<?xml version="1.0"?>
<feed xmlns="http://www.w3.org/2005/Atom" xml:lang="hr">
	<id>https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali</id>
	<title>Elektrotehnički materijali - Povijest promjena</title>
	<link rel="self" type="application/atom+xml" href="https://enciklopedija.cc/index.php?action=history&amp;feed=atom&amp;title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali"/>
	<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali&amp;action=history"/>
	<updated>2026-09-01T09:25:56Z</updated>
	<subtitle>Povijest promjena ove stranice na wikiju</subtitle>
	<generator>MediaWiki 1.42.3</generator>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali&amp;diff=621468&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Zamjena teksta - &#039;&lt;!--&#039;&#039;&#039;El(.*)&#039;&#039;&#039;--&gt;&#039; u &#039;&#039;</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali&amp;diff=621468&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2025-07-01T12:13:33Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Zamjena teksta - &amp;#039;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;El(.*)&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;&amp;#039; u &amp;#039;&amp;#039;&lt;/p&gt;
&lt;table style=&quot;background-color: #fff; color: #202122;&quot; data-mw=&quot;interface&quot;&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-marker&quot; /&gt;
				&lt;col class=&quot;diff-content&quot; /&gt;
				&lt;tr class=&quot;diff-title&quot; lang=&quot;hr&quot;&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;←Starija inačica&lt;/td&gt;
				&lt;td colspan=&quot;2&quot; style=&quot;background-color: #fff; color: #202122; text-align: center;&quot;&gt;Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:13&lt;/td&gt;
				&lt;/tr&gt;&lt;tr&gt;&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot; id=&quot;mw-diff-left-l1&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;
&lt;td colspan=&quot;2&quot; class=&quot;diff-lineno&quot;&gt;Redak 1:&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;−&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #ffe49c; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&lt;del style=&quot;font-weight: bold; text-decoration: none;&quot;&gt;&amp;lt;!--&#039;&#039;&#039;Elektrotehnički materijali&#039;&#039;&#039;--&amp;gt;&lt;/del&gt;{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot; data-marker=&quot;+&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #a3d3ff; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}&lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;br&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;tr&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Elektrotehnika|Elektrotehnički]] materijali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su svi oni materijali koji ulaze u električne proizvode, a u užem smislu to su oni materijali, koji svojim svojstvima omogućuju optimalno djelovanje električnih i elektromagnetskih pojava. Elektrotehnički proizvodi su oni proizvodi koji svoj rad zasnivaju na iskorištenju električnih i elektromagnetskih pojava (pretvaranje [[kinetička energija|mehaničke]] u [[električna energija|električnu]] [[energija|energiju]] i obrnuto, električne u [[toplinska energija|toplinsku]], prijenos signala i sl.)  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;td class=&quot;diff-marker&quot;&gt;&lt;/td&gt;&lt;td style=&quot;background-color: #f8f9fa; color: #202122; font-size: 88%; border-style: solid; border-width: 1px 1px 1px 4px; border-radius: 0.33em; border-color: #eaecf0; vertical-align: top; white-space: pre-wrap;&quot;&gt;&lt;div&gt;&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Elektrotehnika|Elektrotehnički]] materijali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su svi oni materijali koji ulaze u električne proizvode, a u užem smislu to su oni materijali, koji svojim svojstvima omogućuju optimalno djelovanje električnih i elektromagnetskih pojava. Elektrotehnički proizvodi su oni proizvodi koji svoj rad zasnivaju na iskorištenju električnih i elektromagnetskih pojava (pretvaranje [[kinetička energija|mehaničke]] u [[električna energija|električnu]] [[energija|energiju]] i obrnuto, električne u [[toplinska energija|toplinsku]], prijenos signala i sl.)  &lt;/div&gt;&lt;/td&gt;&lt;/tr&gt;
&lt;/table&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
	<entry>
		<id>https://enciklopedija.cc/index.php?title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali&amp;diff=42018&amp;oldid=prev</id>
		<title>WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica</title>
		<link rel="alternate" type="text/html" href="https://enciklopedija.cc/index.php?title=Elektrotehni%C4%8Dki_materijali&amp;diff=42018&amp;oldid=prev"/>
		<updated>2021-08-20T12:48:43Z</updated>

		<summary type="html">&lt;p&gt;Bot: Automatski unos stranica&lt;/p&gt;
&lt;p&gt;&lt;b&gt;Nova stranica&lt;/b&gt;&lt;/p&gt;&lt;div&gt;&amp;lt;!--&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Elektrotehnički materijali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;--&amp;gt;{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Električna mreža]]}}&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Elektrotehnika|Elektrotehnički]] materijali&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; su svi oni materijali koji ulaze u električne proizvode, a u užem smislu to su oni materijali, koji svojim svojstvima omogućuju optimalno djelovanje električnih i elektromagnetskih pojava. Elektrotehnički proizvodi su oni proizvodi koji svoj rad zasnivaju na iskorištenju električnih i elektromagnetskih pojava (pretvaranje [[kinetička energija|mehaničke]] u [[električna energija|električnu]] [[energija|energiju]] i obrnuto, električne u [[toplinska energija|toplinsku]], prijenos signala i sl.) &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
==Proizvodnja==&lt;br /&gt;
Za neki proizvod potrebni su određeni materijali odnosno [[sirovina]]. Pri tome je pojam proizvoda odnosno sirovine relativan, a ovisi o fazama odnosno vrsti proizvodnje. Na primjer proizvodni niz za [[Bakar (element)|bakar]]: &lt;br /&gt;
*bakrena [[rude|ruda]] &amp;amp;rarr; bakar &amp;amp;rarr; žica &amp;amp;rarr; izolirana žica &amp;amp;rarr; namot &amp;amp;rarr; električni stroj. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Često su električni proizvodi vrlo složeni i sastavljeni su od puno različitih materijala, kako po građi tako i po svojim svojstvima. &lt;br /&gt;
Promatrano sa stanovišta [[elektrotehnika|elektrotehnike]] u elektrotehničkom proizvodu imamo dva suštinska dijela: &lt;br /&gt;
*električki, koji provodi [[struja|struju]] (na različite načine, raznih veličina i [[frekvencija]]) &lt;br /&gt;
*magnetski, koji provodi magnetski tok te mora biti dobar magnetski vodič.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Osim tih dijelova postoje i konstrukcijski dijelovi čiji je zadatak da aktivne dijelove povežu u kompaktnu cjelinu, a pri tome imaju i neke funkcije (osovina, hlađenje, zaštita) vrlo bitne za rad proizvoda. Svaki proizvod ne mora sadržavati obavezno i električki i magnetski krug, može samo električki (magnetski krug ne može postojati bez električkog). Električki i magnetski krug moramo izrađivati od materijala koji optimalno zadovoljavaju sve moguće kriterije, pri čemu je osnovni kriterij za pojedine proizvode različit. &lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Sa praktičkog stanovišta postoje grupe kriterija:&lt;br /&gt;
# Konstrukcijski kriteriji, za određeni proizvod to su :&lt;br /&gt;
#*svrsishodnost&lt;br /&gt;
#*električki i magnetski zahtjevi&lt;br /&gt;
#*mogućnost prerade&lt;br /&gt;
# Kriteriji koji proizlaze iz vanjskih utjecaja ili utjecaja okoline. To su tehnoklimatski kriteriji. [[Tehnoklima]], jer je to klima koja djeluje na tehničke proizvode.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Materijal moramo birati s obzirom na sve ove uvjete, ali možemo i često ustvari moramo, činiti i kompromise. Ako materijal zadovoljava sve ostale kriterije, a ne zadovoljava ovaj zadnji onda ga zaštitimo od utjecaja [[klima|klime]]. Na primjer, kućištem uređaja.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Svojstva materijala ==&lt;br /&gt;
Sliku o materijalu kao i njegovu tehničku vrijednost određuju njegova svojstva. Koje od svojstava će za primjenu biti od odlučujućeg značenja, a koja će se svojstva moći u manjoj ili većoj mjeri smatrati manje utjecajnim, ovisi o konkretnom slučaju. U svakom je međutim slučaju za izbor materijala potrebno poznavati neka njegova osnovna tehnički važna svojstva.Svojstva materijala – su karakteristike koje možemo pripisati određenom materijalu kako bi &lt;br /&gt;
ga razlikovali od drugih materijala. Ta svojstva su zajednička razredu, skupini ili vrsti. Poznavanje svojstava važno je u tehničkoj praksi za ispravan izbor optimalnog materijala za određenu svrhu. Optimalan – dovoljno dobar i po pristupačnoj cijeni.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Gustoća]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; (g) je odnos mase i volumena materijala, koji se izražava u g/cm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt; , kg/dm&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;, t/m&amp;lt;sup&amp;gt;3&amp;lt;/sup&amp;gt;. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Talište]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, područje taljenja, točka omekšanja, kapljište i stinište, mjereni u &amp;amp;deg;C predstavljaju općenito granicu između krutog i tekućeg stanja materijala. &amp;lt;br&amp;gt;Vrelište, mjereno također u &amp;amp;deg;C predstavlja granicu između tekućeg i plplinovitog stanja. &amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Viskozitet]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;, mjeren u stupnjevima Englera izražava se odnosom vremena isticanja ulja ili laka iz standardizirane posude i vremena isticanja iste količine vode.&amp;lt;br&amp;gt;Otpornost na vodu - higroskopnost (%)&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Mehanička svojstva ===&lt;br /&gt;
[[Datoteka:Stycznik_przemyslowy.jpg|mini|250px|desno|Primjer elektrotehničkog proizvoda (industrijski elektromagnetski kontaktor)]]&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
:&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Čvrstoća&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; na vlak, tlak, savijanje, torziju itd. predstavlja najveći teret u N koji neki komad materijala može podnijeti po jedinici presjeka (mm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;, m&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt; ) prije razaranja.&amp;lt;br&amp;gt; &lt;br /&gt;
Granica popuštanja, je vlačno naprezanje svedeno na jedinicu površine prije naprezanja, kod kojega nastupa trajno istezanje materijala od 0,2%.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
Istezanja ispod ove granice su elastična. Na primjer kod dubokog izvlačenja limova moraju sile biti takove, da prelaze granicu popuštanja, a da ne predu prekidnu čvrstoću. Dopušteno naprezanje materijala u uređajima i aparatima smije iznositi samo jedan dio granice popuštanja (na pr. šestinu za metale; a desetinu za drvo). Krhki materijali nemaju granice popuštanja, već se kod određenog&lt;br /&gt;
naprezanja lome bez prethodne trajne deformacije.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Modul elastičnosti&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je odnos naprezanja prema istezanju u [[Elastičnost|elastičnom]] području. On daje naprezanje koje bi rezultiralo 100 %-tnim istezanjem. Što je veći modul elastičnosti, to je krući materijal. Prekidna dužina (dužina kidanja), mjerena u km, odgovara dužini, kod koje bi nit, žica, vrpca i sl., pukla uslijed naprezanja vlastitom težinom.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Otpornost na habanje]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je otpor prema trošenju površine uslijed trenja (struganja).&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Tvrdoća]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je otpor krutog tijela prema prodiranju nekog tvrdog materijala. Već prema postupku određivanja razlikuje se tvrdoća po Brinell-u, Vickers-u, Rockwell-u i Mohs-u.&amp;lt;br&amp;gt;&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;[[Žilavost]]&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je sposobnost materijala, da svoju kompaktnost izgubi tek nakon jačih promjena oblika. Mjere za žilavost su istezanje koje nastupa kod ispitivanja prekidne čvrstoće, savijanja kod određivanja čvrstoće na savijanje, kao i broj previjanja kod žica i limova, potreban da materijal pukne.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Tehnološka svojstva ===&lt;br /&gt;
Ova svojstva daju informaciju o njegovoj obradivosti. Najvažnija su: &lt;br /&gt;
#Sposobnost deformiranja u hladnom i toplom stanju je sposobnost materijala da se može valjati, kovati, izvlačiti, savijati, duboko izvlačiti, previjati i tome slično&lt;br /&gt;
#Sposobnost struganja je mjerilo za obradivost materijala ručnim alatom i strojevi za koji rade na principu skidanja strugotine&lt;br /&gt;
#Zavarljivost i lemljivost je sposobnost spajanja materijala varenjem i lemljenjem&lt;br /&gt;
#Sposobnost lijevanja, za koju kao mjera služi medu ostalim skupljanje kod otvrdnjavanja &lt;br /&gt;
#Sposobnost ispunjavanja kalupa složenih oblika. Kao skupljanje označava se procentualno smanjenje dužine odljeva nakon otvrdnjavanja prema dužini kalupa.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Električka svojstva ===&lt;br /&gt;
Za vodljive materijale dolazi kao najvažnije svojstvo specifična električka vodljivost (Sm/mm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;) i njena recipročna vrijednost, specifični električni otpor (Wmm&amp;lt;sup&amp;gt;2&amp;lt;/sup&amp;gt;/m), te temperaturni koeficijent otpora. Za ostale materijale postoji cijeli niz električkih svojstava.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Magnetska svojstva ===&lt;br /&gt;
Ona karakteriziraju ponašanje nekog materijala u magnetskom polju.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Termička svojstva ===&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Linearni koeficijent istezanja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; predstavlja prirast dužine sveden na jediničnu dužinu kod povišenja temperature materijala za 1 &amp;amp;deg;C (%/K)&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Toplinska vodljivost&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; predstavlja sposobnost materijala za vođenje topline. (W/m K)&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Specifična toplina&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; predstavlja količinu topline potrebnu da se količini materijala jedinične težine povisi temperatura za 1 K (J/kg K)&lt;br /&gt;
&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039;Toplina taljenja&amp;#039;&amp;#039;&amp;#039; je količina topline potrebna da se masa od 1 kg materijala prevede iz krutog u tekuće stanje nakon što je dovedena do temperature taljenja (J/kg)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
=== Kemijska svojstva ===&lt;br /&gt;
Kemijsko ponašanje materijala karakterizirano je njihovom sposobnosti otapanja u drugim materijalima i njihovim spajanjem sa drugim materijalima. Ovdje također dolazi i postojanost materijala pod djelovanjem različitih atmosferskih prilika.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Sistematizacija materijala ==&lt;br /&gt;
Elektrotehničke materijale obično dijelimo u tri najvažnije skupine:&lt;br /&gt;
# Materijale za vodiče, vodičke i poluvodičke elemente&lt;br /&gt;
# Materijale za izradu magnetskih krugova&lt;br /&gt;
# Materijale za električku izolaciju&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Vodljivi materijali ==&lt;br /&gt;
===Podjela prema namjeni i osobinama===&lt;br /&gt;
Vodič u užem smislu je element strujnog kruga koji povezuje sve ostale elemente u tom krugu i jedini mu je zadatak da što bolje vodi struju.&lt;br /&gt;
Susrećemo ih u svakom električkom proizvodu i svuda gdje se prenosi električna energija. Rekli smo da su to elementi za transport energije, a prisutna je najveća šarolikost slučajeva i to:&lt;br /&gt;
*po vrsti struje (istosmjerna, izmjenična niskih i visokih frekvencija),&lt;br /&gt;
*po jakosti struje (od vrlo malih do vrlo velikih),&lt;br /&gt;
*po visini napona (od vrlo malih napona do vrlo velikih napona),&lt;br /&gt;
*po smještaju (unutar ili van električnog proizvoda),&lt;br /&gt;
*po ambijentu (različiti klimatski uvjeti),&lt;br /&gt;
*po dinamici rada (stalni ili povremeni rad).&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
Kad govorimo o vodiču kao elementu strujnog kruga, onda ga promatramo skupa s nosačima i izolacijama. Obzirom na gore navedeno imamo mnoštvo različitih vrsta i izvedbi, ali postoje zajednički zahtjev, primarni,  koji je uvijek prisutan - dobro vođenje struje i ostali, različito prisutni i raznovrsnog karaktera - odolijevanje unutarnjim i vanjskim naprezanjima te tehnološke sposobnosti od kojih su naročito su važne:&lt;br /&gt;
*sposobnost oblikovanja,&lt;br /&gt;
*podatnost u primjeni,&lt;br /&gt;
*dobro spajanje u električnom smislu,&lt;br /&gt;
*ekonomičnost.&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
===Specifična električna vodljivost===&lt;br /&gt;
Specifična električna vodljivost metalnih materijala ovisi o:&lt;br /&gt;
*vrsti metala (svaki metal ima svoju vodljivost)&lt;br /&gt;
*čistoći (vrsti i količini primjesa)&lt;br /&gt;
*stanju strukture (monokristal kao kristal s najmanje deformacija ima najveću vodljivost, a metal sitnozrnate strukture ima najmanju vodljivost)&lt;br /&gt;
*temperaturi (porastom temperature vodljivost pada)&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
== Magnetski materijali ==&lt;br /&gt;
== Izolacijski materijali ==&lt;br /&gt;
 &amp;lt;!--Izolatori su oni materijali cija je [[električna otpornost]] veca od 1{{e|8}}.--&amp;gt;&lt;br /&gt;
&lt;br /&gt;
[[Kategorija: Elektroenergetika]]&lt;br /&gt;
[[Kategorija:Materijali]]&lt;/div&gt;</summary>
		<author><name>WikiSysop</name></author>
	</entry>
</feed>