WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-02T23:59:25Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

Fra '''Emerik (Mirko) Pavić''' ([[Budim]], [[5. siječnja]] [[1716.]] - [[Budim]], [[15. travnja]] [[1780.]]) je bio [[hrvatska književnost|hrvatski književnik]] i prevoditelj iz [[Mađarska|Mađarske]]. Bio je [[teologija|teološki]] i [[filozofija|filozofski]] pisac, pisac prvoga djela iz [[estetika|estetike]] među Hrvatima u Ugarskoj, [[Hrvatski latinisti|latinist]], [[prevoditelj]], [[povjesničar]], a u književnosti se okušao u [[poezija|pjesništvu]] i [[nabožna književnost|nabožnoj književnosti]].<ref name="ZKVH">[http://www.zkvh.org.rs/index.php/component/content/article/27-aktivnosti-zavoda/1271-utemeljenje-nagrade-za-najbolju-knjigu-godine-emerik-pavi ZKVH] Utemeljenje nagrade za najbolju knjigu godine „Emerik Pavić“</ref>

== Životopis ==
Fra Emerik (Mirko) Pavić rodio se u sjevernom ugarskom [[Podunavlje|Podunavlju]], u Budimu, 1716. godine. S 18 godina je pristupio [[franjevci|franjevačkom]] redu i to [[franjevačka provincija Bosna Srebrena|franjevačkoj provinciji Bosni Srebrenoj]]. Studirao je filozofiju na učilištu u Budimu, a bogoslovlje u Budimu i [[Osijek]]u. Te iste predmete je poslije predavao. Predavao je na učilištima u [[Baja|Baji]] te na [[Studium Generale]] u Budimu, gdje je bio najvažnijom osobom novoutemeljene ([[1757.]]) [[franjevačka provincija svetog Ivana Kapistrana|franjevačke provincije sv. Ivana Kapistrana]]<ref>[http://www.bosnasrebrena.ba/php/modules.php?name=Sections&op=viewarticle&artid=243 Bosna Srebrena] Visokoškolske ustanove u Budimu</ref> te samostanskim gvardijanom u Budimu. Poslije je bio tajnikom Provincije, [[definitor]]om i [[generalni vizitator|generalnim vizitatorom]] u Bugarskoj.

Smatra ga se dijelom [[budimski krug hrvatskih franjevačkih pisaca|budimskog kruga hrvatskih franjevačkih pisaca]], zajedno sa [[Marijan Jaić|Marijanom Jaićem]], [[Mihovil Radnić|Mihovilom Radnićem]], [[Matija Petar Katančić|Matijom Petrom Katančićem]], [[Grgur Čevapović|Grgurom Ćevapovićem]], [[Grgur Peštalić|Grgurom Peštalićem]], [[Lovro Bračuljević|Lovrom Bračuljevićem]], [[Stjepan Vilov|Stjepanom Vilovim]] i ostalima, koji je uvelike pridonio razvitku kulture Hrvata u Ugarskoj u 18. i 19. stoljeću<ref>[http://www.croatica.hu/index.php?id=31&lang=1 Croatica Kht.] [[Dinko Šokčević]]: Povijest Hrvata u Mađarskoj</ref>. Od svih njih, Stjepan Vilov je najviše utjecao na Pavića.

Pripadao je "franjevačkoj školi" kasnog [[jansenizam|jansenizma]] i obnovnog katoličanstva, kao i franjevac iz iste provincije [[Ivan Velikanović]]<ref name="Jansenizam">[http://hrcak.srce.hr/file/12162 ''Scrinia Slavonica'', br. 1/2005.] [[Franjo Emanuel Hoško]]: Hrvatska crkvena historiografija o tzv. kasnom jansenizmu u idejnom sustavu jozefinizma</ref>.

U razdoblju od [[1746.]] do [[1780.]] je uređivao [[pučki kalendar|kalendare]], jednostavna djela kojom se tijekom 18. i u prvoj polovici 19. st. služilo za stvaranje hrvatske čitateljske publike, razvijanje čitateljskih navika kod socijalno i obrazovno nižih slojeva, kojima su oni bili jedina knjiga u kući i jedino književno štivo<ref name="Pučki kalendari">[http://www.hrvatskiplus.org/index.php?option=com_content&view=article&id=476:uloga-pukih-kalendara-u-stvaranju-hrvatske-itateljske-publike&catid=35:rasprave-koncepti&Itemid=55 Hrvatski plus] [[Milovan Tatarin]]: Uloga pučkih kalendara u stvaranju hrvatske čitateljske publike</ref>. Iako se vjerovalo da nijedan primjerak tih budimskih kalendara nije sačuvan, autor Milovan Tatarin je u radu ''Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeća'' nastojao dokazati da su dva kalendara iz 1766. i 1769. Pavićevo djelo<ref>[http://crosbi.znanstvenici.hr/prikazi-rad?chset=ASCII&lang=EN&rad=333896 Hrv. znanstvena bibliografija] [[Milovan Tatarin|Tatarin, Milovan]]: Jedan zaboravljeni slavonski kalendar iz 18. stoljeca, zbornik radova 33. dana Hvarskoga kazališta : Prešućeno, zabranjeno, izazovno u hrvatskoj književnosti i kazalištu, 2007.</ref>.

Za povijest hrvatskog školstva je značajan što je priredio hrvatsku [[početnica|početnicu]], za hrvatsku [[leksikografija|leksikografiju]] što je priredio hrvatski [[rječnik]], a za hrvatsku [[pedagogija|pedagogiju]] je značajan što je priredio jedan pedagoški priručnik<ref name="Jansenizam"/>.

[[1764.]] je objavio [[lekcionar]] na štokavskom narječju hrvatskog jezika<ref>[http://www.glas-koncila.hr/rubrike_vjeronauk.html?news_ID=13278 ''Glas Koncila''] Ivan Dugandžić: Hrvatski prijevodi Biblije</ref>.

Autor je prvog priručnika biblijske povijest na hrvatskom jeziku, ''Ogledalo temelja vire i zakona katoličanskoga'' iz 1759., kojeg je preveo sa njemačkog jezika<ref name="Prvi priručnik">[http://hrcak.srce.hr/file/54889 ''Bogoslovska smotra'', br. 1-2/1985.] Franjo Emanuel Hoško: Prvi priručnik biblijske povijesti na hrvatskom jeziku u prijevodu Emerika Pavića</ref>, a po narudžbi [[pečuška biskupija|pečuškog biskupa]] [[Đuro Klimo|Đure Klime]]. [[1778.]] je objavio spis ''Oca poštovanog Goffine ... uređeno knjižestvo''.

Poznat je kao osoba koja je dopjevala djelo [[Andrija Kačić Miošića|Andrije Kačića Miošića]]<ref name="Pučki kalendari"/>.

Njemu je u čast [[Zavod za kulturu vojvođanskih Hrvata]] nazvao svoju književnu nagradu, [[nagrada Emerik Pavić|nagradu Emerik Pavić]].<ref name="ZKVH"/>

== Izvor ==
* [[Naco Zelić]]: Pisana hrvatska riječ u Bačkoj danas, ''[[Klasje naših ravni]]'', br. 1-2/2003., str. 77.
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
*[http://www.okm.gov.hu/letolt/kozokt/keret_horvat_h.doc Oktatási és Kulturális Minisztérium] Okvirni program hrv. jezika i književnosti za dvojezične škole - Književnost Hrvata u Mađarskoj

{{mrva-biog-knjiž-hrvatska-mađarska}}

{{GLAVNIRASPORED:Pavić, Emerik}}
[[Kategorija:Hrvatski književnici iz Mađarske]]
[[Kategorija:Franjevci (biografije)]]
[[Kategorija:Hrvatski prevoditelji]]
[[Kategorija:Hrvatski teolozi]]
[[Kategorija:Hrvatski filozofi]]
[[Kategorija:Hrvatski pjesnici]]
[[Kategorija:Estetika]]
[[Kategorija:Hrvatski latinisti]]

Emerik Pavić - Povijest promjena

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica