WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

2025-07-01T12:04:46Z

Zamjena teksta - '' u ''

←Starija inačica		Inačica od 1. srpanj 2025. u 12:04
Redak 1:		Redak 1:
	~~<!--'''Elektroluminiscencija'''-->~~[[datoteka:66ChargerDash2.jpg\|mini\|desno\|250px\|Elektroluminiscencija se primjenjuje i za instrumente [[vozila]].]]		[[datoteka:66ChargerDash2.jpg\|mini\|desno\|250px\|Elektroluminiscencija se primjenjuje i za instrumente [[vozila]].]]

	[[datoteka:EL unlit-lit animation.gif\|mini\|desno\|250px\|Zaslon s [[Tekući kristali\|tekućim kristalima]] [[LCD]] koji ima elektroluminiscentno pozadinsko svjetlo.]]		[[datoteka:EL unlit-lit animation.gif\|mini\|desno\|250px\|Zaslon s [[Tekući kristali\|tekućim kristalima]] [[LCD]] koji ima elektroluminiscentno pozadinsko svjetlo.]]

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

2021-11-18T06:14:31Z

Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

←Starija inačica		Inačica od 18. studeni 2021. u 06:14
Redak 33:		Redak 33:

	== Vanjske poveznice ==		== Vanjske poveznice ==
	~~{{Commonscat\|Electroluminescence}}~~


	[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]		[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
	[[Kategorija:Luminiscencija]]		[[Kategorija:Luminiscencija]]

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica

2021-10-22T23:57:14Z

Bot: Automatski unos stranica

Nova stranica

[[datoteka:66ChargerDash2.jpg|mini|desno|250px|Elektroluminiscencija se primjenjuje i za instrumente [[vozila]].]]

[[datoteka:EL unlit-lit animation.gif|mini|desno|250px|Zaslon s [[Tekući kristali|tekućim kristalima]] [[LCD]] koji ima elektroluminiscentno pozadinsko svjetlo.]]

[[datoteka:Lightning 02.jpg|mini|250px|desno|Munja je isto oblik elektroluminiscencije.]]

[[datoteka:NightLight.jpg|mini|desno|250px|Elektroluminiscentna noćna svjetiljka u radu ([[snaga|snage]] 0,08 [[vat|W]] i 230 [[volt|V]] [[napon]]a, iz 1960.; [[promjer]]a 59 mm).]]

[[datoteka:Cold Cathode Fluorescent Lamp.JPG|mini|desno|250px|[[Fluorescentna cijev|Fluorescentna svjetiljka]] s hladnom [[katoda|katodom]].]]

'''Elektroluminiscencija''' je [[Svjetlost|svijetljenje]] nekih [[Dielektrik|dielektričnih tvari]] pod utjecajem [[električna struja|električne struje]] (na primjer kada se nalaze u polju [[Izmjenična električna struja|izmjenične struje]]). Pojavljuje se često kod [[tvar]]i koje [[Fluorescencija|fluoresciraju]] ili [[Fosforescencija|fosforesciraju]], ali i kod tvari koje ne pokazuju ni jednu od tih [[pojava]]. Iskorištava se za takozvane kondenzatorske svjetiljke, izvedene poput [[Električni kondenzator|kondenzatora]], koje – priključene na izmjeničnu struju – emitiraju [[Difuzija|difuznu]] svjetlost, a da za to nije potreban naročito visok [[napon]]. Na [[ staklo|staklenoj]] ploči nalazi se vodljivi [[kovina|kovinski]] sloj koji služi kao jedna [[elektroda]], ispod njega dielektrična ploča koja sadržava zrnca elektroluminiscentne tvari, a ispod toga kovinska ploča kao druga elektroda kondenzatora. Boja svjetlosti ovisi o [[frekvencija|frekvenciji]] izmjenične struje i o tvari. Primjenjuje se za izradbu brojčanika [[Sat (instrument)|zidnih satova]], za "svijetleće stropove", da predmeti postanu u mraku vidljivi (na primjer [[sklopni aparati|rasvjetne sklopke]]) i tako dalje. Elektroluminiscencija se primjenjuje i u [[Pojačalo|pojačalima]] slike, na primjer u posebnim vrstama fluorescentnih zastora za rad s [[Rendgenska cijev|rendgenskim aparatima]]. Pod djelovanjem [[električno polje|električnog polja]] slika se na zastoru pojača, pa se tako omogućuje rad sa znatno manjom jačinom (intenzitetom) [[Rendgenske zrake|rendgenskih zraka]]. <ref> '''elektroluminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?id=17625] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Objašnjenje ==
Elektroluminescencija je luminescencija u bilo kojoj kemijskoj tvari, [[plin]]u, [[kapljevina|kapljevini]] ili [[krutina|krutini]], koja je pobuđena [[elektron]]ima. Obično se elektroni ubrzavaju u [[električno polje|električnom polju]], tako da dobiju dovoljno [[energija|energije]] i mogu pobuditi luminescentne tvari. Pri tome električno polje može biti konstantno ili promjenjivo, a izvor elektrona može biti izvan ili unutar uzorka. Pojavu koja se pripisuje elektroluminescenciji prvi je opazio 1672. [[Otto von Guericke|O. Guericke]] pri [[trenje|trenju]] [[sumpor]]ne lopte u mraku. Pri tome do [[emisija|emisije]] [[svjetlost]]i dolazi zbog [[Električni izboj|električnog izboja]] u [[zrak]]u, popraćenog i [[zvuk|zvučnim]] učinkom. Mnogo kasnije, 1752., [[Benjamin Franklin|B. Franklin]] je utvrdio (identificirao) munju kao prirodnu luminescentnu pojavu. [[Munja]] i luminescencija u Guerickeovom pokusu uzrokovane su elektronima pri električnom izboju u plinu, pa su oba učinka elektroluminescencija. U vremenu od 1705. do 1711. Francis Hauksbee (1660. – 1713.) izveo je [[pokus]]e u kojima je električnim izbojem pobudio na svjetlucanje mnoge tvari, uključujući [[staklo]], [[Kamenica (školjka)|kamenicu (školjku)]], [[vuna|vunu]] i [[kremen]] koji su bili elektrizirani trenjem ili lomljenjem u djelomičnom [[vakuum]]u. John Canton (1718. – 1772.) je 1768. potvrdio da luminescentne tvari mogu biti lako pobuđene izlaganjem električnim iskrama.

Kada su se mogli postići visoki [[električni napon]]i i time jaki električni izboji u razrijeđenim plinovima, porastao je zanos za primjenu elektroluminescencije za [[električna rasvjeta|električnu rasvjetu]]. John Peter Gassiot (1797. – 1877.) je 1854. pokazao električnu svjetiljku u kojoj se primjenjuje visokonaponski izboj [[ugljikov dioksid|ugljikovog dioksida]] CO<sub>2</sub> pri niskom [[tlak]]u i koja je davala približno bijelu [[svjetlost]]. Tu vrstu svjetiljke dalje su razvili Daniel McFarlan Moore (1869. – 1936.) i G. Claude, a također i [[Nikola Tesla|N. Tesla]], u razdoblju od 1890. do 1900. U primjeni su se [[Fluorescentna cijev|fluorescentne svjetiljke]] pojavile tek 1930. U fluorescentnoj svjetiljci primjenjuje se kombinacija elektroluminescencije i [[fotoluminescencija|fotoluminescencije]]. Elektroni pobuđuju [[živa|živine]] atome koji emitiraju između ostalog i [[ultraljubičasto zračenje]]. Ovo zračenje zatim pobuđuje luminescentni premaz koji emitira vidljivu svjetlost. <ref> "Tehnička enciklopedija" ('''Luminiscencija'''), glavni urednik Hrvoje Požar, Grafički zavod Hrvatske, 1987.</ref>

=== Katodoluminescencija ===
{{Glavni|Katodoluminescencija}}

'''Katodoluminescencija''' je vrsta elektroluminescencije, a nastaje bombardiranjem luminescentne tvari [[elektron]]ima.

=== Ionoluminescencija ===
'''Ionoluminescencija''' je luminescencija pobuđena [[ion]]ima. Nakon [[Katodno zračenje|katodnih zraka]] primijećene su takozvane [[kanalne zrake]] (Eugen Goldstein, 1886.), za koje se pokazalo da su pozitivni ioni zaostalih [[čestica]] [[plin]]a u cijevi pri katodnom [[vakuum]]u. Obje vrste zraka mogu pobuditi luminescenciju u nekim plinovima i [[krutina]]ma. Ioni su se, međutim, pokazali manje prikladni za pobudu od elektrona.

== Luminiscencija ==
{{Glavni|Luminiscencija}}

'''Luminiscencija''' ([[Engleski jezik|engl]]. ''luminescence'': svijetljenje, svjetlucanje) je [[emisija]] [[Elektromagnetsko zračenje|elektromagnetskoga zračenja]] (pretežito [[svjetlost]]i, ali i [[Ultraljubičasto zračenje|ultraljubičastog]] i [[Infracrveno zračenje|infracrvenoga zračenja]]) koje nije pobuđeno [[toplina|toplinskim]] (termičkim) procesom i povišenom [[temperatura|temperaturom]] tvari, nego je posljedica primanja [[energija|energije]] u nekom drugom obliku. Po tome se razlikuje više oblika luminiscencije: [[bioluminiscencija]], elektroluminiscencija, radioluminiscencija (posljedica djelovanja [[Ionizirajuće zračenje|ionizirajućega zračenja]]), triboluminiscencija (nastaje prilikom lomljenja nekih [[kristal]]a), luminiscencija [[trenje|trenja]], kemijska luminiscencija ili kemiluminiscencija (nastaje u vezi s kemijskim promjenama u nekim tvarima), kristaloluminiscencija (nastupa kod [[kristalizacija|kristalizacije]] nekih tvari), termoluminiscencija (nastaje zagrijavanjem nekih tvari, ali samo ako su prije toga bile izložene nekomu [[zračenje|zračenju]], na primjer ionizirajućemu zračenju), fotoluminiscencija (posljedica obasjavanja određenih tvari svjetlošću svih [[valna duljina|valnih duljina]]). Tvar luminiscira kada se primanjem energije jednim od navedenih načina [[elektron]]i u [[atom]]u prvo pobude u više energetsko stanje, a zatim se emisijom dijela ili ukupne primljene energije u obliku zračenja vraćaju u osnovno stanje. Ako se luminiscencija pojavljuje za vrijeme trajanja pobude ili najviše 10<sup>–8</sup> [[sekunda|sekundi]] nakon toga, riječ je o fluorescenciji, a opaža li se luminiscencija i pošto pobuda prestane, govori se o fosforescenciji. <ref> '''luminiscencija''', [http://www.enciklopedija.hr/natuknica.aspx?ID=37550] "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.</ref>

== Izvori ==
{{izvori}}

== Vanjske poveznice ==
{{Commonscat|Electroluminescence}}

[[Kategorija:Fizika čvrstog stanja]]
[[Kategorija:Luminiscencija]]

Elektroluminiscencija - Povijest promjena

WikiSysop: Zamjena teksta - '' u ''

WikiSysop: Bot: Automatska zamjena teksta (-{{Commonscat(.*?)}} +)

WikiSysop: Bot: Automatski unos stranica