WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:14:44Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:14
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elektromagnet'''-->~~[[datoteka:Simple electromagnet2.gif\|mini\|desno\|300px\|Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći [[električna struja]].]]		[[datoteka:Simple electromagnet2.gif\|mini\|desno\|300px\|Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći [[električna struja]].]]

	[[datoteka:Elektromagneti.jpg\|mini\|desno\|300px\|Elektromagnet.]]		[[datoteka:Elektromagneti.jpg\|mini\|desno\|300px\|Elektromagnet.]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-08-27T13:34:24Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:Simple electromagnet2.gif|mini|desno|300px|Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći [[električna struja]].]]

[[datoteka:Elektromagneti.jpg|mini|desno|300px|Elektromagnet.]]

'''Elektromagnet''' je [[naprava]] koja pokazuje [[magnet]]ska svojstva samo dok njome teče [[električna struja]]. Naime, električna struja u prostoru oko [[Električni vodič|električnog vodiča]] kroz koji prolazi stvara[[ magnetsko polje]]. Za razliku od trajnoga [[magnet]]a, kojemu je magnetičnost trajno svojstvo, elektromagnet je privremeni magnet jer prestankom toka struje nestaje i magnetsko polje.

Najjednostavniji je elektromagnet [[električna zavojnica]] kroz koju može teći električna struja. Što je u zavojnici više zavoja, to je jače magnetsko polje uz jednaku električnu struju, a ono se pogotovo silno poveća, ako se u unutrašnjost zavojnice umetne jezgra od [[željezo|željeza]] ili [[čelik]]a velike [[Magnetska permeabilnost|magnetske permeabilnosti]]. Kao i trajni magnet, elektromagnet privlači željezne predmete koji se nalaze u njegovoj blizini, a jednako tako ima najmanje dva magnetska pola.

Najjednostavnija je i najčešća primjena elektromagneta za nastanak upravljane privlačne [[sila|sile]], a to se rabi za pomicanje i držanje pri dizanju i premještanju željeznih predmeta u različitim elektrostrojarskim [[konstrukcija]]ma. Na tome se osniva primjena elektromagneta u [[sklopni aparat|sklopnim aparatima]], elektromagnetskim [[slušalica]]ma i [[mikrofon]]ima, [[Mjerni instrument|mjernim električnim instrumentima]] i drugo. Vrlo je važna primjena elektromagneta za stvaranje jakih magnetskih polja potrebnih za elektromehaničku pretvorbu energije u [[električni generator|električnim generatorima]] i [[elektromotor|električnim motorima]]. U takvim primjenama elektromagneti imaju više pari magnetskih polova, a mogu biti smješteni na [[stator]]u ili [[rotor]]u velikih [[Električni strojevi|električnih strojeva]]. Vrlo jaka magnetska polja, potrebna za rad s velikim i složenim instrumentima u [[laboratorij]]skim uvjetima (maseni [[spektrometar]], [[akcelerator čestica]] i drugo), mogu se ostvariti samo primjenom snažnih elektromagneta. <ref> '''elektromagnet''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17626] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Objašnjenje ==
[[Magnetski učinak električne struje|Zavojnica]] kroz koju teče struja stvara [[magnetsko polje]] s usmjerenjem [[Magnetski tok|magnetskog toka]] kroz unutrašnjost [[zavojnica|zavojnice]] koja se može odrediti po [[Magnetski učinak električne struje|pravilu desne ruke]]. Unutar zavojnice stvara se [[magnetski tok]], koji jača s porastom jakosti struje kroz zavojnicu, brojem navoja i presjekom jezgre zavojnice, a pada s dužinom jezgre. Velik uticaj na magnetski učinak ima materijal jezgre. [[Željezo]] dobro vodi [[magnetski tok]], pa se u zavojnice umeće željezna jezgra od specijalnih magnetskih [[čelik]]a (s povećanim sadržajem [[silicij]]a). Ako se takav elektromagnet napaja [[izmjenična struja|izmjeničnom strujom]], jezgra se izvodi iz paketa međusobno izoliranih [[transformator]]skih limova ili posebnih sinter-materijala, koji sprječavaju pojavu [[Foucaultove struje|vrtložnih struja]], koje bi inače nepotrebno zagrijavale jezgru uz značajne gubitke [[energija|energije]].

Magnetski tok mora međutim biti zatvoren, slično strujnom krugu. Možemo zamisliti da [[Silnice|magnetske silnice]] koje "izlaze" iz sjevernog pola, moraju "ući" u južni pol, tako da budu zatvorene. Kako međutim [[zrak]] slabo provodi magnetski tok, elektromagnet osim jezgre mora imati i željezni okvir ili plašt, kroz koji će se magnetski tok zatvoriti i izvan zavojnice. Zbog toga se elektromagneti motaju oko jarma ili se oko zavojnice izvodi limeni plašt, prema priloženim slikama. Magnetski tok se prekida samo na jednom mjestu i na tom mjestu će iskazivati silu, odnosno nastojat će "zatvoriti" zračni procjep privlačeći pomični dio željezne armature koji se zove [[kotva]]. '''Sila privlačenja među polovima to je veća, što je manji zračni raspor ''Z'' među polovima'''. Povećanje zračnog raspora drastično smanjuje silu elektromagneta.
Kod takozvanih "dugohodnih" magneta, to jest onih kod kojih pomična kotva ima dugačak hod, ona se mora posebno prikladno oblikovati.

Elektromagneti koji uključuju ili isključuju prigrađene kontakte, kada kroz njihov namotaj poteče struja, zovu se [[relej]]i (posljednja slika). Uz pomoć releja se sa slabom upravljačkom strujom (na primjer elektronički upravljano) mogu uključivati ili isključivati jake struje.

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vidi još ==
*[[Magnetski učinak električne struje]]

[[Kategorija:Elektrotehnika]]

Elektromagnet - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica