Elektromagnetska indukcija - Povijest promjena

Suradnik10: ažurirano prema hr.wikipediji

2026-02-20T22:27:52Z

ažurirano prema hr.wikipediji

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:21:50Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:21
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elektromagnetska indukcija'''-->~~[[datoteka:Induction experiment.png\|mini\|desno\|upright=1.3\|[[Michael Faraday\|Faradayev]] [[pokus]] koji pokazuje elektromagnetsku indukciju: [[baterija]] ''(desno)'' uzrokuje [[električna struja\|električnu struju]] kroz malu [[električna zavojnica\|električnu zavojnicu]] (A), stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon, no kada se ona pomiče unutar velike zavojnice (B), [[magnetski tok]] unutar te zavojnice se mijenja te pokreće (inducira) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar\|galvanometru]] (G).<ref>[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, & Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.</ref>]]		[[datoteka:Induction experiment.png\|mini\|desno\|upright=1.3\|[[Michael Faraday\|Faradayev]] [[pokus]] koji pokazuje elektromagnetsku indukciju: [[baterija]] ''(desno)'' uzrokuje [[električna struja\|električnu struju]] kroz malu [[električna zavojnica\|električnu zavojnicu]] (A), stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon, no kada se ona pomiče unutar velike zavojnice (B), [[magnetski tok]] unutar te zavojnice se mijenja te pokreće (inducira) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar\|galvanometru]] (G).<ref>[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, & Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.</ref>]]
	[[datoteka:Electromagnetic induction - solenoid to loop - animation.gif\|mini\|upright=1.3\|Struja promjenljive jakosti u lijevoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje. Ono u petlji desno inducira elektromotornu silu koja pokreće izmjeničnu električnu struju.]]		[[datoteka:Electromagnetic induction - solenoid to loop - animation.gif\|mini\|upright=1.3\|Struja promjenljive jakosti u lijevoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje. Ono u petlji desno inducira elektromotornu silu koja pokreće izmjeničnu električnu struju.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

2021-11-16T23:45:39Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{cite book +{{Citiranje knjige)

←Starija inačica		Inačica od 16. studeni 2021. u 23:45
Redak 41:		Redak 41:

	=== Magnetoindukcija i elektroindukcija ===		=== Magnetoindukcija i elektroindukcija ===
	[[datoteka:Faraday emf experiment.svg\|mini\|desno\|upright=1.1\|Prikaz [[Michael Faraday\|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica\|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do inducirane [[električna struja\|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name="Giancoli">{{~~cite book~~\|title=Physics: Principles with Applications\|first=Douglas C.\|last=Giancoli\|edition=Fifth\|pages=623–624\|year=1998}}</ref>]]Ako se [[električna zavojnica]] s mnogo zavoja tanke [[žica\|žice]] priključi na osjetljivi [[ampermetar]].i u njenu se šupljinu naglo stavi ravan [[magnet]], kazaljka ampermetra se trgne i odmah vratiti u svoj prijašnji položaj. To znači da je zavojnicom potekla trenutna [[električna struja]]. Ako se pak magnet izvuče, ampermetar pokazuje da je zavojnicom kratko potekla električna struja suprotnoga smjera. Pobuđivanje električne struje magnetom naziva se '''magnetoindukcija'''.		[[datoteka:Faraday emf experiment.svg\|mini\|desno\|upright=1.1\|Prikaz [[Michael Faraday\|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica\|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do inducirane [[električna struja\|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name="Giancoli">{{Citiranje knjige\|title=Physics: Principles with Applications\|first=Douglas C.\|last=Giancoli\|edition=Fifth\|pages=623–624\|year=1998}}</ref>]]Ako se [[električna zavojnica]] s mnogo zavoja tanke [[žica\|žice]] priključi na osjetljivi [[ampermetar]].i u njenu se šupljinu naglo stavi ravan [[magnet]], kazaljka ampermetra se trgne i odmah vratiti u svoj prijašnji položaj. To znači da je zavojnicom potekla trenutna [[električna struja]]. Ako se pak magnet izvuče, ampermetar pokazuje da je zavojnicom kratko potekla električna struja suprotnoga smjera. Pobuđivanje električne struje magnetom naziva se '''magnetoindukcija'''.

	[[Elektromotorna sila]] koja na taj način nastane zove se inducirana elektromotorna sila, a pobuđena struja zove se '''inducirana struja'''. Ista će pojava nastati ako magnet miruje, a zavojnica se navuče ili skine s magneta. Dakle, kod svakog gibanja bilo zavojnice prema magnetu ili magneta prema zavojnici inducira se u navojnici elektromotorna sila. Kod toga se u svakom navoju navojnice inducira mala elektromotorna sila; sve se te male sile zbrajaju na kraju zavojnice. Smjer inducirane struje bit će protivan ako u zavojnicu stavimo južni pol magneta mjesto sjevernoga.		[[Elektromotorna sila]] koja na taj način nastane zove se inducirana elektromotorna sila, a pobuđena struja zove se '''inducirana struja'''. Ista će pojava nastati ako magnet miruje, a zavojnica se navuče ili skine s magneta. Dakle, kod svakog gibanja bilo zavojnice prema magnetu ili magneta prema zavojnici inducira se u navojnici elektromotorna sila. Kod toga se u svakom navoju navojnice inducira mala elektromotorna sila; sve se te male sile zbrajaju na kraju zavojnice. Smjer inducirane struje bit će protivan ako u zavojnicu stavimo južni pol magneta mjesto sjevernoga.

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-07-30T03:23:33Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Induction experiment.png|mini|desno|upright=1.3|[[Michael Faraday|Faradayev]] [[pokus]] koji pokazuje elektromagnetsku indukciju: [[baterija]] ''(desno)'' uzrokuje [[električna struja|električnu struju]] kroz malu [[električna zavojnica|električnu zavojnicu]] (A), stvarajući [[magnetsko polje]]. Kada zavojnica miruje ne inducira se nikakav napon, no kada se ona pomiče unutar velike zavojnice (B), [[magnetski tok]] unutar te zavojnice se mijenja te pokreće (inducira) električnu struju koja se može opaziti na [[Galvanometar|galvanometru]] (G).<ref>[http://books.google.com/books?id=JzBAAAAAYAAJ&pg=PA285 Poyser, Arthur William (1892), ''Magnetism and electricity: A manual for students in advanced classes'']. London and New York; Longmans, Green, & Co., p. 285, fig. 248. Retrieved 2009-08-06.</ref>]]
[[datoteka:Electromagnetic induction - solenoid to loop - animation.gif|mini|upright=1.3|Struja promjenljive jakosti u lijevoj zavojnici stvara promjenljivo magnetsko polje. Ono u petlji desno inducira elektromotornu silu koja pokreće izmjeničnu električnu struju.]]

'''Elektromagnetska indukcija''' je [[pojava]] da se u zavoju [[Električni vodič|vodljive žice]] stvara (inducira) [[električni napon]] ([[elektromotorna sila]]) ako se mijenja [[magnetski tok]] što ga zavoj obuhvaća. Ako promjenljivi magnetski tok umjesto kroz jedan zavoj prolazi kroz [[Električna zavojnica|zavojnicu]] s ''N'' zavoja, bit će ukupni inducirani napon zavojnice ''N'' puta veći, jer se naponi svih zavoja zbrajaju. Zbog tih napona teći će i [[električna struja]] ako se zavoju ili [[električna zavojnica|električnoj zavojnici]] zatvori [[strujni krug]].

[[Pokus]]e o elektromagnetskoj indukciji prvi je izveo [[Michael Faraday|M. Faraday]] 1831. te je pokazao kako se promjenom [[magnetski tok|magnetskoga toka]] može dobiti inducirani napon. Prva je mogućnost da se zavoj pomiče u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ili da se uza zavoj koji miruje pomiče [[magnet]], pri čemu se promjena magnetskoga toka može slikovito shvatiti kao presijecanje magnetskih [[Silnice|silnica]] [[električni vodič|električnim vodičem]] zavoja. Tako dobiveni inducirani napon označuje se kao '''napon pomicanja'''. No i bez ikakva relativnog pomicanja može se u zavoju ili zavojnici dobiti inducirani napon ako je promjenljivo magnetsko polje proizvedeno [[Izmjenična električna struja|promjenljivom strujom]]. Za to je potrebna takozvana primarna zavojnica, u kojoj teče promjenljiva struja (na primjer izmjenična električna struja), i uz nju sekundarna zavojnica u kojoj će promjenljivo magnetsko polje inducirati napon. Zbog međusobnoga magnetskoga djelovanja primarne zavojnice na sekundarnu, ta se pojava naziva '''međusobnom indukcijom'''. No, kako je i zavojnica koja proizvodi promjenljivi magnetski tok obuhvaćena silnicama vlastitoga toka, u njoj će biti induciran '''napon samoindukcije'''.<ref> '''elektromagnetska indukcija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17628] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

U [[tehnika|tehnici]] se na elektromagnetskoj indukciji zasniva rad [[transformator]]a i [[električni generator|generatora]] električne struje. Elektromagnetska indukcija se u većini slučajeva može objasniti djelovanjem [[Lorentzova sila|Lorentzove sile]] na nositelje [[električni naboj|električnog naboja]]. Pri tome djeluje [[električno polje]] nastalo promjenom [[Magnetsko polje|gustoće magnetskog toka]] po vremenu neovisno o [[gibanje|gibanju]], dok [[magnetsko polje]] kojemu je gustoća magnetskog toka vremenski nepromjenjljiva djeluje samo kada postoji komponenta [[brzina|brzine]] gibanja nositelja naboja okomita na smjer magnetskog polja. Elektromagnetska indukcija je jedna od najvažnijih osobina [[električna struja|električne struje]]. Elektromagnetskom indukcijom stvara se gotovo sva [[električna energija]] koja se danas u svijetu upotrebljava u [[Kućanstvo|kućanstvima]] i [[industrija|industriji]].<ref> Velimir Kruz: "Tehnička fizika za tehničke škole", "Školska knjiga" Zagreb, 1969.</ref>



== Osnove ==
[[datoteka:Induction2.jpg|upright=0.8|mini|[[Lenzovo pravilo]]: smjer inducirane struje se određuje pomoću [[Pravilo desne ruke|pravila desne ruke]].|alt=]]Među polovima trajnoga potkovastog [[Magnet|magneta]], [[magnetsko polje]] pa i magnetske [[silnice]] usmjereni su od sjevernog (N) prema južnom (S) polu. [[Magnetski tok]] kroz neku malu plohu koja je okomita na silnice polja definirat će se kao umnožak jakosti polja i površine te plohe.

Pokusima je utvrđeno da u magnetskom polju stalne jakosti sve točke vodiča imaju isti [[električni potencijal|potencijal]], to jest u mirnom magnetskom polju na krajevima žičane petlje neće se pojaviti nikakav [[napon]] dok petlja miruje.

Ako međutim jakost magnetskog toka kroz petlju počne rasti ili padati, na krajevima petlje stvorit će se takozvani ''inducirani napon''. On će biti to veći što je brža (odnosno jača) promjena magnetskog toka.

Kako svaki [[strujni krug]] stvara barem jednu petlju (ili namotaj), umetanjem jednog od vodova strujnog kruga u magnetsko polje i pomicanjem tog voda među polovima magneta (ili magneta u odnosu na mirujući vod) mijenjat će se jakost magnetskog toka kroz petlju, pa će na krajevima petlje nastati razlika potencijala, odnosno u vodiču će se inducirati napon.

Sukladno tome, najveći inducirani napon daje pomicanje vodiča u ravnini okomitoj na smjer N - S, dok pomicanje vodiča paralelno pravcu magnetskih silnica ne uzrokuje pojavu indukcije, jer takvim pomakom petlja obuhvaća uvijek isti broj silnica, te se ne mijenja magnetski tok obuhvaćen petljom.

Vrijedi i ovo: kad se takav vodič postavi u promjenjivo magnetsko polje tako da njegova petlja siječe silnice magnetskoga polja, magnetski tok polja kroz petlju se mijenja i na krajevima vodiča inducira se napon koji je to jači što je promjena magnetskog toka u okolici vodiča brža.

Očigledno, jednak se učinak dobije bez obzira na to postižemo li promjenu magnetskoga toka promjenom jakosti magnetskoga polja ili pomicanjem vodiča ili pomicanjem magneta u odnosu na mirujući vodič.

Inducirani napon potjerat će induciranu struju u zatvorenoj petlji. Smjer inducirane struje, odnosno polaritet napona na krajevima vodiča određuje se prema [[Lenzovo pravilo|Lenzovom pravilu]].

Eventualna promjena smjera kretanja vodiča kroz magnetno polje (ili promjena polariteta magnetskog polja) uzrokovat će i promjenu smjera struje kroz vodič.

=== Magnetoindukcija i elektroindukcija ===
[[datoteka:Faraday emf experiment.svg|mini|desno|upright=1.1|Prikaz [[Michael Faraday|Faradayeve]] opreme sa željeznim prstenom. Ukoliko dolazi do promjene magnetskog toka u [[Električna zavojnica|zavojnici]] na lijevoj strani prstena, onda dolazi do inducirane [[električna struja|električne struje]] na desnoj zavojnici. [[Lenzovo pravilo]] govori da je [[magnetski tok]] inducirane struje uvijek je suprotan izvornomu magnetskom toku. <ref name="Giancoli">{{cite book|title=Physics: Principles with Applications|first=Douglas C.|last=Giancoli|edition=Fifth|pages=623–624|year=1998}}</ref>]]Ako se [[električna zavojnica]] s mnogo zavoja tanke [[žica|žice]] priključi na osjetljivi [[ampermetar]].i u njenu se šupljinu naglo stavi ravan [[magnet]], kazaljka ampermetra se trgne i odmah vratiti u svoj prijašnji položaj. To znači da je zavojnicom potekla trenutna [[električna struja]]. Ako se pak magnet izvuče, ampermetar pokazuje da je zavojnicom kratko potekla električna struja suprotnoga smjera. Pobuđivanje električne struje magnetom naziva se '''magnetoindukcija'''.

[[Elektromotorna sila]] koja na taj način nastane zove se inducirana elektromotorna sila, a pobuđena struja zove se '''inducirana struja'''. Ista će pojava nastati ako magnet miruje, a zavojnica se navuče ili skine s magneta. Dakle, kod svakog gibanja bilo zavojnice prema magnetu ili magneta prema zavojnici inducira se u navojnici elektromotorna sila. Kod toga se u svakom navoju navojnice inducira mala elektromotorna sila; sve se te male sile zbrajaju na kraju zavojnice. Smjer inducirane struje bit će protivan ako u zavojnicu stavimo južni pol magneta mjesto sjevernoga.

Inducirana elektromotorna sila može nastati i električnom strujom. Uzmu se dvije zavojnice, jedna primarna s malo zavoja debele žice, a druga sekundarna s mnogo zavoja tanke žice. Primarna treba da ulazi u šupljinu sekundarne. Krajevi primarne zavojnice spoje se s [[baterija|baterijom]], a krajevi sekundarne s ampermetrom, Kad se sekundarna zavojnic anavuče na, kazaljka ampermetra skrene na jednu stranu i vrati se u početni položaj. Čim se zavojnica izvuče, kazaljka skrene na drugu stranu. Dakle, primicanjem i odmicanjem zavojnice kojom teče električna struja pobuđuje se u zatvorenom strujnom krugu trenutna inducirana električna struja. Pobuđivanje električne struje drugom strujom naziva se '''elektroindukcija'''. Magnetoindukciju i elektroindukciju zovemo zajedničkim imenom elektromagnetska indukcija.

Inducirana struja nastat će također u sekundarnoj zavojnici i tako da u primarnoj zavojnici, koja miruje, jačamo ili slabimo struju pomoću [[otpornik|električnog otpornika]].

=== Smjer inducirane struje ===
U svim slučajevima u kojima se pojavljuje inducirana struja petlja vodiča siječe magnetske silnice. Kod gibanja magneta u zavojnici i iz nje zavoji obuhvaćaju promjenjiv broj magnetskih silnica. Sličan je slučaj kod gibanja dviju zavojnica, a očito je to kod gibanja električnog vodiča u magnetskom polju. Kod jačanja i slabljenja struje u primarnoj zavojnici nastane jačanje, odnosno iščezavanje magnetskih silnica kojih isti broj presjeca petlje zavoja sekundarne zavojnice.

Dakle uvijek kad petlja vodiča siječe magnetske silnice, odnosno kada se mijenja broj magnetskih silnica (magnetski tok) kroz neku zavojnicu, u njoj se stvara inducirana struja. Smjer inducirane struje je takav da je magnetsko polje koje ona stvara suprotno od polja koje ju je uzrokovalo.

== Matematička formulacija ==
[[datoteka:FlujoMagnetico.svg|mini|desno|upright=1.1|[[Magnetski tok]] je [[fizikalna veličina]] određena [[Skalarni umnožak|skalarnim umnoškom]] [[magnetska indukcija|magnetske indukcije]] ''B'' i [[ploha|plohe]] [[ploština|ploštine]] ''S'' kroz koju taj [[Tok polja |tok]] prolazi.]]

[[datoteka:Flusso magnetico attraverso una superficie perpendicolare.svg|mini|desno|upright=1.1|[[Magnetski tok]] kroz plohu okomitu na silnice homogenog[[magnetsko polje|magnetskog polja]] jednak je umnošku jakosti magnetkog polja ''B'' i površine petlje ''A''.]]Elektromagnetska indukcija ovisi o veličini koja predstavlja protjecanje magnetskog polja kroz neku [[površina|površinu]]. Ta veličina se naziva [[magnetski tok]]. [[Magnetski tok]] ''ΦB'' je [[fizikalna veličina]] određena [[Skalarni umnožak|skalarnim umnoškom]] [[magnetska indukcija|magnetske indukcije]] ''B'' i [[ploha|plohe]] [[ploština|ploštine]] ''S'' kroz koju taj [[Tok polja |tok]] prolazi:

:<math> \Phi_B = B \cdot S \cos\theta \ </math>

To znači da će u slučaju površine okomite na magnetsko polje magnetski tok biti:

: <math> \Phi_B = B \cdot S </math>

a u slučaju površine paralelne s magnetskim poljem:

: <math> \Phi_B = 0 </math>

Ako je <math>\vec{B}</math> [[vektor]] magnetskog polja, a <math>\vec{S}</math> vektor okomit na površinu, a iznosom jednak površini, tada je magnetski tok jednak njihovom [[skalarni umnožak|skalarnom umnošku]]:

:<math> \Phi_B = \vec{B} \cdot \vec{S} \ </math>

Jedinicu magnetskog toka se dobije pomoću izraza za magnetski tok, a zove se [[veber]] (Wb). Jedinica magnetskog polja zove se [[tesla]] (T).

:<math>[\Phi_B] = [B][S]\,</math>
:<math>\mathrm{Wb} = \mathrm{T}\cdot\mathrm{m}^2\,</math>

Ako ravna površina ploštine 1 [[kvadratni metar|m2]] stoji okomito na homogeno magnetsko polje gustoće magnetskog toka 1 T, tada je magnetski tok kroz tu površinu jednak 1 Wb.

== Zakon elektromagnetske indukcije ==

Zakon elektromagnetske indukcije za napon induciran u petlji može se izraziti ovako:

Ako u trenutku ''t1'' magnetski tok kroz površinu petlje ima vrijednost Φ''(t1)'' , a u malo kasnijem trenutku vrijednost Φ''(t2)'', tada se u petlji inducira napon:

:<math>U=-\frac{\Phi(t_2)-\Phi(t_1)}{t_2-t_1}</math>

Ako je ΔΦ promjena magnetskog toka, ''ΔΦ = Φ(t2)'' - Φ''(t1)'', a Δ''t'' vremenski interval, Δ''t = t2 - t1'', jednadžba glasi:

:<math>U=-\frac{\Delta\Phi}{\Delta t}</math>

Inducirani napon razmjeran je veličini promjene magnetskog toka ''ΔΦ'', a obrnuto razmjerna s vremenom trajanja promjene Δ''t''.

Trenutni napon u vremenu se dobije ako se Δ''t'' pusti da teži u nulu, pa izraz prelazi u [[derivacija|derivaciju]]:

:<math>U=-\frac{\mathrm{d}\Phi}{\mathrm{d} t}</math>

Taj se izraz zove [[Faradayev zakon indukcije]]. U izrazu se pojavljuje predznak minus, on je povezan sa smjerom induciranog napona. Smjer je takav da inducirana struja što nastaje zbog induciranog napona, stvara magnetno polje koje djeluje suprotno promjeni magnetskoga toka, to jest nastoji spriječiti gibanje zbog kojeg je nastala inducirana struja. To pravilo za smjer inducirane struje zove se [[Lenzovo pravilo]] po fizičaru [[Heinrich Lenz|Heinrichu Lenzu]].

Prema ovom zakonu možemo definirati jedinicu magnetskog toka: jedan veber (Wb) je onaj magnetski tok koji u strujnom krugu s jednim zavojem inducira električni napon od jednog volta (V) ako se u jednoj sekundi (s) magnetski tok smanji na nulu.

:<math> \mathrm{V} = \frac{\mathrm{Wb}}{\mathrm{s}}</math>

Ako je ''l'' duljina električnog vodiča koji se giba u magnetskom polju na putu ''a'', onda je površina kroz koju prolazi [[magnetski tok]]:

: <math> S = l \cdot a </math>

Prema tome je veličina magnetskog toka:

: <math> \Phi_B = B \cdot S = B \cdot l \cdot a </math>

[[Vrijeme (fizika)|Vrijeme]] ''t'', u kome će [[žica]] [[Duljina|prevaliti put]] ''a'' [[metar]]a [[Jednoliko pravocrtno gibanje|brzinom]] ''v'' jest:

:<math>t = {a \over v} </math>

Prema tome je inducirani električni napon ''U'':

:<math>U = \frac{\Phi_B}{t} = \frac{B \cdot l \cdot a}{a \over v} </math>

pa je:

:<math> U = B \cdot l \cdot v </math>

gdje je ''B'' izraženo u [[tesla]]ma, ''l'' u [[metar|metrima]] i ''v'' u [[Metar u sekundi|m/s]]. Odatle vidimo da inducirani električni napon ovisi o:
* o [[Magnetska indukcija|magnetskoj indukciji]] ''B'' ([[gustoća magnetskog toka|gustoći magnetskog toka]]),
* o [[duljina|duljini]] [[električni vodič|električnog vodiča]] koji se giba u [[magnetsko polje|magnetskom polju]] ''l'' i,
* o njegovoj [[brzina|brzini]] ''v'', jer što mu je brzina veća, to će biti i veći broj presječenih [[magnet]]skih [[silnice|silnica]] u 1 sekundi.

== Samoindukcija ==

Indukcija koja nastaje u [[električna zavojnica|zavojnici]] zbog promjene njezinog vlastitog magnetskog polja pri promjeni jakosti struje kroz zavojnicu zove se '''samoindukcija'''.

Kada zavojnicom teče [[električna struja]], unutar zavojnice stvara se magnetsko polje koje je proporcionalno jakosti struje ''I''. Znači, ako se mijenja jakost struje kroz zavojnicu, mijenja se i magnetsko polje unutar zavojnice, pa se time mijenja i magnetski tok kroz zavojnicu. Ta promjena magnetskog toka uzrokuje pojavu induciranog napona u zavojnici, čiji je smjer takav da djeluje suprotno promjeni struje koje ga je uzrokovala (Lenzovo pravilo). Budući da tu indukciju uzrokuje vlastito magnetsko polje same zavojnice, ona se naziva samoindukcija.

Izraz za samoindukciju izgleda ovako:

:<math>U=-L \cdot \frac{\Delta I}{\Delta t}</math>

Veličina ''L'' je koeficijent proporcionalnosti koji karakterizira zavojnicu, tj. ovisi o njenim geometrijskim osobinama. Taj koeficijent se naziva [[induktivitet]]. Induktivitet obične zavojnice ovisi o njenom poprečnom presjeku, duljini, broju zavoja te o [[Magnetska permeabilnost|magnetskoj permeabilnosti]] materijala koji se nalazi unutar zavojnice.
Jedinica induktiviteta se dobiva iz izraza za samoindukciju:

:<math>[L]=[U] \cdot \frac{[\Delta t]}{[\Delta I]}=\mathrm V \cdot \frac\mathrm s\mathrm A=\mathrm H</math>

Ta se jedinica zove [[henri]] (H).

== Primjena elektromagnetske indukcije ==
* Elektromagnetska indukcija primjenjuje se u [[generator]]u (drugi naziv: alternator) ili [[dinamo|dinamu]] gdje se [[mehanička energija]] pretvara u [[električna energija|električnu energiju]].
* Elektromagnetska indukcija primjenjuje se u [[transformator]]u gdje se [[izmjenična struja]] jednog napona pretvara u izmjeničnu struju drugog napona.

==Izvori==
{{izvori}}

== Poveznice ==
{{Elektromagnetizam|cTopic=[[Klasični elektromagnetizam|Elektrodinamika]]}}
* [[Magnetski učinak električne struje]]
*[[Istosmjerna struja]]

[[Kategorija: Elektromagnetizam]]



[[it:Induzione elettromagnetica]]
[[tr:İndüksiyon (Elektromanyetik indüksiyon)]]