidran|Abdulahom Sidranom]]. Ovaj film donio mu je [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]] i nominaciju za [[Oscar|Oskara]] za najbolji neengleski film, ''Američke filmske akademije''.

Kusturica je tijekom svog rada u [[Sarajevo|Sarajevu]], predavao filmsku režiju na ''Akademiji scenskih umetnosti u Sarajevu''.

Tijekom [[1986.]] – [[1988.]] Kusturica je svirao [[bas-gitara|bas-gitaru]] u sarajevskom [[rock]] sastavu ''[[Zabranjeno pušenje]]''. Ta njegova [[rock]] faza i druženje s [[Goran Bregović|Goranom Bregovićem]] i ostalim sarajevskim [[rock]] glazbenicima, imala je traga i u Kusturičinom filmskom opusu. Goran Bregović je radio glazbu za njegove filmove; ''Dom za vješanje'', ''Arizona Dream'' (vokal [[The Stooges|Iggy Pop]]) i ''Underground''.

===Kusturica tijekom 1990-tih===

Nakon početka rata u Bosni, Kusturica je otišao u [[SAD|Sjedinjene Američke Države]] i predavao režiju na ''Univerzitetu Columbia'' u [[New York|New Yorku]].
Jedan od njegovih američkih studenata ''David Atkins'' pokazao mu je svoj scenarij (komediju apsurda), iz kojeg je nastao njegov prvijenac na američkom tržištu - ''Arizona Dream'' ([[1993.]]), s glumcima;[[Faye Dunaway]], [[Johnny Depp|Johnny Deppom]] i [[Jerry Lewis|Jerryjem Lewisom]] u uglavnim ulogama. I ovaj film mu je donio nagrade, nagrađen je ''Srebrnim Medvjedom'' i posebnom nagradom žirija na [[Berlinski filmski festival|Filmskom festivalu u Berlinu]] [[1993.]]

Sljedeći njegov film ''[[Podzemlje (1995.)|Underground]]'' iz [[1995.]], rađen je po scenariju [[Dušan Kovačević|Dušana Kovačevića]], i djelomično financiran od strane državne ''Radio Televizije Srbije'', u tijeku sukoba u bivšoj Jugoslaviji, izazvao je brojne kontraverze i otvorene napade, zbog svog zbunjujućeg sadržaja (koju su mnogi tumačili kao opravdavanje srpske agresivne politike).
Film je na apsurdno - komičan način bio prikaz povijesti [[SFR Jugoslavija|Jugoslavije]], od njezinih početaka iz [[Drugi svjetski rat|Drugog svjetskog rata]], do ratnih sukoba iz 1990-tih prilikom raspada zemlje.
Pojedini kritičari su u ovom Kusturičinom filmu vidjeli samo prosrpsku i [[četnici|četničku]] propagandu i njihov pogled na sukobe u Jugoslaviji, dok su drugi u tome vidjeli ironičan pogled na balkanske etničke grupe i njihov jetki opis. Tijekom tog perioda, ''Kusturica'' je dao i par intervjua u kojima je na neki način branio politiku [[Slobodan Milošević|Slobodana Miloševića]] i napao zapadne i islamske medije kao raspirivače rata.<ref name="Canned Lies">[http://www.barnsdle.demon.co.uk/bosnia/caned.html Canned Lies]</ref>

Ovaj film, kao i njegovi česti boravci u [[Srbija|Srbiji]] i izjave da se on osjeća Srbinom, izazvale su lavine prosvjeda i negativnih reakcija u Bosni i Hercegovini i njegovom rodnom gradu Sarajevu, tako da vlada bojkot njegovih filmova na [[Sarajevo Film Festival|Sarajevskom filmskom festivalu]].
Uz sve kontraverze i ovaj film Kusturici je donio veliku nagradu, drugu [[Zlatna palma|Zlatnu palmu]] na Filmskom festivalu u Cannesu.

[[1998.]], dobio je na [[Venecijanski filmski festival|Venecijanskom filmskom festivalu]] ''Srebrnog Lava'' (za režiju) za film ''Crna mačka beli mačor'', jednu lakrdijašku komediju o životu [[Romi|Roma]]. Glazbu za film izveo je [[beograd|beogradski]] sastav ''[[The No Smoking Orchestra|No Smoking Orchestra]]'', ( osnivač tog sastava je bivši pjevač grupe ''[[Zabranjeno Pušenje]]'' [[Nele Karajlić]]). Uz taj sastav se Kusturica vezao, snimio je video spot za njihov album ''Unza Unza Time'' [[1999.]](u produkciji Universal record company). Sastav se i preimenovao u ''Emir Kusturica & No Smoking Orchestra'', u kojem Kusturica i aktivno nastupa.

===Kusturičin rad danas===

*[[2000.]] nastupio je kao glumac u francuskom filmu ''La veuve de Saint-Pierre'', redatelja ''Patrice Lecontea'', u tom filmu Kusturica ima ulogu sa vrlo malo teksta, ali govori tijelom i očima.
*[[2001.]] Kusturica je režirao dokumentarni film posvećen glazbi i koncertima i putovanjima ''Super 8 Stories''.
*[[2002.]] ponovno je glumio u filmu ''The Good Thief'', redatelja [[Neil Jordan|Neil Jordana]], u ovom filmu Kusturica se pojavljuje kao svirač električne gitare koji stalno svira kratke teme [[Jimi Hendrix|Jimia Hendrixa]].
*[[2004.]] Snimio je film na temu rata u Bosni [[1992.]] ''Život je čudo'', za ovaj film dobio je francusku nagradu ( The Prix de l'Education nationale), ovaj film na CD-ROM-u postao je nastavni materiijal.
*[[2005.]] Emir Kusturica je dobio nagradu ''Philippe Rotthier European Architecture Award'' za svoj projekt ekološkog naselja ''Drvengrad'' na planini [[Zlatibor]], [[Srbija]]. Iste godine bio je predsjednik žirija [[Filmski festival u Cannesu|Filmskog festivala u Cannesu]]
*[[10. ožujka]] [[2007.]], Kusturica je odlikovan visokim [[Francuska|francuskim]] ordenom (Ordre des Arts et des Lettres), za doprinos umjetnosti.
*U svibnju [[2007.]] dovršio je i premjerno prikazao u [[Italija|Italiji]] dokumentarni film ''Maradona'' o velikoj nogometnoj [[Argentina|argentinskoj]] zvijezdi [[Diego Maradona|Diegu Maradoni]].
*[[2009.]] godine je počeo rad na povijesnom filmu posvećenom meksičkom revolucionaru [[Pancho Villa|Franciscu "Panchi" Villi]], koji je sniman u [[Španjolska|Španjolskoj]] i [[Meksiko|Meksiku]] i u kojem glavne uloge imaju [[Johnny Depp]], [[Salma Hayek]], [[Penélope Cruz]] i [[Javier Bardem]].

== Filmografija ==

* Kratki filmovi:
*: ''Guernica'' ([[1978.]])
* TV filmovi:
*: ''Nevjeste dolaze'' ([[1979.]])
*: ''Bife Titanik'' ([[1980.]])
* Cjelovečernji filmovi:
*: ''[[Sjećaš li se Dolly Bell?]]'' ([[1981.]])
*: ''[[Otac na službenom putu]]'' ([[1985.]])
*: ''[[Dom za vješanje]]'' ([[1988.]])
*: ''[[Arizona dream]]'' ([[1993.]])
*: ''[[Podzemlje (1995.)|Podzemlje]]'' ([[1995.]])
*: ''[[Crna mačka beli mačor]]'' ([[1998.]])
*: ''[[Život je čudo]]'' ([[2004.]])
*: ''Zavet'' ([[2007.]])
*: ''Maradona'' ([[2008.]]) dokumentarni film
*: ''[[Sedam prijatelja Panča Vilje i žena sa šest prstiju]]'' ([[2011.]])
*: ''[[Na Mliječnom putu]]'' ([[2016.]])

== Nagrade i priznanja ==

* ''Guernica'' - Prva nagrada na ''Studentskom filmskom festivalu u [[Karlovy Vary|Karlovym
Varyma]]'', ([[1978.]])
* ''Sjećaš li se Dolly Bell?'' - ''Zlatni lav'' na [[Venecijanski filmski festival]], ([[1981.]])
* ''Otac na službenom putu'' - [[Zlatna palma]] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]]
* nagrada FIPRESCI (međunarodna nagrada filmskih kritičara) za film ''Otac na službenom putu'' na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u Cannesu]]
* Najbolji neengleski film, nagrada ''Američke filmske akademije'', za film ''Otac na službenom putu''([[1985.]])
* ''Dom za vješanje'' - nagrada za najbolju režiju na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom
festivalu u Cannesu]] ([[1989.]])
* ''Arizona Dream'' - ''Srebrni medved'' na [[Berlinski filmski festival|Berlinskom filmskom
festivalu]], ([[1993.]])
* ''Underground'' - [[Zlatna palma]] na [[Filmski festival u Cannesu|Filmskom festivalu u
Cannesu]], ([[1995.]])
* ''Super 8 Stories'' - ''Srebrna ploča'' za najbolji dokumentarni film na ''Čikaškom internationacionalnom filmskom festivalu'', (2001)
* ''Život je čudo'' - Najbolji film Europske Unije ( Nagrada César), (2005)
* ''Mećavnik'' (Drvengrad, Küstendorf) - nagrada ''Philippe Rotthier'' za europsku arhitekturu, ([[2005.]])

==Izvori==
<div class="references-small">
{{izvori}}
</div>

==Vanjske poveznice==
*{{imdb ime|id=0001437|ime=Emir Kusturica}}
* [http://www.allmovie.com/cg/avg.dll?p=avg&sql=B98330 Emir Kusturica na portalu Allmovie]
* [http://www.kustendorf.com Küstendorf Kusturičino etno selo Mećavnik]
* [http://www.kustu.com/ Kustu.com Kustupedija]
* [http://www.thenosmokingorchestra.com/ Stranice grupe No Smoking Orchestra]

{{GLAVNIRASPORED:Kusturica, Emir}}
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski redatelji]]
[[Kategorija:Bosanskohercegovački filmski scenaristi]]
[[Kategorija:Srbijanski filmski umjetnici]]
[[Kategorija:Srbi u Bosni i Hercegovini]]
[[Kategorija:Životopisi, Sarajevo]]
[[Kategorija:Članovi sastava Zabranjeno pušenje]]

Emir Kusturica - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite web +{{Citiranje weba)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica