WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:13:05Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:13
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elohistički dokument'''-->~~'''Elohistički dokument''' ('''elohistička predaja''') jedan je od četiri pisanih izvora ''[[Tora\|Petoknjižja]]'', tj. njegova anonimnog autora. Ime proizlazi iz oznake za [[Bog\|Boga]] ''[[Elohim]]'' (אֱלֹהִים), koja je upotrijebljena u [[Biblijska prapovijest\|Biblijskoj prapovijesti]] i u pričama o [[praoci Izraela\|praocima Izraela]]. Oznaka za ovaj dokument je "E". Četiri pisana izvora ''Petoknjižja'' su: spisi [[jahvistička predaja\|Jahvist]] (J), elohistički spis (E), [[deuteronomistička predaja]] (D) i [[svećenička predaja]] (P).<ref>McDermott, John J. ''Reading the Pentateuch: a historical introduction''.</ref>		'''Elohistički dokument''' ('''elohistička predaja''') jedan je od četiri pisanih izvora ''[[Tora\|Petoknjižja]]'', tj. njegova anonimnog autora. Ime proizlazi iz oznake za [[Bog\|Boga]] ''[[Elohim]]'' (אֱלֹהִים), koja je upotrijebljena u [[Biblijska prapovijest\|Biblijskoj prapovijesti]] i u pričama o [[praoci Izraela\|praocima Izraela]]. Oznaka za ovaj dokument je "E". Četiri pisana izvora ''Petoknjižja'' su: spisi [[jahvistička predaja\|Jahvist]] (J), elohistički spis (E), [[deuteronomistička predaja]] (D) i [[svećenička predaja]] (P).<ref>McDermott, John J. ''Reading the Pentateuch: a historical introduction''.</ref>

	==Povijest elohističke predaje==		==Povijest elohističke predaje==

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-09-04T02:29:17Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

'''Elohistički dokument''' ('''elohistička predaja''') jedan je od četiri pisanih izvora ''[[Tora|Petoknjižja]]'', tj. njegova anonimnog autora. Ime proizlazi iz oznake za [[Bog|Boga]] ''[[Elohim]]'' (אֱלֹהִים), koja je upotrijebljena u [[Biblijska prapovijest|Biblijskoj prapovijesti]] i u pričama o [[praoci Izraela|praocima Izraela]]. Oznaka za ovaj dokument je "E". Četiri pisana izvora ''Petoknjižja'' su: spisi [[jahvistička predaja|Jahvist]] (J), elohistički spis (E), [[deuteronomistička predaja]] (D) i [[svećenička predaja]] (P).<ref>McDermott, John J. ''Reading the Pentateuch: a historical introduction''.</ref>

==Povijest elohističke predaje==
U biblijskoj znanosti elohistički dokument je dokument naziv za izvor, pisca ili predaju obilježenu uporabom Božjeg imena Elohim. Smatra se da se razvila u [[Kraljevstvo Izrael|Kraljevstvu Izrael]] oko 750. pr. Kr., prije pada [[Samarija|Samarije]] pod [[Asirija|asirsku]] vlast. Nakon toga se u [[Jeruzalem]]u elohistička predaja spojila s jahvističkom te je tako nastala jahvističko-elohistička redakcija.

==Sadržaj i teologija==
[[Datoteka:AbrahamIcon.JPG|100px|minijatura|[[Abraham]], ruska ikona. Elohist Abrahama naziva prorokom.]]
Djelo elohista počinje [[Abraham]]ovim pozivom pa ne sadrži prapovijest. S tog stajališta nedostaje mu univerzalistički pogled jahvista. Elohist također ne pokazuje [[teologija|teološke]] dubine jahvista kao ni njegove književne sposobnosti.

Nasuprot jahvistu, svomu prethodniku, elohist naglašava duhovnost Boga čija se slika ne smije praviti jer ga se ne može vidjeti. Bog ne govori više neposredno čovjeku, objavljuje se u snovima, posredstvom [[anđeli|anđela]] ili glasom s neba. Svjestan je [[grijeh]]a i radikalne izopačenosti u koje [[čovjek]] zapada, odatle njegova jasna tendencija protiv drugih bogova. U objavi i u [[Zakon]]u koji je utemeljen na [[Deset Božjih zapovijedi|dekalogu]], [[moral]]ni su zahtjevi izraz Božje volje. Kultni vid stupa u pozadinu. Elohist naglašava udaljenost između Boga i ljudi barem u usporedbi s jahvistom.

Izgubljena neposrednost s Bogom i s njegovom objavljenom riječju kod elohista ne djeluje odveć hladno. Time se svakako ističe poseban položaj [[Mojsije|Mojsija]]. Mojsiju je bilo objavljeno Božje ime [[Jahve]]. Jedini je on mogao govoriti s Bogom "iz usta u usta" i "gledati lik Jahvin" (Br 12, 8). Elohist i [[Abraham|Abrahama]] zove prorokom (Post 20, 7), [[Mirjam]] proročicom (Izl 15, 20). Važnost koju elohist pripisuje proroku i njegovoj službi morala je utjecati na razvoj proročkog pokreta u [[Izrael|Izraelu]].

==Literatura==
{{Izvori}}
*Rebić, Adalbert. ''Središnje teme Starog zavjeta''.
*Harrington, Wilfrid J. ''Uvod u Stari zavjet''.
*''Biblijski leksikon'' (''Mojisijevo Petoknjižje'')
*''Jeruzalemska Biblija''
*''Praktični biblijski leksikon''

[[Kategorija:Stari zavjet]]

Elohistički dokument - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica