WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

2022-01-02T04:55:57Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 2. siječanj 2022. u 04:55
Redak 1:		Redak 1:
	<!--'''Emilij Laszowski'''-->~~{{izdvojeni članak\|ožujak 2018.}}~~		<!--'''Emilij Laszowski'''-->
	{{Infookvir životopis		{{Infookvir životopis
	\| ime = Emilij Laszowski		\| ime = Emilij Laszowski

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-15T23:43:45Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

{{izdvojeni članak|ožujak 2018.}}
{{Infookvir životopis
| ime = Emilij Laszowski
| slika = Emilij Laszowski.jpg
| veličina = 200px
| opis slike = Emilij Laszowski
| pseudonim =
| rođenje = [[1. travnja]] [[1868.]]
| smrt = [[28. studenoga]] [[1949.]]
| nacionalnost = [[Hrvati|Hrvat]]
| poznat_po =
| zanimanje = [[povjesničar]]
}}

'''Emilij Laszowski''' ([[Brlog na Kupi]] kraj [[Ozalj|Ozlja]], [[1. travnja]] [[1868.]] – [[Zagreb]], [[28. studenoga]] [[1949.]]), bio je [[Hrvatska|hrvatski]] [[povjesničar]] i [[arhivist]], kulturni i javni djelatnik.

== Životopis ==
Emilij Laszowski rodio se je u [[kaštel]]u [[Brlog na Kupi]],<ref>»Laszowski (Lašovski), Emilij«. U enciklopediji glavne redakcije: Nada Bogdanov, Danko Grlić, Mladen Iveković, Kruno Krstić, Rikard Podhorsky, Borko Vranjican, ''Enciklopedija Leksikografskog zavoda'', 2. izd., Sv. 4. : (Laghouat - Oživljavanje), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1968., str. 22., {{NSK-zapis|id=000531278}}</ref><ref name="tko je tko"/> sjeverozapadno od [[Brlog Ozaljski|Brloga Ozaljskoga]] uz samu [[Kupa|Kupu]], 1868. godine. Potječe iz starog [[Poljaci u Hrvatskoj|poljskog]] roda [[Szeliga]].<ref name="MH">{{Citiranje www|naslov=''Uzleti jednoga zmaja: u povodu 50. godišnjice smrti i 110. obljetnice objelodanjivanja prvenca Emilija Laszowskog (28. studenoga 1949.-28. studenoga 1999.)''|url=http://www.matica.hr/MH_Periodika/vijenac/1999/150/html/obljetnice/10.htm|autor=[[Mladen Švab]]|autorlink=|prezime=|ime=|koautori=|urednik=|izdavač=[[Vijenac (časopis)|Vijenac]]|format=|rad=|stranice=|dan=|mjesec=prosinca|godina=1999.|preuzeto=11. ožujka 2018.|arhivurl=http://archive.is/Hbjt#selection-11.0-19.20|arhivnadnevak=18. prosinca 2012.|citat=}}</ref> Prezime mu se izvorno piše Łaszowski. Pučku školu i gimnaziju polazio je privatno, a maturirao je u Zagrebu [[1887.]] godine. Kao gimnazijalac proučavao je stare isprave u rodnom Brlogu. Studirao je medicinu u [[Graz]]u, a diplomirao pravo na [[Pravni fakultet u Zagrebu|Pravnom fakultetu]] u Zagrebu [[1893.]] godine. Od [[1891.]] godine kao pravnik bio je zaposlen u Zemaljskom arhivu (današnji [[Hrvatski državni arhiv]]). Prvi svoj članak objavio je [[10. veljače]] [[1889.]] godine u [[Karlovac|karlovačkom]] ''[[Svjetlo (časopis)|Svjetlu]]'' pod naslovom »Brlog na Kupi i njegovi gospodari«. Sređivao je arhivsko gradivo brojnih hrvatskih arhiva, od studentskih dana djelatnikom je i poslije ravnateljom Zemaljskoga arhiva, znatno unaprijedivši arhivsku struku. Uredio županijske arhive u [[Bjelovar]]u i [[Virovitica|Virovitici]]. U Zemaljskom arhivu je [[1899.]] godine zajedno s [[Ivan Bojničić|Ivanom Bojničićem Kninskim]] kao urednikom pokrenuo ''Vjestnik kr. hrvatsko-slavonsko-dalmatinskog Zemaljskoga arkiva''. Bio je urednikom mjesečnika za [[genealogija|rodoslovlje]], [[biografija|životoslovje]], [[heraldika|grboslovlje]] i [[sfragistika|pečatoslovlje]] ''Vitezović'' (od 1903. do 1905. godine). Više godina uređivao je list ''Prosvjeta'', a obnašao je dužnost člana zemaljskoga povjerenstva za čuvanje historijskih spomenika kao i zemaljskoga povjerenstva za nazivlje mjesta.

[[Slika:HR-Laszowski.jpg|minijatura|desno|266px|Grb Laszowskog od roda Szeliga]]
Zajedno s [[Velimir Deželić stariji|Velimirom Deželićem starijim]] utemeljio je [[Družba "Braća Hrvatskoga Zmaja"|Družbu »Braća Hrvatskoga Zmaja«]] ([[16. studenoga]] [[1905.]] godine), bio je Zmaj Brloški i Ozaljski, te prvi Veliki meštar Družbe (do [[1935.]] godine), a poslije je proglašen Prazmajem Brloškim i Ozaljskim.<ref>[http://dbhz.hr/wordpress/?page_id=64 Družba "Braća hrvatskoga zmaja": Osnutak Družbe], dbhz.hr, preuzeto 11. ožujka 2018.</ref> Na njegov poticaj osnovani su [[1907.]] godine [[Muzej grada Zagreba]]<ref name="LEJ">[[Lelja Dobronić]], »Laszowski, Emilij«, u publikaciji: [[Žarko Domljan]], gl. ur., ''Likovna enciklopedija Jugoslavije'', 2. sv. : (K – Ren), Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krleža«, Zagreb, 1987., {{ISBN|86-7053-001-5}}, str. 174. {{NSK-zapis|id=000132761}}</ref> s arhivom i [[Knjižnice grada Zagreba|zagrebačka Gradska knjižnica]] kojima je bio ravnatelj (do [[1925.]] godine). Bio je dionikom u organizaciji [[Kulturno-historijska izložba grada Zagreba|Kulturno-historijske izložbe grada Zagreba]] (1925. godine, prigodom proslave tisućgodišnjice [[Hrvatsko Kraljevstvo|Hrvatskoga Kraljevstva]]).<ref name="LEJ"/> Sudjelovao je u osnivanju ''Društva za spasavanje'' ([[1909.]] godine), prethodnice [[Hitna pomoć|Hitne pomoći]] i kojemu je bio prvi, privremeni, predsjednik sve do izbora stalnoga predsjednika [[Miroslav Kulmer (mlađi)|Miroslava grofa Kulmera]], a Laszowski potom obnaša dužnost tajnika.<ref name="MH"/> Bio je urednikom glasila ''Hrvatski Zmaj'' (1917., 1918. i 1925. godine). U Družbi se njegov rad posebice ističe kod ekshumacije i prijenosa posmrtnih ostataka [[Petar Zrinski|Petra Zrinskoga]] i [[Fran Krsto Frankopan|Frana Krste Frankopana]] iz [[Bečko Novo Mjesto|Bečkoga Novog Mjesta]] (Wiener-Neustadta) u Zagreb ([[1919.]] godine), prijenosa posmrtnih ostataka [[Ivan Antun Zrinski|Ivana Antuna Zrinskoga]] iz [[Graz]]a u Zagreb ([[1944.]] godine) te kod prijenosa posmrtnih ostataka [[Eugen Kvaternik|Eugena Kvaternika]], [[Vjekoslav Bach|Vjekoslava Bacha]] i [[Ante Rakijaš]]a u Zagreb ([[1921.]] godine) kao i kod uređenja Ozlja i drugih gradova koji su prije bili u vlasništvu [[knezovi Zrinski|Zrinskih]] čiji kult njeguje Družba upravo zaslugom Emilija Laszowskog. Zalagao se i postigao je da knez [[Thurn und Taxis]] daruje grad Ozalj hrvatskome narodu u kojemu je kasnije uredio [[Zrinsko-frankopanski muzej u Ozlju|Zrinsko-Frankopanski muzej]].<ref name="tko je tko">''[[Tko je tko u NDH|Tko je tko u NDH: Hrvatska 1941.–1945.]]'', Minerva, Zagreb, 1997., {{ISBN|953-6377-03-9}}, str. 229. – 230.</ref> Inicijatorom je obnove grada Ozlja.<ref name="LEJ"/> Za vrijeme [[Nezavisna Država Hrvatska|Nezavisne Države Hrvatske]] surađivao je i objavljivao članke u ''[[Hrvatsko kolo|Hrvatskom kolu]]'' (1942.), ''[[Nedjeljne vijesti|Nedjeljnim vijestima]]'' (1942.), ''Gospodarstvu'' (1943.), ''[[Hrvatska prošlost|Hrvatskoj prošlosti]]'' (1943.), ''[[Hrvatski narod|Hrvatskom narodu]]'' (1943.–44.), ''[[Časopis za hrvatsku povijest|Časopisu za hrvatsku povijest]]'' (1943.), ''[[Nova Hrvatska|Novoj Hrvatskoj]]'' (1943.–44.) i inima.<ref name="tko je tko"/>

Umro je u Zagrebu 1949. godine a pokopan je na [[Mirogoj]]u.<ref>[http://www.gradskagroblja.hr/default.aspx?id=314 Gradska groblja Zagreb - L], preuzeto 22. rujna 2012.</ref>

== Znanstvena djela i radovi ==
=== Glavna izdanja arhivske građe za hrvatsku povijest ===
* ''Povjesni spomenici plem. općine [[Turopolje|Turopolja]] nekoć »Zagrebačko polje« zvane'', (I-IV), 1904.-1908.
* ''Monumenta Habsburgica'', (I-III), 1914.-1917.
* ''Povijesni spomenici slobodnog i kraljevskog grada Zagreba'', (XII-XVIII), 1929.-1949.
* ''Građa za gospodarsku povijest Hrvatske u XVI. i XVII. stoljeću: izbor isprava feuda Zrinskih i Frankopana'', 1951.

=== Glavna povijesna djela ===
* ''Hrvatske povijesne građevine'' (I.), 1902.
* ''Matica plemstva županije Požeške, Srijemske i Virovitičke 1745-1902'', 1903.
* ''Matija Vlačić Franković (Mathias Flacius Illyricus): glasoviti Hrvat-Istranin XVI. vijeka'', 1909.
* ''Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane'' (sur. Velimir Deželić stariji, [[Janko Barle]] i [[Milan Šenoa]])<ref name="MH"/><ref>[http://archive.org/stream/povijestplemopin01laszuoft#page/n9/mode/2up Archive.org: ''Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane''], preuzeto 22. rujna 2012.</ref>, 1-3, 1910., 1911. i 1924.
* ''Povijest Desinca-Prhoća nekoć hrvatske plemenske općine stare županije podgorske'', 1914.
* ''Iz prošlosti [[Vrbovec|Vrbovca]] rodnog mjesta hrvatskoga bana Petra grofa Zrinskoga'', 1921.
* ''Gorski kotar i Vinodol'', 1923.
* ''Stari i novi Zagreb'', 1925. (pretisak 1994.)
* ''Grad Ozalj i njegova okolina'', 1929.
* ''Grof Ivan Zrinski sin sigetskoga junaka, 1934.
* ''Grbovi Jugoslavije'', (album) (zajedno s [[Rudolf Horvat|Rudolfom Horvatom]]).
* ''Stari lički gradovi, 1941.
* ''Rudarstvo u Hrvatskoj'', I–II., 1942.–1944.

=== Urednik i priređivač ===
* Za tisak priredio i dopunio djelo [[Radoslav Lopašić|Radoslava Lopašića]] ''Oko [[Kupa|Kupe]] i [[Korana|Korane]]'', [[1895.]] godine. Napisao je na stotine članaka i znanstvenih radova u brojnim časopisima i glasilima. Bio je suradnikom u izradi ''Diplomatičkoga zbornika kraljevine Hrvatske, Dalmacije i Slavonije'' (sv. VI–XII., 1908.–14.)<ref>[http://proleksis.lzmk.hr/33944/ Proleksis enciklopedija: Laszowski, Emilij], preuzeto 22. rujna 2012.</ref> te je incirao i uredio leksikon ''[[Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925]]'', (Zagreb, 1925.) gdje je od ukupno oko tri tisuće životopisa napisao njih 583<ref name="MH"/>. Bio je suradnikom [[Tadija Smičiklas|Tadiji Smičiklasu]] pri sabiranju i uređivanju građe za ''Codex diplomaticus''.<ref name="tko je tko"/> Surađivao je u ''[[Hrvatska enciklopedija (Ujević)|Hrvatskoj enciklopediji]]'', (1-5, Zagreb, 1941. – 1945.), te ''Našoj domovini'', (I, Zagreb, 1943.).<ref name="MH"/> U njegovoj bibliografiji postoje i radovi koji se odnose na teme iz [[povijest umjetnosti|povijesti umjetnosti]].<ref name="LEJ"/>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
* [http://archive.org/details/povijestplemopin01laszuoft ''Povijest plem. općine Turopolja nekoć Zagrebačko polje zvane'']
* [https://archive.org/details/povjesnispomeni00laszgoog ''Povjesni spomenici plem. općine Turopolja nekoć "Zagrebačko polje" zvane'']
* [http://real-eod.mtak.hu/6425/ Matica plemstva županije Požeške, Srijemske i Virovitičke], 1745.-1902., Tisak Antuna Scholza, Zagreb. 1903.
* Ljubomir Škrinjar, [http://www.hkv.hr/reportae/lj-krinjar/9757-bog-nam-sreu-daj-hrvatski-nek ''Bog nam sreću daj! - Hrvatski nek živi zmaj!''], hkv.hr, 27. studenoga 2011.

{{GLAVNIRASPORED:Laszowski, Emilij}}
[[Kategorija:Arhivisti]]
[[Kategorija:Hrvatski povjesničari]]
[[Kategorija:Životopisi, Zagreb]]

Emilij Laszowski - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{izdvojeni članak(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica